MI: VDT da procesuira nadležne u Upravi policije i tužilaštvu

NVO Montenegro International poziva Vrhovno državno tužilaštvo da hitno procesuira odgovorne u tužilaštvu i Upravi policije za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi zbog neprocesuiranja odgovornih za krivična djela – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje (Čl. 370), Izazivanje panike i nereda (Čl. 398), Rasna i druga diskriminacija (Čl. 443), Zlostavljanje (Čl. 166a), Mučenje (Čl. 167), Proganjanje (Čl. 168a) i Neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka (Čl. 176), navodi se u saopštenju ove NVO.

“Ujedno pozivamo Tužilački savjet da shodno Zakonu o državnom tužilaštvu utvrdi odgovornost nadležnih tužilaca za neprocesuiranje prijava koje je naša NVO u proteklih nekoliko mjeseci uputila na adresu Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva, prijava drugih NVO i građana, kao i nepostupanje po službenoj dužnosti za krivična djela koja se službeno gone.

Podsjećamo nadležne u Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu da je shodno čl. 108 Zakona o državnom tužilaštvu teži disciplinski prekršaj ukoliko “bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima”, dok je najteži disciplinski prekršaj državnog tužioca ako “nestručno ili nesavjesno obavlja tužilačku funkciju”.

Podsjećamo nadležne u Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu da se shodno čl. 416 Krivičnog zakonika Crne Gore pod zloupotrebom službenog položaja podrazumijeva ako “službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti… drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog” i da će se isto kazniti “zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

Podsjećamo nadležne u Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu da se shodno čl. 417. Krivičnog zakonika Crne Gore pod nesavjesnim radom u službi podrazumijeva ako “službeno lice… propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog…”, i da će se isto kazniti “novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine”, a da će se za isto krivično odjelo kazniti i odgovorno lice u ustanovi ili drugom subjektu (stav 3, čl. 417 KZCG).

Kao građani Crne Gore svjedoci smo proteklih mjeseci i dana brojnih primjera izazivanja nacionalne i vjerske mržnje čiji slučajevi još uvijek nisu dobili epilog pred nadležnim sudom, iako u čl. 370 KZCG kaže: 

“Ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu … religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

Nadalje, u stavu 2 istog člana stoji:

“Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se i ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina…”

Slično, u čl. 398 KZCG se navodi: 

“Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku… kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine”.

Sjetimo se slika od ljetos “povrijeđenog” Bata Carevića zbog navodnog prebijanja od strane policije, čiji gips sa farmerica je senzacionalno nestao u roku od 24h. Sjetimo se poslanika Vučurovića koji je u Skupštini Crne Gore prikazivao sliku čovjeka iz Berana koji je navodno pretučen zbog litija, da bi se na kraju ispostavilo da je do fizičkog napada došlo zbog krađe drva.

Dalje od zapisnika u policiji se nije otišlo i, da javnost zna, tužilaštvo nikada nije reagovalo i procesuiralo ovaj slučaj u skladu sa KZCG.

Sličan događaj se desio prije dva dana povodom navodnog “premlaćivanja šipkom” mladog Luke Trebješanina u Nikšiću, sve sa selfijem Marka Kovačevića iz bolnice. U sred pandemije, koja nosi živote crnogorskih građana kao da se nalazimo u ratu, tužilaštvo se ne pita kako se poslanik DF-a našao u bolnici i gdje su podlivi, modrice i zavoji od “junačkih rana” koje su izazvale uznemirenost javnosti i smjenu vrha CB Nikšić”, navodi se u saopštenju NVO MI.

Ako za neke političke aktere cilj ne bira sredstva, tužilaštvo i Uprava policija, kako dalje navode, ne bi se smjeli tako ponašati, bez obzira “na očigledne političke pritiske, s obzirom da jedina njihov cilj mora biti zaštita zakonitosti i ustavnog poretka države Crne Gore koji se svakodnevno gaze.”

“Državno tužilaštvo nije našlo ništa za sporno ni u djelovanju aktuelne ministarke zdravlja vezano za krivična djela Nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti (čl. 287), Prenošenje opasne zarazne bolesti (čl. 288) i Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći (čl. 290 KZCG).

Naša krivična prijava iz novembra prošle godine još uvijek nije procesuirana i pored desetina hiljada zaraženih i nekoliko stotina mrtvih građana u međuvremenu.

Za tužilaštvo nisu sporne ni desetine slučajeva u kojima se “zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti… vjeroispovijesti ili zbog… razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, obrazovanja, društvenog položaja, socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta… krše osnovna ljudska prava i slobode zajamčene opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima…” iako je čl. 443 KZCG za ista djela zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za širenje “ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagiranje mržnje ili netrpeljivosti…” zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Sudski epilog nisu dobili ni brojni primjeri vrijeđanja ljudskog dostojanstva, za što je shodno čl. 166a KZCG zaprijećena kazna zatvora do jedne godine, kao ni “nanošenja velike boli ili teške patnje, bilo da su tjelesne ili duševne” za što je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina (shodno čl. 167 KZCG). T

užilaštvo i Uprava policije se ne obaziru ni na brojne slučajeve raznih oblika proganjanja, za što je shodno čl. 168a KZCG zaprijećena kazna zatvora do pet godina, kao ni neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka, za što je zaprijećena novčana ili kazna zatvora do jedne godine (čl. 176 KZCG).

Podsjetimo, brojni su primjeri navedenih krivičnih djela prije svega putem društvenih mreža Facebook, Instagram i Twitter, pri čemu se napadi na Crnogorke i Crnogorce praktično uopšte ne procesuiraju. Sjetimo se fotomontaže sa likom Vesne Bratić i na kakvu reakciju je ista naišla i od strane navodnih boraca za ljudska i ženska prava, ali i od nadležnih institucija, dok se uporno ćuti na napade na Crnogorke i Crnogorce, uključujući i Mitropolita Mihaila koji se na najprizemniji način vrijeđa putem lažnih profila na društvenim mrežama”, piše u saopštenju.

Kako navode, za tužilaštvo nema ništa sporno ni u “kršenju Zakona o izboru odbornika i poslanika i direktnom miješanju Crkve i političkih aktera druge države u izborni proces, što je suprotno i Ustavu i zakonu”.

“Pitamo se dokle, i kada će napokon Vrnovni državni tužilac i Tužilački savjet izaći pred građane sa analizom djelovanja svih državnih tužilaca i stavom povodom evidentne zloupotrebe službenog položaja i nesavjestanog rada u službi.

Ako neko vrši pritisak na tužilaštvo isto je dužno sa informacijama izaći u javnost i procesuirati odgovorne. U protivnom, kao građani imamo puno pravo da znamo što se dešava u tužilaštvu i zašto se ne procesuiraju evidentna krivična djela koja izazivaju tenzije u javnosti i ugrožavaju bezbjednost i sigurnost građana.

Podsjećamo Vrhovno državno tužilaštvo i Tužilački savjet na njihovu ulogu shodno Ustavu i zakonu. Ako se nastavi sa postojećom praksom u tužilaštvu, ljudi u institucijama moraju biti svjesni sopstvene odgovornosti od koje jednog dana neće moći pobjeći.

Previše je napada na Crnogorke i Crnogorce na koje nadležni uopšte ne reaguju, za razliku od hitnih reakcija kada su u pitanju oni koji negiraju crnogorsku naciju i državu i koji prijete Crnogorkama i Crnogorcima i manjinama u Crnoj Gori. Previše je toga, da bi bilo slučajno, te stoga tražimo hitnu reakciju odgovornih!

Na kraju napominjemo da shodno Ustavu i zakonu niko nije kriv dok to nadležni sud to ne utvrdi a da je isključiva odgovornost nadležnog tužilaštva da dođe do sudskog epiloga i utvrđivanja krivične odgovornosti po pitanju svih pojedinačnih slučajeva”, navodi se u saopštenju.