Video
On je gostujući u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV kazao da se na taj potez odlučuju zbog protivljenja političkih partija koje su, kako kaže, tri godine vršile pritisak da se omogući rad nedjeljom u trgovinama.
“Zbunjeni smo i nije nam jasno zašto su nas vlade pritiskale toliko i od nas tražile ta rješenja. Mi smo na nivou Socijalnog savjeta imali jednu tripartitnu radnu grupu, koja je skoro tri godine pregovarala oko toga. Ako imamo ovako jasne poruke da neće podržati uvođenje radne nedjelje mislim da je potpuno bezumno slati to dalje. Što se tiče Unije slobodnih sindikata mi pozdravljamo takvo rješenje, poručio je Keković.
USSCG se, podsjeća, neradnom nedjeljom bavi od 2009. godine kad su ušli u kampanju poštovanja prava na slobodan dan sedmičnog odmora, praznika itd.
Iza sebe, kaže, imaju tri godine pregovaranja oko zaključenja Opšteg kolektivnog ugovora da se za sve koji budu radili nedjeljom uvede uvećanje zarade za rad 80 posto, što je i najveći iznos u Evropi.
“Uspjeli smo u konačnom da u minimalnu zaradu ne ulaze ta uvećanja kao što je prekovremeni, praznični i tome slično. Nakon što smo uspjeli da zaključimo taj Opšti kolektivni ugovor paralelno smo pregovarali šta bi mogao da bude komprimis za rad nedjeljom u trgovinama. Krenuli smo od mikro preduzeća – malih porodičnih preduzeća do 10 zaposlenih nije bilo prihvatljivo”, dodaje Keković.
Naredna varijanta je bila, kaže, da rade trgovine površine do 100 kvadrata, ali ni to nije bilo prihvatljivo.
Posljednja varijanta koju su pod silnim pritiscima dobili je, ističe, ova koja je predložena.
Pozivaju poslanike da se, kako kaže Keković, izbore za ono što traže od 2009. godine i što piše u Zakonu o radu a to je da je nedjelja dan sedmičnog odmora.
Prijedlogom koji je bio usvojen, pojašćanja, bilo je dogovoreno da se radi u trgovinama nedjeljom tri mjeseca tokom ljetnje sezone, od prvog juna do kraja avgusta, i od 1. decembra do kraja januara.
„Poslodavci su mogli da rade samo u jednom objektu, ukoliko imaju više, i bili su dužni da prijave u kojem će da rade 15 dana prije početka sezone. Njihova prijava bi u dogovoru sa inspekcijama rada bila dostavljena nama da bi mi mogli da kontrolišemo koji su to objekti prijavljeni da rade. Radila bi se samo jedna smjena nedjeljom od sedam do 15 ili od 15 do 23 sata s tim što bi poslodavac bio dužan da 15 dana prije početak sezone odluči koju će smjenu raditi” objašnjava Keković.
Izuzetak su, dodaje, bili bazari i tržni centri koji su trebali da rade do 10 do 18 sati.
„Taj rad nedjeljom bi bio uvećano plaćen 80 odsto i u zakonu bi pisalo da onaj koji radi u nedjelju imao bi slobodan dan u prethodnu subotu. Imali bi i slobodan vikend dva puta u mjesecu. Mislim da smo bili našli najbolji mogući komprimis”, kaže Keković.
Ističe da nijesu populistička organizacija već odgovoran socijalni partner.
„Ovaj kompromis za radnu nedjelju nije prihvaljiv za većinu u Parlamentu. Dajte da napravimo još jedan korak naprijed i da zaštitimo sve zaposlene koji rade nedjeljom i praznikom”, kaže Keković.
Međunarodni dan rada 1. maj, kako je rekao, obilježiće protestnom šetnjom i porukama koje će uputiti ispred Instituta Simo Milošević zbog teške situacije u kojoj se nalazi ta institucija.
„To su korijeni koji vuku od prije 100 godina radničkog pokreta i vrlo su značajni. Da ne budu zaboravljeni dok god ima sindikalizma. To je brend i potrebno je da ga sačuvamo u većinskom vlasništvu države”, naglašava Keković.
Nije problem javno-privatno partnerstvo ali, kako kaže, država treba da ima “zlatnu akciju” sa kojom će da donosi konačne odluke.
Preporučeno
„Znamo da je Institut u problemima i da zaposleni tri mjeseca ne primaju plate. Već imamo odliv tog medicinskog kadra. To je dodatna prijetnja da se Institut uruši. Osim podrške radnicima Instituta govorićemo na skupu u Igalu i o drugim problemima sa kojima se susrijećemo”, najavio je Keković i upozorio da imaju slučaj diskriminacije i kada je riječ o Nezavisnom sindikatu policije.
