Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što će biti novi momenat, ali je država dugo propuštala da reguliše propozicije o registraciji portala što je dovelo do kontaminiranja medijskog prostora sadržajima plasiranim bez imalo odgovornosti, prenosi Pobjeda.

Kako je u izjavi Pobjedi kazao glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, na taj način ne samo da nijesu postojali ravnopravni uslovi za rad, već su tradicionalni mediji zapravo diskriminisani.

Marković poplavu lažnih vijesti vidi kao posljedicu svjetskih trendova koja je u Crnoj Gori našla plodno tlo, i ističe da je nadležnima ukazivao na ovaj problem.

“Kada smo mi, pojedini iz medija, još prije dvije godine upozoravali nadležne, nijesu nas ozbiljno shvatali. Jedan sam od urednika koji je na sastancima i okruglim stolovima nadležnima iz Vlade ukazivao da će ovaj problem eskalirati. Još tada mi je po njihovom odnosu bilo jasno da država neće biti spremna i sposobna da se tome odupre”, istakao je Marković.

Upozorava da je to jako štetno za čitavo društvo, ali i po medije koji se trude da svoj posao rade časno i profesionalno. Marković poručuje da svaki medij ili platforma sa koje se emituju medijski sadržaji moraju biti registrovani.

“Pošteno je da čitaoci znaju ko im nudi, odnosno ko je odgovoran – zaslužan ili kriv za sadržaj koji im se nudi. Država je dužna da obezbijedi ravnopravne uslove za rad svih medija. Ako nekom portalu dozvolite da radi neregistrovan, a time da nema zaposlene, da ne plaća porez i ostale obaveze, vi odmah diskriminište ostale obično tradicionalne medije”, pojašnjava Marković.

Pristalica je ideje da vlasnici medija mogu biti samo pravna lica registrovana za tu djelatnost.

“To bi pomoglo da se lakše uredi stanje na našoj medijskoj sceni. Sada smo u situaciji da bez ikakavog pravnog postupka i kontrole svaki pojedinac može osnovati medij. I država ne reaguje. Naš posao osim javnog interesa je i privredna djelatnost. Možete li da zamislite da država toleriše da neko u Crnoj Gori na divlje otvori farbiku aluminijuma, željezaru i tako dalje. Svaki pojedinac, organizacija i udruženje koji žele da imaju medij neka osnuju pravni subjekt koji po zakonu može da se bavi novinarskom djelatnoštu i sve će biti u redu. To bi dovelo i do toga da se svi mediji finansiraju iz regularnih izvora. E kad dođemo do toga da mediji žive od svog rada onda će svako paziti kako piše i što objavljuje”, istakao je Marković.

Iz Ministarstva kulture su Pobjedi kazali da je aktuelnim Zakonom o medijima predviđena obaveza objavljivanja impresuma medija. U resoru na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović, tvrde da se novim prijedlogom Zakona o medijima po prvi put snaže garancije transparentnosti medijskog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgovornost osnivača medija ukoliko ne objavi podatke o mediju i uredniku, kao i podatke o pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu osnivača, kao i podatke o njihovim povezanim licima.

“Mediji u demokratskom društvu moraju biti odgovorni profesiji, svojim korisnicima, omogućiti javnosti pluralnost objektivnih i tačnih informacija, poštovati samoregulaciju i biti svjesni da je svaki oblik dezinformisanja zapravo narušavanje demokratskih procesa i stabilnosti jednog društva”, ističe se u odgovorima.

Crna Gora je, podsjećaju, proteklih dana izložena specijalnom medijskom pritisku kako od srpskih medija, tako i od dijela medija u Crnoj Gori kojima su lažne vijesti i širenje dezinformacija propagandni alat ovakvog negativnog medijskog pisma.

“Novim prijedlogom Zakonom o medijima (koji je Vlada usvojila 2019. godine) Ministarstvo kulture, u okviru instituta zaštite izvora informacija, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, predložilo je izuzetke shodne legitimnim interesima demokratskog društva. U skladu sa ograničenjima slobode medija proisteklim iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, novinar je dužan da na zahtjev državnog tužioca otkrije izvor informacija kada je to neophodno zbog zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom zatvora od pet godina ili više”, piše u odgovorima Ministarstva kulture.