Video
Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, iz Centra za građansko obrazovanje podsjećaju da je taj datum ustanovio UNESCO 1999. godine, s ciljem promocije jezičke raznolikosti i očuvanja jezičkog identiteta kao ključne komponente kulturnog i intelektualnog nasljeđa.
“Crna Gora je multijezička država čiji Ustav iz 2007. godine, pored crnogorskog kao službenog jezika, prepoznaje i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik u službenoj upotrebi, dok su ćirilično i latinično pismo ravnopravni”, kazao je asistent na projektima CGO-a Ivan Kašćelan.
Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO standarda, on ističe, da je negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostoru i dalje, nažalost, institucionalizovano.
Kao nedavne primjere diskriminacije navodi izostanak crnogorskog jezika na novom portalu Poreske uprave, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, kao i objavljivanje publikacije u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na toj varijanti uz obrazloženje da je to učinjeno „po želji autora“.
Kašćelan podsjeća i na dešavanja iz juna 2025. godine, kada je odluka o upisu studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlada Crne Gore kao tačka o kojoj se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena među materijale o kojima se ne raspravlja.
“Time je formalna procedura pretvorena u političko pitanje. Za finansiranje nove generacije studenata FCJK tada nijesu glasali predstavnici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP), pa bez njihovih glasova sredstva nijesu bila obezbijeđena. Nakon pritiska javnosti, Vlada je istog dana preinačila odluku i finansiranje odobrila”, napomenuo je on.
Na ponovljenom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović iz Pokreta Evropa sad nijesu podržali dodjelu sredstava FCJK, navode iz Kašćelan.
Dodatno, iz srpskih nacionalističkih krugova sve se češće pominje potreba izmjene člana 13 Ustava, koji reguliše pitanje jezika. Iz CGO-a podsjećaju da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan na način sličan rješenju u Srbija, gdje je članom 10 Ustava definisan kao jezik u službenoj upotrebi.
„Jasno je da iniciranje izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za dodatno produbljivanje društvenih podjela“, ocijenio je Kašćelan.
Naglašava da su jezičke različitosti bogatstvo Crne Gore i da nikome ne smije biti uskraćeno pravo da se izražava na maternjem jeziku.
Preporučeno
“Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, naročito u dijelu koji se odnosi na status crnogorskog jezika”, zaključio je Kašćelan.
