Video
Gotovo da nema čovjeka koji u određenom trenutku nije izgovorio čuvene rečenice – “zabolje me glava od kompjutera” ili “zabolje me glava koliko pričam preko telefona”. Danas smo okruženi tehnološkim uređajima kao što su pametni telefoni, kompjuteri, tableti i gotovo da niko od nas ne može zamisliti dan bez njih. Iako se smatra da njihova kratkoročna upotreba ne može dovesti do štetnog uticaja po naše zdravlje, doktor specijalista na Institutu za javno zdravlje Borko Bajić kazao je u razgovoru za Standard da još uvijek ne znamo da li dugoročna izloženost zračenju koje emituju tehnički uređaji može da bude štetne po naše zdravlje.
Međutim, kako ističe Bajić, postoje objektivne sumnje da zračenja tehničkih uređaja mogu da utiču na naše zdravlje, a dokazano je da imaju negativni uticaj na nervne i reproduktivne ćelije.
“Razvoj tehnologije je toliko rapidan da naučnici ne mogu da naprave pouzdano istraživanje da li je i koliko zračenje uređaja kao što su pametni telefoni, tableti, kompjuteri, i drugi aparata koji su povezani sa interenet ruterima, štetno za čovjeka. Postoje različiti stavovi naučnika o niskofrekventnim zračenjima koje emituju tehnički uređeji u našem okruženju, ali je opšteprihvaćeno mišljenje da su kratkoročni efekti tih zračenja zanemarljivi. Međutim, kada govorimo o dugoročnim posljedicama, koje se javljaju kad se godinam izlažemo zračenjima, to nije dovoljno ispitano. Ne postojie konzistentni dokazi, ali postoje objektivne sumnje da zračenja tehničkih uređaja mogu da utiču na naše nervne ćelije, ali i reproduktivne ćelije”, rekao je Bajić za Standard.
Benigni tumori kao moguća posljedica
Bajić ističe da treba napraviti razliku između niskofrekventnih i visokofrekventnih zračenja. Ova prva, koja obuhvataju zračenja mobilnih telefona, kompjutera, televizora, internet rutera nemaju sposobnost da u kratkom roku izazovu oštećenja tkiva. Visokofrekventna zračenja, sa druge strane, imaju puno veću sposobnost da izazovu oštećenje naših ćelija – to su rendgenska zračenja, UV, Gama zračenja…
“Niskofrekventno zračenje se takođe naziva i nejonizujuće jer nema snagu da izvrši promjenu na naše ćelije. Dok jonizujuće zračenje može da izazove promjene kancerogenog tipa. Recimo kad bi bili izloženi pola sata rendgenskom zračenju to bi sigurno izvršilo promjene i oštećenja na našim ćelijama. Zato svi koji rade sa rendgen uređajima nose zaštitna odjela i tačno se zna koliko puta godišnje čovjek smije da ide na takvu vrstu snimanja”, rekao je naš sagovornik.
Kada je u pitanju niskofrekventno zračenje, kako ističe Baić, glavni efekat koji izaziva je toplota.
“Kada razgovarate preko telefona vi izlažete svoje ćelije zračenju. To zračenje grije ćelije i posle dugog vremenskog perioda može se desiti da izazove pojavu benignog tumora – glijoma. Iako su oni benigni, ako nastanu u lobanji, pritiskaju mozak i mora da se radi operacija. Do nastanka tih takvih tumora dolazi jer se ćelije umnožavaju da bi odgovorile pritisku, isto kao kad se negdje udarimo pa kosti i mišići proizvode nove ćelije da bi se brane. Znači, postoje reakcije na talase talefona i uređaja, ali da bi došlo do štetnih posljedica mora da se pređe određena granica. Tako na ovo što mogu da izazovu ovi talasi može da bude veoma opasno”, rekao je Borko.
Eliminišite svako nepotrebno izlaganje zračenju
Naš sagovorni ktakođe navodi da rizik od štetnog uticaja zavisi od vremenskog perioda koji provodimo pored tehničkih uređaja – nije isto za ljude koji povremeno koriste telefone ili one koji stalno razgovoaraju ili koriste kompjutere, tablet i sliče uređaje.
“Naše tijelo je prijemnik i mi primamo niske frekvencije uređaja koje koristimao. Zato u Insitutu za javno zdravlje savjetujemo da se eliminiše svako nepotrebno izlaganje zračenjima tehničkih uređaja. Ugasite rutet od WFI mreže kada spavate, sklonite mobilne telefone u druge prostoije, ugasite kompjutere. Ne treba se izlagati pretjerano, moramo naći neku mjeru korišćenja tehnoloških pomagala, ali to je danas veoma teško jer smo okruženi njima. Ne govoirm da će kod svakoga izazavati tumor ili negativne, promjene, ali postoje ljudi koji su podložniji ovom zračenju”, rekao je Bajić.
Bajić
Dokazano je, kako je naveo, da niskoferkventna zračenja, mogu da izazovu poremećaje na reproduktivnom i nervnom sistemu jer su te ćelije najosjetljivije.
“Zračenje takože može da bude pomažući faktor kod određenih bolesti koje su već prisutne. Ako neko pati od neke hronične bolesti, talasi mogu da je pogoršaju. Međutim, to je i dalje oblast koja je prilično nesitražena i ne možemo sa sigurnošću znati koliki je zaista uticaj”, rekao je Bajić.
Djeca previše izložena
Baić napominje da su djeca mnogo podložnija uticaju zračenja od odraslih i da je veoma zabrinjavajuće što su im tek tako dostupni tehnički uređaji.
“Veoma je zabrinjavajuće kad djeci od najranijeg uzrasta dajemo neograničeno da koriste mobilne telefone. Djeca su danas postala zavisna od internet mreža i tehničkih uređaja”, rekao je Baijić.
Da sve nije tako loše, Bajić uzima primjer LED ekrana.
“Pojava led ekrana je umnogome smanjila emitovanje zračenja, jer sada novi ekrani zrače mnogo manje nego stari koji su bili sa katodnim cijevima – lampaši. Proizvođači boljih telefona moraju da ispoštuju određene standarde za emitovanje i primanje signala. Ali danas opet sa druge strane imate daleko veći broj uređaja kojima ste okruženi, pa opet ne znamo da li smo u gorem ili boljem položaju”, zaključuje naš sagovornik.
Preporučeno
B. Knežević
