Video
Kodifikacijom crnogorskog jezika upaljena je još jedna buktinja u plamenu crnogorskog identiteta, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović tokom posjete Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
“To je priznanje i zamajac ne samo identitetu, već cjelokupnoj kulturi koja je u jeziku urezana kao kolektivno pamćenje”, kazao je Brajović.
Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, povodom Dana maternjeg jezika, on je došao na Cetinje da sa zadovoljstvom zaposlenima u Nacionalnoj biblioteci, prethodnom i sadašnjem rukovodstvu, izrazi zahvalnost na višegodišnjem radu i upornosti na kodifikaciji crnogorskog jezika.
“Crna Gora ima mnogo toga u svojoj teškoj, ali i blistavoj istoriji, čime se može pohvaliti, ali je vjerovatno najveća i najljepša iskra prva štamparija kod Južnih Slovena, koju nam je ostavio u slavu i nezaborav gospodar Đurđe Crnojević davne 1493. godine u tamnim vilajetima Srednjeg vijeka, što pruža dodatni značaj. Imajući u vidu navedeno, mišljenja sam da ništa kao Nacionalna biblioteka ne zaslužuje ime mudrog vizionara, ali i mudri vizionar jednako zaslužuje biblioteku, jer se skoro sve pretvori u prah osim knjiga, koja svjedoči o vremenima i ljudima, na svoj nezaboravan način”, rekao je Brajović i istakao da je Nacionalna biblioteka “bila i ostala kolijevka i matica crnogorske kulture i identiteta, sabirni centar svih vizija i ideja crnogorskog djelanja kroz vjekove i milenijume”.
Brajović smatra da je Nacionalna biblioteka ujedno crnogorski kontinuitet, crnogorsko trajanje i crnogorski obraz.
Posebno priznanje predsjednik Skupštine je odao prosvjetnim radnicima, stotinama i hiljadama anonimnih entuzijasta koji opismenjavaju naše mlade ljude, njeguju kulturu govorništva i čitanja, kao i zaposlenima u svim crnogorskim bibliotekama koji čuvaju knjižni fond.
“Sve te ljude smatram istinskom dragocjenošću i pravim čuvarima crnogorskog identiteta. Koristim ovu priliku da im čestitam Dan maternjeg jezika, to je zaista njihov dan”, dodao je Brajović.
Direktor Nacionalne biblioteke Bogić Rakočević je zahvalio predsjedniku Skupštine na značaju koji kontinuirano pridaje identitetskim pitanjima Crne Gore, kao i logističkoj podršci koju Skupština želi da pruži za razvoj kulturne misije koju Nacionalna biblioteka ima.
Preporučeno
“Nacionalna biblioteka koja baštini sve kulturne tragove, tragove kulture, pamćenja ne samo Crnogoraca već i svih naroda koji žive u njoj. Kodifikacijom crnogorskog jezika, stali smo rame uz rame sa svim jezicima svijeta koji su normatizovani i prihvaćeni, što znači da će sve što je vezano za Crnu Goru i izdavačku djelatnost i kulturu sve će biti bilježeno skraćenicom CNR”, kazao je Rakočević.
