Video
PISA istraživanje je najveće međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja koje okuplja petnaestogodišnjake iz 81 zemlje i mjeri njihovo znanje kroz testove iz matematike, čitanja i nauke. Istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj u zemljama (OECD) pokrenula je 2000. godine PISA testiranje.
U odnosu na sve zemlje pozicionirali smo se među gotovo posljednjim, na tabeli smo u trećoj trećini. Najbolji su učenici iz Singapura koji, recimo, iz matematike imaju 575 bodova, a najslabiji iz Kambodže sa 336.
Komentarišući PISA rezultate, predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković kaže da smo do ove situacije došli jer do sada nijesmo dobili vladu i donosioce odluka u resornom ministarstvu koji shvataju značaj obrazovanja za napredak države.
” Konstantno, svake tri godine se lažno iščuđavamo lošim rezultatima na PISA istraživanjima i na tome bi se sve završilo. Ništa konkretno se ne preduzima decenijama i dobijamo sve lošije rezultate”, rekla je ona.
SLOVENIJA, HRVATSKA I SRBIJA BOLJE
Iz matematike su naši đaci osvojili 406 bodova, te su na 54. mjestu. U odnosu na zemlje regiona bolji smo od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, ali su od nas uspješniji učenici iz Slovenije koji su na 19. mjestu, te Hrvatske i Srbije, na 36. i 42. mjestu.
Iz čitanja smo na 56. mjestu sa 405 bodova. I u tom dijelu smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, dok su uspješniji Hrvati, na 26. su mjestu, kao i Slovenija i Srbija koji su se pozicionirali na 33. i 40. mjestu.
Iz nauke su crnogorski đaci osvojili 403 boda, te su na 62. mjestu. Ponovo smo i na toj listi bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, te je Slovenija, s druge strane, mnogo bolja i na 14. je mjestu. Hrvatska je na 31, a Srbija na 41.
Crna Gora je iz matematike najbolji rezultat imala 2018. godine, kada je osvojila 430 poena, a iz čitanja 2015. godine – kada su đaci imali 427 poena. Iz nauke je najbolji skor postignut 2018. godine – 415 poena.
U ovom istraživanju učestvovalo je 5.793 učenika iz 63 škole, te je obuhvaćeno 93 populacije naših petnaestogodišnjaka. Radili su testove na kompjuteru.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić kazao je da zabrinjava podatak da je 52,3 odsto đaka izjavilo da je inteligencija nešto što se kod sebe ne može promijeniti i da smatraju da tu nema prostora za napredak.
Govoreći o uticaju socio-ekonomskih razlika na postignuća učenika kaže da je oko 14 odsto đaka u nepovoljnijem položaju, u četvrtini uspješnijih iz matematike i da se mogu smatrati akademski otpornijim, jer su uprkos tome ostvarili obrazovnu izvrsnost u odnosu na ostale.
Ukazano je na podatak da su testirani đaci iz 49 srednjih škola, te da su 42 škole ispod OECD prosjeka.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović je kazao da su prethodnih godina i decenija sprovođene reforme, ali da je očigledno da one nijesu sprovođene adekvatno i da ne daju rezultate. Kazao je da su nastavni planovi i programi mijenjani na neadekvatan način i da su uklanjani kvalitetni sadržaji. Smatra da treba preispitati odnos obaveznih i izbornih predmeta. Najavili su da će pristupiti preispitivanju određenih programa na komisijskom nivou da bi vidjeli koje sadržaje treba reafirmisati, a koje ukloniti. Bojović je istakao da će ministarka prosvjete, nauka i inovacija inicirati da se uvede NTC sistem učenja koji podrazumijeva povećanje motornih i kognitivnih spsoobnosti kod djece i koji je u regionu već dao reziltate.
Rezultati PISA istraživanja, kako je rečeno, sve zemlje učesnice predstavile su juče istovremeno u 11 sati.
Leković je Pobjedi kazala da su virus korone, onlajn nastava, lažne dojave, urušavanje školskih zgrada u toku nastave, neorganizovan prevoz i grijanje u školama, prepisivanja u toku maturskog i polumaturskog ispita koja je podržalo Ministarstvo prosvjete, nereagovanje tužilaštva i inspekcija, urušavanje ugleda nastavnika, ignorisanje nastavničkih peticija od strane resornog ministarstva i vlada, vršnjačko nasilje i nasilje nad nastavnicima, sve veći deficit nastavnika, hiperprodukcija Luča, političko i rođačko zapošljavanje, zaposleni u Ministarstvu koji su plasirali neistine, lažne diplome – stali u period od 2018. (posljednjeg PISA testiranja) do danas.
” Ovo sigurno nije bila strategija koja bi doprinijela boljim rezultatima na PISA testiranju i boljem stanju u obrazovanju u Crnoj Gori”, rekla je ona.
Leković ističe da je nastavnik odgovoran za rad u učionici, ali na kvalitet tog rada, osim njegovih znanja i sposobnosti, utiču i uslovi u kojima radi, brojnost učenika u školi i odjeljenju, struktura odjeljenja, program i plan rada, kvalitet udžbenika, opremljenost učionica i kabineta, saradnja sa roditeljima.
” Sve ovo bi morala da mu obezbijedi uprava škole, resorno ministarstvo i institucije zadužene za praćenje kvaliteta rada, planiranje strategija i reformi, izradu programa i udžbenika kao što su Zavod za školstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Centar za stručno osposobljavanje, Ispitni centar”, rekla je ona.
Ističe da resorno ministarstvo i Vlada moraju biti odgovorni za funkcionisanje obrazovnog sistema u državi, da snose odgovornost za nivo znanja i vještina koje stiču ili ne stiču naši učenici.
” Ne bježimo od odgovornosti nastavnika, ali ako u nastavnom procesu imamo nastavnika koji ne zna svoj posao, koji ima nekih problema u komunikaciji sa učenicima ili zdravstvenih problema, koji je ilegalno došao do diplome, koji je zaposlen preko veze bez odgovarajućih kompetencija… ne možemo samo osuditi njega lično već sistem koji je sve to omogućio, koji toleriše da takva osoba i dalje radi sa djecom, sistem koji ne pruža adekvatnu podršku nastavniku (stručnu, zdravstvenu, socijalnu) i svim tim nečinjenjem direktno ugrožava učenika, ali narušava i ugled našoj profesiji dozvoljavajući da su takvi pojedinci dio obrazovnog sistema. Sam učenik ne može biti kriv”, rekla je ona.
Pohvalni rezultati gdje se mjere društveni odnosi, otpornost na stres…
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić rekao je da je Crna Gora u odnosu na OECD prosjek u prednosti kada je u pitanju psihičko blagostanje učenika, da imaju bolju otpornost na stres i poteškoće, bolji su im društveni odnosi, da imaju bolji balans između škole i slobodnog vremena, kao i otvorenost među različitostima.
” Lošiji rezultati su nam akademski uspjeh, angažovanost i zalaganje u školi, odgovorno djelovanje i angažovanost u društvu”, rekao je on.
Kaluđerović: Nije čudo da su najslabiji u nauci kad se uči napamet
Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović kaže Pobjedi da su očekivani rezultati i da se boji da ni narednih par godina neće biti bolji.
” Važno je napomenuti da se mora krenuti sa istinskim jačanjem obrazovnog sistema i nastave u učionici ukoliko razmišljamo o napretku. Moramo staviti fokus na ove tri oblasti u nastavi i smanjiti broj predmeta djeci, a povećati normu praktične nastave koja će djeci biti zanimljiva. U dijelu nauke djeca su najslabija i nije čudo kad se uči napamet fizika, hemija, biologija, geografija. Ovi predmeti mogu učenicima biti omiljeni ako se ne sprovodi samo teorijska, već i eksperimentalna nastava u laboratoriji. Mi to nemamo, zato smo loši na svakom međunarodnom testiranju koliko god bili u teoriji odlični”, rekla je ona.
Dodaje da djeca nijesu naučena da teoriju pretvaraju u praksu, da kritički razmišljaju i donose zaključke.
Preporučeno
” Zato ni na eksternoj provjeri znanja često đaci ne umiju da objasne značenja riječi, iskaza, odlomaka i slično. Sposobnost tumačenja i zaključivanja učenika sve je slabija. Visok broj odlikaša ne korespondira sa slabim rezultatima na PISA testiranju. Za to su najviše krivi nastavnici i obrazovne vlasti. Ohrabruje riješenost Ministarstva prosvjete da se krene u kontrolu diploma u toj ustanovi, a očekujemo da će se proširiti i na škole kako bismo utvrdili i kvalitet nastavnika, za koje ne bi bilo naodmet sprovesti testiranje da vidimo i njihova postignuća”, ističe Kaluđerović.
