Reagovanje prenosimo integralno:
“Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore primila je prijavu pacijentkinje koja navodi da ju je ljekar “neprikladno dodirivao nakon što je završio ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi” u Podgorici. Prema navodima iz dokumentacije, zaključuje se da je pacijentkinja doživjela neželjeni fizički kontakt seksualne prirode, verbalne komentare i ponašanje koje je takvo da je moglo izazvati osjećaj straha, zbunjenosti i poniženosti u trenutku kada je bila potpuno izložena, ranjiva i u odnosu zavisnom od ljekara.Kako se potom saznaje, u međuvremenu je slučaj prijavljen i nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje.
U skladu s tim, Komisija ne prejudicira ishod postupka, u potpunosti poštuje presumpciju nevinosti, i neće se izjašnjavati o krivično-pravnom aspektu ovog slučaja. Međutim, imajući u vidu težinu iznesenih navoda, Komisija za etička pitanja i deontologiju smatra da je neophodno pravovremeno i principijelno reagovati iz sfere profesionalne etike i deontologije, s obzirom da, ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kršenja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i ljudskopravaških standarda.
Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore jasno propisuje da je ljekar dužan da poštuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta, kao i da se u svom radu vodi principima dobročinstva, nanošenja najmanje štete i principima pravičnosti.
Ljekar je dužan i da svim svojim sposobnostima čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu. Dodatno, kodeksom se zabranjuje svaka zloupotreba ljekarskog zanimanja, nalaže da se odluke ljekara moraju zasnivati isključivo na postupcima koji olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svakog pacijenta, te da profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom.
Odredbe Etičkog kodeksa obavezujuće su za sve članove Komore, a za povrede odredbi Etičkog kodeksa predviđena je disciplinska odgovornost, uključujući i nastrože mjere.
Zakonom o pravima pacijenata garantuje se poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijenta i zaštita tih prava, pravo na sigurnost u toku medicinskih procedura, kao i pravo pacijenta da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog ili njenog života i zdravlja. Postupanje bez medicinske svrhe i bez pristanka, u intimnom kontekstu pregleda, predstavlja direktno kršenje ovih normi.
Krivični zakonik Crne Gore propisuje kažnjivost djela protiv polnih sloboda, u smislu nedozvoljenih polnih radnji, kao i seksualnog uznemiravanja, te posebno naglašava nedopustivost zloupotrebe svog položaja u ovom kontekstu u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kakvim se može percipirati i odnos ljekara i pacijenta.
Međunarodni kodeks medicinske etike i Deklaracija o pravima pacijenata Svjetske medicinske asocijacije obavezuju ljekare da se moraju pridržavati odgovarajućih profesionalnih granica, te naglašavaju da se ljekar nikada ne smije upustiti u zlostavljajuće, zloupotrebljavajće i druge neprikladne odnose ili ponašanje sa pacijentom, i ne smije se upuštati u seksualni odnos sa trenutnim pacijentom.
Pravo pacijenta na dostojanstvo, autonomiju i privatnost moraju se poštovati u svakom trenutku, a ljekar je dužan da poštuje i sva druga ljudska prava pacijenata, kao i sve druge najviše standarde profesionalnog i etičkog ponašanja, te naročito mora izbjegavati da djeluje na način koji može da oslabi poverenje javnosti u medicinsku profesiju.
Istanbulska konvencija (Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), koju je Crna Gora ratifikovala, te takođe predstavlja obavezujući dokument – jasno prepoznaje seksualno nasilje nad ženama u zdravstvenim ustanovama kao oblik rodno zasnovanog nasilja, naglašavajući obavezu institucija da žrtve zaštite, osnaže i upućuju na adekvatne servise.
S obzirom na prirodu ginekološkog pregleda, strogo poštovanje granica, svrhe svakog ljekarskog postupanja i informisanog pristanka je ključno. Svako fizičko postupanje izvan medicinski opravdane radnje i bez eksplicitnog informisanog pristanka izlazi iz okvira zakonitog i etički dopuštenog postupanja.
Komisija za etička pitanja i deontologiju zaključuje da, u kontekstu ginekološkog pregleda, gdje su pacijentkinje pretežno žene, svaki neželjeni dodir seksualne prirode predstavlja ne samo kršenje etičkih normi, kršenje zakona i potencijalno krivično djelo, već predstavlja i rodno zasnovano narušavanje dostojanstva, autonomije i sigurnosti, što je u direktnoj koliziji sa obavezama iz nacionalnih i međunarodnih etičkih i profesionalnih kodeksa i standarda.
Svaki oblik seksualizovanog ponašanja u situacijama ginekoloških pregleda, predstavlja posebno težak oblik nasilja nad ženama, jer se oslanja na asimetriju moći, zloupotrebu profesije, i ranjiv položaj pacijentkinje. Zloupotreba moći u takvom prostoru može ostaviti dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, dovesti do nepovjerenja u zdravstveni sistem i izbjegavanja zdravstvene zaštite.
Komisija naglašava da zdravstvene ustanove moraju biti apsolutno bezbjedna sredina za sve pacijente, a naročito pacijentkinje, a svaki ljekar osoba od nepokolebljivog stručnog i etičkog integriteta.
Preporučeno
Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore: ističe da je svaki oblik seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja ili seksualizovanog ponašanja prema pacijentima apsolutno nedopustiv; najoštrije osuđuje svaki oblik rodno zasnovanog nasilja, posebno u kontekstu ginekoloških pregleda; insistira na nultoj toleranciji na zloupotrebu profesionalne moći; poštuje presumpciju nevinosti, ali naglašava da su ovakvi navodi – ako se dokažu – za svaku najstrožu osudu; razmatra prijavu ovog slučaja koja se odnosi na potencijalnu povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije, a po procjeni, mišljenje će dostaviti nadležnom organu komore; garantuje da će preduzeti sve mjere u cilju zaštite prava pacijenata i integriteta medicinske profesije”.
















