Video
To je, u intervjuu za PR Centar, kazala izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma, Dina Cibulskaja, govoreći o ulozi tehnologije u ovom trenutku, izazovima reorganizacije poslovanja, kao i o svijetu koji nas čeka nakon koronavirusa.
Pandemija novog koronavirusa zadala je udarac svim industrijama, pa i tehnološkoj. Međutim, za razliku od drugih grana privrede, tehnološka je od početka bila u mogućnosti da pažnju usmjeri u pravcu borbe protiv pandemije. Kako vidite ulogu tehnologije u ovom trenutku?
Istakla bih da najvažniju ulogu u borbi protiv pandemije imaju pravovremene reakcije institucija, poštovanje preventivnih mjera, solidarnost i zajedništvo građana. Sve to je u Crnoj Gori prisutno od početka, i u vanrednim okolnostima su isplivale najpozitivnije vrijednosti ovog društva. Vidjeli smo ih unutar našeg tima, ali i u interakciji sa partnerima i klijentima: svi su bili odlučni u namjeri da rade ono što je najbolje za državu i građane Crne Gore.
Vjerujem da početkom godine niko nije mogao da zamisli razmjere promjena sa kojima se globalno suočavamo. Ono što je pandemija pokazala jeste u kojoj smo mjeri, zahvaljujući tehnologiji, sposobni da se prilagodimo i u rekordnom roku reorganizujemo poslovanje i svakodnevicu, istovremeno vodeći računa kao nikada ranije o ljudskim životima. Kada smo u septembru prošle godine predstavili „Svijet novih mogućnosti“, ni mi nismo očekivali ovakav razvoj situacije. Danas imamo novi svijet koji traži nova rješenja i nove mogućnosti. Tehnologija više nije tu samo da nam olakša život, već je i u prvim frontovima u borbi protiv pandemije.Ovdje dolazimo do inovacija „inspirisanih“ pandemijom: od onlajn sekvenciranja genoma novog korona virusa na početku pandemije, što je pokrenulo istraživanja u laboratorijama širom svijeta, preko obrade velikih količina podataka kako bi se upravljalo epidemijom u nekim zemljama, do korišćenja dronova i robota za dezinfekciju žarišta i dostavu medicinske pomoći.
Rješenje do kojeg tek treba doći i koje traži udruživanje snaga države i privatnog sektora jeste – kako iz pandemije izaći na način najsigurniji po javno zdravlje i ekonomiju. Iskustva su brojna, a pomenuću neka koja mogu biti relevantna za Crnu Goru. Jedan od preduslova za normalizaciju situacije je omogućavanje monitoringa koji će osigurati da se građani i turisti, kada je to potrebno, nalaze u izolaciji ili karantinu. Drugo rješenje se odnosi na monitoring fizičke distance u oblasti ugostiteljstva, kako bi, kada je to neophodno, bila zagarantovana. Posebno bih izdvojila oblast telemedicine u kojoj je neophodno razviti adekvatna rješenja, koja bi značajno rasteretila zdravstveni sistem i smanjila rizik od širenja infekcije u zdravstvenim ustanovama. Tu je i dalje unapređenje onlajn obrazovanja, za koje je očekivati da postane sastavni dio standardnog obrazovnog sistema. Treba izdvojiti i razvoj i promociju digitalnih usluga javnog sektora koje su preduslov za uspješan izlazak iz krize, pa bi javni sektor trebalo posebno da usmjeri pažnju u tom pravcu. Digitalizacija privatnog sektora pokazuje koliko možemo da postignemo. Telekom već doprinosi ogromnim naporima Vlade da to postane stvarnost. Ali, potrebno je više inicijativa.
Naravno, tu su i rješenja koja se odnose na našu svakodnevicu i za cilj imaju da nam omoguće digitalnu povezanost u vrijeme fizičkog distanciranja. Kao najnaprednija tehnološka kompanija u zemlji i dio korporacije koja je međunarodni tehnološki lider (Deutsche Telekom grupa), imali smo spremna rješenja koja omogućavaju učenje i rad od kuće u vrijeme kada se poslovanje i obrazovanje sele na internet. Ponudili smo i rješenja kako bi se posljedice usamljenosti u karantinu svele na minimum, omogućivši veću povezanost sa porodicom i prijateljima nego ikada u istoriji. To me posebno čini ponosnom što sam dio ove industrije, jer pokazuje da smo bitan dio svakodnevice svih građana, što je velika odgovornost za koju smo apsolutno spremni. To pokazuju i podaci, prije svega očekivan rast korišćenja interneta: kada je riječ o preuzimanju podataka (od 20 odsto kod korisnika fiksnog interneta i oko 11 odsto kod korisnika mobilnog interneta), ali i kada je riječ o slanju podataka, upload-u (od oko 50 odsto na mobilnoj mreži i oko 70 odsto preko fiksnog interneta). Ovi podaci nam govore o promjenama u navikama korisnika – podizanje i kačenje sadržaja za učenike, organizovanje časova preko aplikacija za razmjenu poruka, Skype-a, Zoom-a i slično. Naša mreža je pokazala snagu neophodnu da taj rast izdrži, a spremni smo i da odgovorimo na još veće potrebe, ukoliko to bude potrebno.
U ovom trenutku je, međutim, neophodno da privatni sektor zajednici pruži više od onoga što je vaša osnovna djelatnost. Da li je Telekom uradio nešto u tom pravcu?
U startu smo pružili podršku ambicioznom projektu „Uči doma“ – koji su Ministarstvo prosvjete i kompanija Amplitudo realizovali u rekordnom roku – ustupajući prava na distribuciju kanala Uči doma 1 i 2 svim operatorima, kako bi sva djeca u Crnoj Gori mogla da prate časove. Da bismo im olakšali rad od kuće, korisnicima Extra TV platforme koji nemaju internet poklonili smo 100 GB, a značajno smo povećali i brzine slanja podataka na optici, jer je danas važnije nego ikada da budemo povezani.
Sa njemačkom organizacijom Help obezbijedili smo, kao podršku u obrazovanju, 100 pametnih telefona sa internetom za djecu RE populacije, dok smo dodatne telefone i internet u saradnji sa Udruženjem Roditelji podijelili djeci iz 12 socijalno ugroženih porodica iz Podgorice i Nikšića. Vjerujemo da je pravedno ono društvo koje svima pruža jednake šanse, i spremni smo da pružimo podršku u tome.
Sa Kličnikom centrom Crne Gore smo pokrenuli liniju 1555 za psihološku podršku građanima tokom epidemije virusa korona, dok smo uz podršku Nacionalnog koordinacionog tijela i u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore (CKCG) koordinirali otvaranjem broja za SMS donacije 15888, preko kojeg CKCG odnedavno prikuplja novac za naše najugroženije sugrađane. Sve to smo ispratili i novčanom donacijom Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv posljedica epidemije. I to su samo neke od aktivnosti koje smo realizovali u saradnji sa državom.
Rad od kuće je takođe jedan od izazova sa kojima smo se u Crnoj Gori suočili, budući da takva organizacija rada nije uobičajeni dio poslovne kulture u našoj zemlji. Sa kakvim se izazovima Telekom suočio u reorganizaciji poslovanja u ovom periodu?
Uvođenjem prvih privremenih mjera polovinom prošlog mjeseca, kao kompanija sa najvišim standardima poslovanja postavili smo sebi prioritet – održavanje kontinuiteta u radu i pružanju usluga korisnicima, budući da obavljamo djelatnost od javnog značaja. U praksi je to značilo reorganizaciju rada šopova, nabavku zaštitne opreme za naše tehničare i kolege u šopovima, kontinuirano usklađivanje niza preventivnih mjera sa preporukama zdravstvenih institucija. Posebno sam zahvalna koleginicama i kolegama koje, kao rezultat svega toga, na terenu i u šopovima odgovaraju na potrebe korisnika u najkraćem roku.
Ono što su nove okolnosti posebno istakle jeste činjenica da je Crnogorski Telekom u digitalnoj transformaciji poslovanja odmakao toliko da smo u svega jednoj sedmici gotovo kompletnu kompaniju izmjestili van službenih prostorija – tako u ovom trenutku u Telekomu čak tri četvrtine kompanije, odnosno 75% koleginica i kolega iz svih sektora, koji su trenutno na radnom zadatku, radi od kuće, a među njima su i agenti našeg Call Centra, koji su svakodnevno na raspolaganju korisnicima – iz svojih domova.
Svi oni danas učestvuju na online konferencijama i radionicama, sastancima unutar kompanije i sa kolegama iz Deutsche Telekom grupe – zahvaljujući rješenjima koja su nam već bila dostupna ali ih sada mnogo više koristimo jer su postala i zamjena za, između ostalog, službena putovanja. Napredna digitalna rješenja dakle koja nudimo poslovnim partnerima i klijentima su se i u našem slučaju pokazala kao pouzdana i superiorna, pa smo u praksi pokazali da od stepena digitalne transformacije neke kompanije zavisi i njena sposobnost da se u kratkom roku prilagodi novim uslovima rada, zadržavajući kontinuitet u pružanju usluga.
Pokazali smo i da je digitalizacija proces koji je nezaustavljiv, bez obzira da li je pokrenut u regularnim uslovima ili pod pritiskom krizne situacije poput epidemije, kao i da smo u tom procesu prvi zahvaljujući našem velikom timu sastavljenom od zaposlenih iz svih sektora.
Da li nas, po vašem mišljenju, poslije korone čeka drugačiji svijet, ili ćemo se ubrzo vratiti na staro?
Svijet vjerovatno neće biti isti, ali mislim da ćemo promjene, što je negdje i očekivano, prije svega osjetiti u svakodnevici. Pandemija nas je prvi put u ovom vijeku natjerala da usporimo ili da se zaustavimo, ali je, sa druge strane, istovremeno ubrzala razvoj tehnologije i digitalizaciju.
Što je još važnije, ideje danas postaju rješenja brže nego ikad, jer smo shvatili da nemamo vremena za gubljenje. Istina je da ga nemamo ni kada nema pandemije, i da možemo mnogo brže da reagujemo na promjene oko nas – ekonomske, tehnološke, ekološke – i nadam se da ćemo se toga sjetiti kada sve ovo prođe.
Vjerujem i da će ulaganja u pametna rješenja nakon epidemije značajno porasti, jer se pokazalo da su upravo pametne tehnologije dragocjene u upravljanju kriznim situacijama – pametni gradovi širom svijeta uposlili su te resurse kako bi smanjili širenje i uticaj korona virusa.
Dakle, da, digitalizacija u obrazovanju – koja je u Crnoj Gori, kao što sam već kazala, napravila veliki iskorak – i zdravstvu, ali zašto ne i u sudstvu, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti (sjednica Evropskog savjeta prvi put u 62 godine dugoj istoriji okupila je lidere 27 zemalja – onlajn), medijima… Mislim da ideja sada imamo dovoljno, a sopstvenim primjerom smo pokazali i da imamo kapaciteta da ih realizujemo.
Preporučeno
Što se tiče razvoja poslovanja i finansijske procjene, možemo očekivati da će ubuduće, barem neko vrijeme, inverstitori kompanije početi da ocjenjuju ne na osnovu finansijske uspješnosti i stope rasta, već na osnovu parametara održivosti i kontinuiteta poslovanja. Ali vrijeme će pokazati, i mi ćemo se prilagoditi. A brzina prilagodljivosti zasigurno će biti kriterij kojim će se mjeriti uspjeh.
