Video
Saradnja Vlade Crne Gore i civilnog društva je važan preduslov za napredovanje prema EU, i još važnije, za razvoj društva kao zdrave cjeline. I upravo rukovodeći se tim ciljem, Vlada Crne Gore, će kroz politiku partnerstva i saradnje, nastaviti da unapređuje povjerenje, podstiče dijalog i saradnju, te uključuje civilno društvo u proces evropske integracije, zaključeno je na okruglom stolu „Saradnja Vlade i NVO u procesu pristupanja EU“, koji je danas održan u Podgorici.
Preporučeno
Otvaraći skup, predsjednik Vlade Duško Marković je podsjetio da je Crna Gora prva država, od svih koje su pregovarale sa EU, koja je u svoju pregovaračku strukturu u značajnoj mjeri uključila predstavnike nevladinih organizacija. Premijer je govorio o potrebi aktivnijeg prisustva i snažnijeg doprinosa predstavnika NVO u radnim grupama.
„Vlada je svjesna značaja civilnog društva za proces pristupanja Crne Gore Uniji i zato smo iskreno okrenuti ka kontinuiranom unapređenju direktnog dijaloga između Vlade i civilnog društva. Čvrstog sam stava da vaša specifična znanja, praktično iskustvo i kritičko viđenje stvari, uokvireno u konkretne i konstruktivne predloge, mogu podići kvalitet i brzinu našeg pregovaračkog procesa“.
Predsjednik Marković je istakao da ne smatra da NVO treba da vrši samo monitoring onoga što Vlada radi, već da civilni sektor treba da bude akter u politikama koje se tiču evropskih integracija.
„Treba nam javni politički dijalog, političko partnerstvo sa civilnim sektorom. Politički dijalog u smislu onoga što su krucijalna strateška pitanja ove države, njenog razvoja i održivosti“, rekao je premijer i dodao da je cilj da obezbijedimo kontinuitet partnerstva.
Naglasivši potrebu za obnavljanjem povjerenja u zajednički rad i objedinjavanje svih crnogorskih potencijala, predsjednik Vlade je istakao da će se u narednom periodu svaka dva mjeseca održavati sastanci između Vlade i NVO na kojima će se razgovarati o temama koje imaju širi značaj za crnogorsko društvo. Istakao je da će, u cilju ravnomjernog učešća i veće uključenosti NVO-a iz svih krajeva Crne Gore, početkom septembra biti održan sastanak sa organizacijama civilnog društva sa sjevera. Takođe je istakao da će, u cilju unapređenja transparentnosti pregovaračkog procesa, zapisnici sa sastanaka radnih grupa biti objavljeni i na taj način učinjeni dostupnim javnosti.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija Ana Novaković je poručila da je saradnja Vlade i civilnog društva u procesu evropske integracije prerasla u politički kriterijum za članstvo, te da joj se u izvještaju za Crnu Goru, iz godine u godinu, posvećuje posebna pažnja. „Činjenica je da su nalazi koji se odnose na civilno društvo u posljednja tri izvještaja gotovo isti, a da ih najjednostavnije možemo parafrazirati – u saradnji vlasti sa civilnim društvom i dalje imamo formu, bez suštine. I to je prostor u kojem se nalazi EK i naši nalazi apsolutno poklapaju“, poručila je Novaković.
Ona je istakla da je nedovoljno povjerenje nevladinog sektora u iskrene namjere Vlade i drugih institucija za saradnjom opravdano. „Sve dok nemamo pravnu sigurnost da se procedure i propisi koji su na snazi, a koji se odnose na NVO zaista poštuju, teško je razgovarati o drugim temama i jačati saradnju“, poručila je Novaković istakavši da su NVO do sada prema Vladi artikulisale čitav niz zahtjeva i predloga, propisa i odluka koje treba donijeti, institucionalnih rješenja koje treba osmisliti.
Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je prenio otvorenost Vlade i spremnost da čuje sugestije i kritike iz civilnog sektora. On je naglasio da su predstavnici NVO-a članovi brojnih radnih tijela i da su, u saradnji sa Vladom, doprinijeli značajnom iskoraku u značajnom broju oblasti, te da se ti rezultati jasno vide u pregovaračkim poglavljima koja se odnose na poljoprivredu, ribarstvo i bezbjednost hrane. „Formula uspjeha je u komunikaciji, dijalogu i saradnji i upravo smo primjenom te formule napravili dosadašnje rezultate“, poručio je potpredsjednik Simović.
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je ocijenio da je kritika vlasti važna, ali ne i jedina uloga civilnog sektora, dodajući da postoji veliki broj značajnih društvenih pitanja izvan političkih tema koje dijele crnogorsko društvo.
U tom smislu, ukazao je da nevladin sektor u Crnoj Gori raspolaže značajnim znanjima i kapacitetima i izrazio punu spremnost Vlade da ovi važni resursi budu maksimalno iskorišćeni kroz konstruktivnu saradnju i sinergiju djelovanja NVO i Vlade.
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović je istakla da je od 2018. napravljen značajan iskorak na polju saradnje Vlade i NVO i iznijela očekivanje da će se u tom pravcu nastaviti. „Radimo u interesu građana, a ne jedne ili druge strane“, poručila je ona.
Tokom diskusije, predstavnici NVO-a su ukazali na potrebu jasnog definisanja i poštovanja principa saradnje Vlade i NVO-a, važnost učešća nevladinih organizacija sa sjevera u pregovaračkom procesu, i posebno naglasili potrebu uvažavanja mišljenja i predloga NVO-a u radnim tijelima, te izgradnje povjerenja dvije strane i dali konkretne preporuke u pravcu unapređenja stanja u više pregovaračkih poglavlja. Takođe, predstavnici NVO-a su iznijeli pohvale na račun saradnje sa pojedinim ministarstvima, naglasivši da su otvorenost, stalna komunikacija i zajednički rad sa resorima osigurali sprovođenje brojnih zajedničkih projekata i unapređenje stanja u mnogim oblastima.
Glavni pregovarač Aleksandar Drljević je istakao da otvorena 32 poglavlja i nekoliko spremnih za privremeno zatvaranje predstavljaju potvrdu da su uložena energija, profesionalizam i rad dobro iskorišteni, te da rezultati koje smo svi zajedno postigli svjedoče da pregovaračka struktura ostvaruje svoju misiju.
„Evropska integracija je proces reformi, ali i učenja. Uvjeren sam da smo mi tokom prethodnih sedam godina puno naučili, kako od partnera iz EK i država članica, tako i jedni od drugih. I pored različitih gledišta i pristupa u rješenjima, siguran sam da smo unaprijedili razumijevanje i saradnju jer, u krajnjem svi smo na istom zadatku i imamo isti cilj, poručio je Drljević.
