Video
Klinički centar Crne Gore (KCCG) i Dom zdravlja Podgorica (DZP) zajedničkim aktivnostima obilježili su danas Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Psihijatri i psiholozi dvije zdravstvene ustanove su danas u Poliklinici KCCG su kratkim prezentacijama objašnjavali zainteresovanim građanima važnost prepoznavanja i sprječavanja bilo kojeg vida nasilja i dijelili propagandni i edukativni materijal koji se odnosi na prepoznavanje, prijavu i sprječavanje nasilja.
“Zadovoljstvo mi je danas što smo se okupili ovdje da budemo jedna karika u lancu institucija koje obilježavaju Dan borbe protiv nasilja nad ženama”, rekla je dr Aleksandara Ražnatović, direktorica Klinike za psihijatriju KCCG ističući zajedničke aktivnosti KCCG i DZP.
“Veoma je važno što smo ovo uradili zajedno, Klinički centar, Klinika za psihijatriju sa Domom zdravlja Podgorica, kao i sa psihološkinjama sa Klinike za onkologiju koje su nam nesebično pružile svoju pomoć i bavile se izradom promotivnog materijala koji ćemo danas ovdje podijeliti”, kazala je dr Ražnatović.
Kao psihijatar, koji se bavi kliničkim radom mogu reći da sve više u svojim ambulantama srijećemo žene koje dolaze zbog nasilja, koje je za posljedicu ima razvijanje određene kliničke slike, najčešće u formi depresije, kazala je dr Ražnatović i poručila da se zajedničkim preventivnim djelovanjem mogu spriječiti posljedice nasilja, jer kako kaže, upravo nasiljem od zdravih žena dobijamo žene sa mentalnim problemima.
Preporučeno
“Ono što primjećujemo kroz svakodnevni rad u Urgentnom centru i u ambulantama, jeste da kada dođe do momenta da se nasilje prijavi žene uglavnom odustaju”, kaže dr Ražnatović navodeći da su razlozi najčešće finasijske prirode i strah od ishoda prijave.
One se najčešće povlače ali i dalje ostaju naši pacijenti i dolaze da liječe posljedice nasilja.
“Stoga želim da poručim u ime svih nas da se žene ne plaše da prijave nasilje i da znaju da među nama imaju ljude koji će im u svakom momentu pomoći. Nasilje se može preduprijedi ili spriječiti”, zaključila dr Ražnatović.
Danas se o nasilju dosta ćuti, dosta stvari je sakriveno, a najviše pate u svemu ovome žene koje trpe ne samo fizičko, psihičko, ekonomsko, kao i nasilje svih vrsta i ponekad nijesu u stanju da to nasilje prepoznaju i da ga pravovremeno prijave, kazala je dr Ljiljana Vučeljić, načelnica Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podgorica.
“Prijava nasilja je obaveza svakog građanina, zdravstvenog radnika, svakog službenika u institucijama koje se bave ovom temom i mi u radu protiv nasilja potenciramo prije svega prevenciju. Moramo raditi na edukaciji stanovništva da prepozna nasilje i da shvati koja su njegova prava vezana za ovu oblast. Takođe, mi smo u obavezi da prijavimo svaku vrstu nasilja, čak i svaku sumnju na nasilje i da sprovedemo dalje mjere povezujući se sa drugim institucijama poštujući protokole koje imamo, jer jedino je to način, međusobnom saradnjom možemo da riješimo problem. U Centru za mentalno zdravlje ono što mi radimo je pružanje psiholoških, socijalnih usluga našim pacijntkinjama i pacijnetima koji su pretrpjeli nasilje i koje imaju te psihičke smetnje ali takođe radimo psihosocijalni tretman nasilnika kojima se ta mjera pripisuje kao obavezni vid liječenja”, rekla je dr Vučelić.
Psihološkinja Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Damira Murić navela je da nasilje obuhvata nasilje roditelja prema djeci, djece prema roditeljima, a ono što je najčešće, čemu je i posvećen današnji dan je nasilje koje obuhvata partnerske odnose. Iako i žene i muškarci mogu biti izvršioci nasilja, ali, prema njenim riječima, statistike pokazuju da su najčešće žene žrtve nasilja, a muškarci su oni koji su izvršioci nasilja.
“Žene mogu doživjeti različite oblike nasilja, od onih koji su na određeni način prihvatljivi u porodničnom okruženju i partnerskom odnosu, do onih koji dovode do brutalnih ubistva u emocionalnim vezama. Takođe, istraživanja pokazuju da je danas najrasprostranjenije psihološko, odnosno, psihičko nasilje, a zatim ide i za njega i fizičko nasilje. Takođe, ne izostaje ni ekonomsko nasilje a ono koje je u poslovnom okruženju danas rasprostranjeno to je seksualno nasilje”, kazala je Murić.
Psihološkinja Milena Raspopović je navela razloge zbog kojih žrtve najčešće ne prijavljuju nasilje.
“Prvo, to je zato što osoba osjeća sramotu što je bila žrtva nasilja, drugo, zato što osjeća strah da će se osoba koja je izvršilac nasilja osvetiti i treće osoba suštinski, odnosno, žena u ovom slučaju, ne vjeruje da im institucije mogu pomoći, da ih mogu zaštititi od nasilnika. Slično se dešava i sa osobama koje su svjedoci nasilja. Oni ne osjećaju sramotu, ali osjećaju strah da će biti žrtve nečije osvete i zbog toga se nasilje često ne prijavi da bi prevenirali nasilje neophodno je da već počinjeno nasilje prijavimo i da nasilje bude kažnjivo, jer u nekim situacijama kazna je jedini način da se nasilje preduprijedi u narednom izvršenju”, pojasnila je Raspopović.
