Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2018. godini iznosila je 1.122 eura i veća je za 1,0% u odnosu na 2017., pokazuju preliminarni podaci Monstata. Velike razilke u cijenama nekretenina u odnosu na regiju i dalje su vidljive, pa će vas tako u centralnom dijelu kvadrat koštati 580, dok na primorju morate izdvojiti duplo više – 1.397. eura.
Ekonomski analitičar, profesor Vasilije Kostić, objasnio je za Standard da u formiranju cijena nekretnina učestvuje veliki broj faktora – od nivoa raspoloživog dohotka i bogatstva, profitnog potencijala nekretnine, podrške kreditnih linija za kupovinu – njihove atraktivnosti, lokacije nekretnine, do njenog zarađivačkog potencijala i u krajnjem socio-ekonomske perspektive mikro i makro lokacije, kao i same države i regiona.
Prosječan građanin sa prosječnom zaradom teško može da od redovnih primanja krene u avanturu kupovine stana, osim u slučaju da ima pomoć banke. Kako Kostić to objašnjava, na cijene nekretnina, pa i stanova, dominantno utiču ponuda i tražnja , a ne prosječna zarada i ako je ona izvjesna indikacija o potencijalima tržišnih sila ponude i tražnje.
„U našoj javnosti je nesumnjivo osnovni obrazac posmatranja prosjek, što je pogrešno, pa nam mnoge stvari izgledaju nemoguće jer sve svodimo na prosijek, a prosijeci su niski. Zaboravljamo da je prosijek samo statistička kategorija koja najčešće ne daje pravu sliku odnosno često zamagljuje stvari da u njegovom formiranju učestvuju i oni čiji su dohoci mnogo iznad prosijeka“, kazao je Kostić.
U formiranju cijena nekretnina učestvuje veliki broj faktora, od nivoa raspoloživog dohotka, nivoa bogatstva, profitnog potencijala nekretnine, podrške kreditnih linija za kupovinu- njihove atraktivnosti, lokacije nekretninedo njenog zarađivačkog potencijala i u krajnjem socio-ekonomske perspektive mikro i makro lokacije kao i same države i regiona.
„Da bi razumjeli stvari potrebno je da „izađemo“ iz naše interne mentalne perspektive i da konačno razumijemo da smo mi otvorena ekonomija i da stan kod nas može kupiti bilo ko na planeti zemlji i da to nema apsolutno nikakve veze sa našim prosijekom, a utiče na tražnju odnosno na cijenu stanova u Crnoj Gori“, dodaje Kostić.
Podaci Monstata pokazuju i da su u 2018. godini cijene nekretetnina u Podgorici niže u odnosu na 2017. godinu, dok su su na primorju veće 238 eura.
Velike razilke u cijeni su u odnosu na regiju su dalje prisutne, pa dvosoban stan u Nikšiću košta kao jedna garsonjera u Budvi. Kostić to obajašnjava činjenicom da su cijene nekretnina u stvari tržišni izraz naših vrednovanja koja formiramo našim tržišnim akcijama – odlukama o kupovini i kupovinom.
„Da li bi bilo ko od nas jednako vrednovao m2 stana u Nikšiću, Cetinju, stana u Podgorici i Budvi? Naravno da ne bi. Tako, stanom u Budvi možemo za ljetnju sezonu zaraditi godišnju platu, a u Cetinju, Nikšiću, Podgorici ili drugdje to ne možemo. Eto jednog „jakog“ razloga za cjenovnu razliku, a ima ih još i mogu se sami naslutiti“, zaključuje Kostić.
Preporučeno
J. Lasica
Video