Obraćanje javnosti objasnio je ,,prljavom kampanjom medija bliskih određenim političkim strukturama“ koja se vodi protiv njega i Uprave.

Popis

Kako je saopštenje stiglo i u Pobjedu, shvatili smo da Đurišić smatra da ovako treba da ispuni obavezu iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama i odgovori na naša pitanja da li su obavijestili DRI da su napravili popis, da li je registar pušten u funkciju i javno dostupan, ko su bili članovi popisne komisije, te na koji način je popis državne imovine sproveden. Ta su mu pitanja dostavljena 12. maja, a on je naveo da ćemo odgovore dobiti u zakonskom roku.

U saopštenju je Đurišić naveo da je tabelu u Ekselu poslao premijeru Dritanu Abazoviću i ministru finansija Aleksandru Damjanoviću.

Pobjeda je, prije nego je objavila tekst na ovu temu 13. maja, kontaktirala Ministarstvo finansija i tražila izvještaj o popisu, ali su nas uputili na Upravu.

U tekstu je ukazano da Državna revizorska institucija, koja je godinama ukazivala na obavezu popisa te takvu preporuku u više navrata dala u svojim izvještajima, nije zvanično obaviještena da je ona realizovana, niti je taj dokument o popisu ni danas javno dostupan.

Senator dr Branislav Radulović je kazao da Uprava u ovoj godini nije službeno informisala DRI o preduzetim aktivnostima na uspostavi Registra državne nepokretne imovine, koji bi morao biti javan i dostupan, u formi i sadržaju utvrđenom članom 47 Zakona o državnoj imovini. Dodao je da im se nakon izvještaja tadašnje UZI i Ministarstva finansija (MF) iz 2019. i 2020. godine, koje je takođe bilo subjekat revizije, nijedan od ovih organa, po ovom pitanju, nije zvanično obraćao.

Zakon

– Cijeneći značaj ovog pitanja i činjenicu da već duže Crna Gora nije imala, ili moguće još nema, adekvatan i cjelovit elektronski sistem evidencije državne imovine u formi elektronskog registra nepokretnosti, kako to predviđa čl. 46 ZDI, nadležni sektor će Senatu DRI, tokom ove godine, predložiti da se ova revizija ponovi u narednom revizorskom ciklusu – najavio je Radulović.

Đurišić u jučerašnjem obraćanju javnosti navodi da je utvrdio da mu je predočeno da ARS softver za evidenciju nije bio u funkciji i da nijesu mogli da popišu imovinu.

– Poslije dobijenih odgovora, upozorio sam da je zakonska obaveza nekadašnje Uprave za imovinu bila da vodi evidenciju državne imovine. Na tu moju konstataciju, predstavnik Sektora za evidenciju je saopštio da je svjestan obaveza koje proizilaze iz zakona, ali da je bila politička odluka bivšeg režima da se ne popisuje državna imovina – kazao je Đurišić i naveo da softver naručen 2014, a preuzet dvije godine kasnije, nikad nije proradio, a da je državu koštao 250 hiljada eura, uključujuči tri nadogradnje i, kako je naveo, navodno održavanje nečega što nikad nije radilo.

Rezultat

– Na kraju, nemam dilemu zbog čega se vodila kampanja protiv Uprave, jer narod dobro zna kome nije u interesu popis državne imovine. Sada se zna sa kojom i kolikom imovinom raspolaže ova država, a vjerujem da ćemo biti u prilici da saznamo šta je sve u prethodnim godinama protivzakonito otuđeno od svih građana Crne Gore – zaključio je Đurišić.

Prema zakonu, državna imovina evidentira se u Registru nepokretnosti koji vodi organ uprave nadležan za poslove imovine. Registar je jedinstvena elektronska javna baza podataka koja mora da sadrži precizne podatke o adresi, katastarskoj opštini i parceli, broju lista nepokretnosti, površini zemljišta i objekta, službenosti i teretu i ograničenjima. Takođe treba da bude naveden osnov sticanja prava, vrijednost imovine u momentu evidentiranja koju je procijenio organ nadležan za nekretnine ili drugi ovlašćeni organ i moraju biti saglasni sa podacima iz katastra.

Ukoliko imamo popisanu imovinu u Ekselu, kako Đurišić tvrdi, i ukoliko će Uprava, kako je Đurišić najavio, tek uređivati listove nepokretnosti u skladu sa zakonom i procijeniti i utvrditi stvarnu vrijednost imovine, postavlja se opravdano pitanje – da li je Crna Gora, zaista, po prvi put u modernoj istoriji, dobila popis imovine na način propisan zakonom?