Snimak morske medvjedice napravio je Đorđe Kovjanić iz „Mediteranskog centra za ekološki monitoring- MedCem“, organizacije koja se godinama bavi pručavanjem potencijalnih staništa morske medvjedice.

“Ovaj rijedak i dragocjen susret dodatno naglašava hitnost potrebe za zaštitom našeg morskog područja – poručuju iz Instituta za biologiju mora.

Prisustvo morske medvjedice u Crnoj Gori, dodaju iz IBM, jasno ukazuje na važnost nastavka napora za očuvanje ove vrste.

“Ukoliko primijetite ovu predivnu životinju, ne treba joj prilaziti jer se na taj način dodatno uznemirava”, poručuju iz Instituta.

Novi snimak medvjedice uslijedio je nakon što su krajem juna u organizaciji Mediteranskog centra za ekološki monitoring (MedCem) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) postavljene kamere u pećinama duž stjenovite obale na jugu Primorja u kojima se, prema procjenama, moglo očekivati prisustvo ovog rijetkog morskog sisara.

Kako je Pobjedi ranije kazao ekolog, ronilac i reditelj Dušan Varda iz MedCem-a, kamere su postavljene na osnovu zvaničnog odobrenja od Agencije za zaštitu životne sredine, kako bi se utvrdilo da li se pojedinačni primjerci medvjedice, kakva je lani u avgustu zabilježena kamerom, zadržavaju duž Crnogorskog primorja.

“Postavljanje kamera i monitoring, koji će uslijediti, trebalo bi da rezultiraju prikupljanjem podataka na osnovu kojih bi se dalje radile procjene o potencijalnim zonama koje posjećuju medvjedice, identifikaciji jedinki i drugim nalazima. To bi u perspektivi bilo polazište da se obezbijedi neka vrsta zaštite tih lokacija od uznemiravanja i narušavanja “, kazao je tada Varda.

Istraživanje se obavlja u sklopu šireg trogodišnjeg projekta koji povezuje Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju pod pokroviteljstvom fondacije Monk seal Alliance, koju je u svrhu zaštite donedavno kritično ugrožene vrste tuljana osnovao princ Albert Drugi od Monaka.

Riječ je o krovnoj organizaciji koja je uvezala dosadašnje parcijalne napore da se oporavi populacija sredozemne medvjedice, vrsti tuljana čija je populacija sredinom prošlog vijeka bila svedena na svega 500 jedinki i uvrštena na IUCN crvenu listu kritično ugroženih vrsta životinja.

Decenije napora i angažovanja stručnjaka doprinijele su da se populacija oporavi, a kako Varda navodi, grčki stručnjaci procjenjuju da trenutno, uključujući i veliku koloniju na atlantskom ostrvu Kabo Blanko, medvjedica ima oko 900 jedinki. To je rezultiralo i skidanjem sa liste „kritično ugroženih“ i sada se vodi kao ugrožena.

U Evropi, odnosno na Mediteranu postoje pojedinačne grupe ovih sisara koje su najbrojnije u Grčkoj i Turskoj, dok se u drugim djelovima, uključujući i Jadran, povremeno uoči njihovo prisustvo.

Prvi dokumentovani nalaz da medvjedica ponovo pliva Jadranom zabilježio je upravo Varda kamerom prošle godine nakon dojave ulcinjskog ribolovca Nagiba Kurtija i to tri dana od momenta kada je primijetio, što je potvrdilo da se zadržavala na istom mjestu.

“Radilo se o mladunčetu, teškom između 30 i 40 kilograma. Mimo toga, u proteklih godinu dana bilo je više prijava da su medvjedice, čak i u paru duž naše obale, ali nije registrovan nijedan dodatni snimak ili fotografija – naveo je Varda.