Video
,,Kada su odlučili da pobjegnu sa ratom zahvaćene teritorije, Hasan, njegova supruga Ferida i kćerka Sena Klapuh platili su poznanicima, pripadnicima specijalnog odreda ‘Dragan Nikolić’ Vojske Republike Srpske, da ih bezbjedno prevezu u Crnu Goru. Kasnije će se ispostaviti da su za tu ‘uslugu’ platili svojim ubicama. Nakon prelaska granice sa Crnom Gorom zaustavili su se nedaleko od brane Mratinje u Plužinama, gdje je, prema nalazima obdukcije, najprije ubijen Hasan, a potom su pucali u Feridu i Senu i gurnuli ih niz liticu. Njihova tijela je narednog dana pronašao putar”, saopštila je saradnica na programima u CGO Maja Marinović.
Suđenje koje je uslijedilo predstavljalo je jedan od prvih postupaka na prostoru bivše Jugoslavije za ratne zločine, a pravosnažna presuda u ovom predmetu ujedno je i prva pravosnažna presuda za ratni zločin u Crnoj Gori.
,,Istragom je bilo obuhvaćeno šest osoba, a optužnicom Višeg javnog tužioca iz februara 1993. godine obuhvaćeni su Janko Janjić, Zoran Vuković, Zoran Simović, Radomir Kovač i Vidoje Golubić, dok Milomir Kovač, brat Radomira Kovača, nije bio obuhvaćen jer je ubrzo nakon izvršenja zločina izvršio samoubistvo. Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, donijetom dva mjeseca nakon podizanja optužnice, svi optuženi, osim Golubića, su u odsustvu osuđeni na po 20 godina zatvora”, podsjetila je Marinović.
Nakon žalbe, postupak je vraćen na ponovno suđenje, a pravosnažno je okončan 1997. godine. Kazne su ostale iste, ali uz drugačiju pravnu kvalifikaciju, jer je sud prihvatio stav tužilaštva da je riječ o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva, a ne o ubistvu, kako je to bilo utvrđeno prvostepenom presudom.
Vidoje Golubić je osuđen za neprijavljivanje izvršenog krivičnog djela na osam mjeseci zatvora, koja su se smatrala izdržanim zbog vremena provedenog u pritvoru. Dvojica počinilaca, Zoran Vuković i Radomir Kovač bili su 2002. godine osuđeni i za zločine počinjene na području Foče u predmetu Kunarac i dr. (IT-96-23 & 23/1), na kazne od 20 godina odnosno 12 godina zatvora. Kazne su izdržavali u Norveškoj, ali je Vuković prijevremeno pušten na slobodu 2008. godine, a Kovaču2013. godine.
Janko Janjić bio je obuhvaćen istom optužnicom, ali nikad nije odgovarao ni za ovaj zločin ni za zločin nad porodicom Klapuh, jer je prilikom akcije hapšenja izvršio samoubistvo aktiviranjem dvije ručne granate, pri čemu je ubio i dvojicu pripadnika SFOR-a.
O sudbini Zorana Simovića, koji se decenijama nalazio u bjekstvu, najmanje se zna, a prema informacijama koje je Radio Slobodna Evropa dobio od Osnovnog suda u Foči preminuo je 2020. godine. Vuković i Kovač su slobodno boravili u Foči, jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne izrečene na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a pravdi mogu biti privedeni jedino kroz novo suđenje u BiH.
Početkom juna 2025. godine u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavljalo da pripadaju članovima porodice Klapuh, pronađeni u blizini teniskih terena, gdje su žrtve, prema dostupnim informacijama, bile sahranjene bez ikakve oznake ili zvanične evidencije. Vladina Komisija za nestala lica saopštila je da su DNK analizom identifikovani posmrtni ostaci Feride i Sene Klapuh. Kako posmrtni ostaci Hasana Klapuha još nijesu pronađeni, Komisija će nastaviti pretragu starog muslimanskog groblja i proširiti zonu ekshumacije.
,,Ovaj slučaj, i nakon 34 godine, ostaje simbol nepotpune pravde – ne samo zato što izrečene kazne nijesu izvršene sem za jednog osuđenog, već i zato što posmrtni ostaci svih žrtava još nijesu pronađeni. No, protok vremena ne smije umanjiti obavezu institucija da obezbijede pravdu za žrtve ratnih zločina”, upozorila je Marinović.
CGO poziva nadležne institucije da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i na osnovu dostavljene dokumentacije, obezbijede procesuiranje i kažnjavanje počinilaca koji su dostupni pravosuđu BiH, okončaju potraga za posmrtnim ostacima trećeg člana porodice Klapuh kako bi svim žrtvama konačno bio omogućen dostojanstven ispraćaj, te da mjesto ovog zločina bude trajno i dostojanstveno obilježe kao mjesto sjećanja i opomene.
To je minimum, kaže Marinović, pravde koji se duguje nevino ubijenim članovima porodice Klapuh, njihovim najbližima i društvu koje ne smije dozvoliti da ratni zločini ostanu bez punog pravnog i moralnog epiloga.
Preporučeno
U okviru edicije o procesu suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori, CGO je objavio publikaciju u kojoj su objedinjeni sudski spisi iz predmeta Klapuh koji pružaju detaljniji uvid u okolnosti i tok ovog zločina.
