Video
Crna Gora ostaje jedina država s realnim izgledima za sasvim izvjesno članstvo u EU nakon što je u ponedjeljak propao vjerovatno posljednji mogući pokušaj Mađarske da uz Crnu Goru progura Srbiju tako što će isposlovati otvaranje još najmanje tri poglavlja iz pregovaračkog klastera 3, reklo je Standardu nekoliko pouzdanih izvora iz diplomatskih krugova.
Ambasadori država EU su juče na zatvorenim konsultacijama posljednjim pred godišnje sastanke s državama kandidatima, koji se uvijek održavaju početkom decembra pod nazivom međuvladine konferencije, razmatrali učinak i politiku svake od zemalja.
Crna Gora je neupitna, i vjerovatno će u decembru zatvoriti najmanje četiri poglavlja. Ako sami nešto ne pobrkamo. Naša zemlja je još za vrijeme vlade Duška Markovića otvorila sva pregovaračka poglavlja i još tada je imala sedam poglavlja interno spremnih za zatvaranje. Termin interna spremnost znači da su ta poglavlja bila u potpunosti završena i da se za formalno zatvaranje čekala politička odluka koja mora biti rezultat konsenzusa svih država članica EU, ali takvog konsenzusa tada nije bilo. Danas, kada je o Crnoj Gori riječ, taj konsenzus ne samo da postoji već EU hrabri Crnu Goru da intenzivira napore odnosno sa svoje strane maksimalno ubrza tempo završne faze integracije u EU. Ono što je i ranije bilo nesporno juče je, kada je o Crnoj Gori riječ, potvrđeno.
Srbija je do sada otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja, i sve ih je otvorila prije marta 2020. kada je Evropska komisija revidirala metodologiju proširenja za Zapadni Balkan grupišući poglavlja u šest klastera. Iz trećeg klastera Srbija ima otvorenih pet poglavlja. Mađarska je juče, kao trenutna predsjedavajuća Savjetom EU, predložila da se Srbiji odobri otvaranje preostala tri poglavlja trećeg klastera: Informaciono društvo i mediji (10), Oporezivanje (16) i Socijalna politika i zapošljavanje (19). Saglasnosti, međutim, nije bilo. Rezolutno su bile protiv Njemačka i Holandija, dvije države koje su tradicionalno najtvrđe ili najzahtjevnije u donošenju konkretnih odluka koje se tiču proširenja u što se Crna Gora više puta uvjerila. Juče su rezolutno protiv bili i ambasadori triju Baltičkih republika, Švedske i Hrvatske.
Diplomate triju država članica EU kazali su nam pod uslovom da im ne navodimo imena da od proljetos traju napori (drugih) triju država EU da se Srbija nekako pokuša ugurati uz Crnu Goru, kojoj su od 2022. širom otvorena vrata Unije. Aktivnosti je predvodila Mađarska, pogotovo sa sadašnje pozicije države koja do kraja godine predsjedava Savjetom EU. U vezi s tim naporima ostale države EU su bile podijeljene. Nekoliko ih je bilo gotovo ravnodušno ili nijesu iskazivale stav o tome da li će najbržim tempom pristupati samo Crna Gora, o čemu je još prije dvije godine postignut politički konsenzus, ili uz nju i Srbija. Najveći dio članica EU generalno nije bio saglasan s pristupom u kojem bi se tako tretirala i Srbija, ali to ne znači da bi se eventualnim odlukama sve te države rezolutno usprotivile, kažu ove diplomate. Međutim, nekoliko država, među kojima su Baltičke republike, Češka, Hrvatska i Holandija, bilo je rezolutno protiv. Juče je snažno protvljenje iskazala i Njemačka, koja tradicionalno jako teško i jako sporo mijenja stavove na ovu temu, čime su šanse za uspješnu mađarsku akciju svedene na nulu.
Značaj jučerašnjih konsultacija EU na nivou ambasadora je i u argumentaciji odluka u vezi sa Srbijom. Pored insistiranja na konkretnim rezultatima, što je čuvena floskula koju smo i mi slušali godinama, jedan od ključnih argumenata svih onih koji su se usprotivili mađarskom non-paperu bila je vanjska politika Srbije koja je totalno neusklađena s politikom EU, čak i suprotna evropskoj, naročito kada je riječ o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu te zbog odluke Srbije da zaključi ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom koji je na snazi od 1. jula. Čulo se i to da se očekuje više konkretnih rezultata u više oblasti. Pomenuti su i odnosi s Kosovom odnosno pregovaračko poglavlje 35 koje je otvoreno još 2015. i koje je dan-danas bez ključnog napretka.
Crna Gora je napredovala brže od Srbije uprkos preprekama koje su samo mijenjale imena – Nicolas Sarkozy, Štefan Füle, Olivér Várhelyi…
I do sada je bilo teško porediti stepen evropske integracije Crne Gore i Srbije. Naša zemlja godinama čeka zatvaranje poglavlja, od kojih su brojna odavno spremna. S druge strane Srbija tek treba da otvori još polovinu poglavlja. Čak i ako bi među njima bila poglavlja koja je poput nauke moguće otvoriti i zatvoriti istog dana nije ni do sada bilo realno očekivati da ove dvije države mogu i treba da u EU uđu istovremeno uprkos daleko većim administrativnim i drugim kapacitetima Srbije. Ali pregovori su jedno, a realpolitika nešto sasvim drugo.
Čini se ipak da se Crna Gora ovog puta definitivno i nepovratno u procesu integracije u EU odvojila od Srbije i da je za sva vremena stavljena tačka na povremene napore pojedinih članica Unije da integraciju balkanskih zemalja u EU posmatraju u paketu što je bio tek eufemizam za usporavanje Crne Gore i ubrzavanje Srbije. Dvije države su još kao zajednica, oktobra 2005, počele pregovore o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, nakon referenduma Crna Gora je neprestano ubrzavala, ali su je neke članice EU i neki evropski centri moći usporavali dok su istovremeno iz ekonomskih i političkih interesa gurali naprijed Srbiju. Ta neprincipijelna politika znala je da ode toliko daleko da je Crna Gora 2008. gotovo sprečavana čak i da podnese zahtjev za članstvo. Na svu sreću uvijek je bilo i prijatelja i onih koji su dobro poznavali Balkan. Kalendar događaja je, uprkos svemu navedenom, takav da je Crna Gora ipak napredovala, brže od Srbije uprkos svim našim unutrašnjim izazovima i pogotovo vanjskim preprekama koje su samo mijenjale imena – Nicolas Sarkozy, Štefan Füle, Olivér Várhelyi…
Preporučeno
Nakon jučerašnje odluke ambasadora država EU prepreka za naše izvjesno članstvo u EU može biti postavljena samo iznutra.
