Video
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je za “Dan” da su za liječenje građana u inostranstvu i van sistema javnog zdravstva u 2017. godini potrošili 15.930.000. eura, što je za oko jedan odsto više u odnosu na godinu ranije. On navodi da se troškovi za pojedinačno liječenje pacijenata u inostranstvu kreću od 93 do 300 hiljada eura. Čirgić ističe da je za prvih 10 mjeseci prošle godine za liječenje osiguranika u privatnoj bolnici “Kodra” isplaćeno 2.600.000 eura.
Preporučeno
“Od 1. januara 2017. godine proširen je ugovor sa Specijalnom bolnicom ‘Kodra’ iz određenih oblasti medicine (opšte i vaskularne hirurgije, torakalne hirurgije, oftalmologije, urologije, ortopedije za operacije kuka i koljena i liječenje artroze, usluge hiperbarične oksigene terapije). Ugovor je zaključen na period od dvije godine, odnosno do 31.12.2018. godine. Za prvih deset mjeseci u bolnici ‘Kodra’ liječena su 9.934 osigurana lica, od čega je ambulantno 8.061 pacijent, kojima je pruženo 18.427 usluga, dok su bolnički liječena 1.873 pacijenta. Iz navedenog se može zaključiti da se u ovoj bolnici pruža veliki broj usluga, što je doprinijelo dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti osiguranih lica i smanjenju čekanja na liječenje”, ističe Čirgić.
On objašnjava da su ostala sredstva od 13 miliona utrošena za liječenje osiguranih lica u inostranstvu (Srbija i druge države).
“Tu spada i liječenje u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori koje nijesu u sistemu javnog zdravstva, a sastavni su dio zdravstvene mreže – Opšta bolnica “Meljine”, Institut Igalo; liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama sa kojima je Fond zaključio ugovor. U 2017. godini povećana su izdvajanja za liječenje naših građana u inostranstvu (bez Srbije) zbog većeg broja upućenih. Za deset mjeseci 2017. godine troškovi liječenja u inostranstvu iznose 2,8 miliona eura i povećani su u odnosu na 2016. godinu, zbog većeg broja upućenih na liječenje u inostranstvo. Za prvih 11 mjeseci 2017. godine u inostranstvo su upućena 422 osiguanika, što je za 122 više nego u 2016. godini. Osiguranici su upućeni na liječenje u bolnicu “Acibadem” u Tursku, Njemačku, Hrvatsku, Švajcarsku, V. Britaniju. Upućivanje se odnosi na dijagnostičke procedure PET CT i za HLA tipizaciju i biopsiju bubrega, IMRT zračnu terapiju, transplantacije, liječenje oboljelih od teških bolesti iz oblasti hematologije, neurohirurgije i drugo”, kaže Čirgić.
Na pitanje hoće li budžet od 205 miliona eura za 2018. godinu biti dovoljan za izmirivanje dugova i potrebe bolnica i ustanova, kazao je da će od tih sredstava izmiriti dio neizmirenih obaveza.
“Ukoliko dugovanja budu opterećivala tekući budžet, tražićemo kao i do sada rješenje sa nadležnim ministarstvima. Neizmirene obaveze u kontinuitetu se iskazuju na istim budžetskim pozicijama, a odnose se na ljekove, bolovanje i liječenje, obaveze za medicinska sredstva i materijalne troškove javnih zdravstvenih ustanova. Poslednjih godina troškovi zdravstvene zaštite rastu brže od rasta BDP-a, tako da je sve veći raskorak između zdravstvene potrošnje i planiranih sredstava, a posledica toga je da zdravstveni sistem iskazuje neizmirene obaveze na kraju svake poslovne godine. Rast troškova je rezultat uvođenja novih generacija ljekova u liječenju pacijenata, nove dijagnostičke i druge medicinske procedure i terapijski postupci, porast broja starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika, nabavka savremene medicinske opreme, koja za sobom povlači visoke troškove medicinskog potrošnog materijala i visoke troškove servisnog održavanja”, objasnio je on.
Direktor Fonda zdravstva naglašava da im je cilj racionalizacija rashoda u zdravstvu, odnosno da uspostave mehanizme kontrole troškova, kako bi potpuno upravljali troškovima.
“U tom pravcu smo u Fondu intenzivno radili na sprovođenju određenih aktivnosti u području kontrole putnih troškova osiguranika, bolovanja, medicinsko tehničkih pomagala i svih drugih troškova koji se odnose na administraciju Fonda. Takođe, Ministarstvo zdravlja je intenzivno radilo na donošenju nove Liste ljekova, koja će biti u primjeni od januara 2018. godine i na definisanju cijena ljekova kroz pregovaranje sa proizvođačima te kroz upoređivanje cijena ljekova sa referentnim zemljama. Očekujemo da će to za rezultat imati ograničavanje daljeg rasta i postepeno smanjenje troškova ljekova”, rekao je Čirgić.
On navodi da Fond vrši redovnu mjesečnu kontrolu faktura apoteka ZU Montefarm, koja podrazumijeva odbijanje svakog nepravilno realizovanog lijeka i neprihvatanje recepata.
“Odbijamo izdavanje ljekova koji nijesu na Listi, koji idu na teret sredstava Fonda; ljekovi, koji jesu na teret Fonda, ali ne i za indikaciju koja je utvrđena tim pravilnikom”, dodaje Čirgić.
