Video
“I jedne i druge nadahnjuju srednjovjekovne mračnjačke ideje. Tendencija je da se uspostavi nepodnošljivo stanje za Crnogorce, i sve katolike i muslimane nezavisno od njihovoga nacionalnoga iskaza”, smatra on.
Prema njegovim riječima Pljevlja, Berane, Bijelo Polje i Nikšić su postali centri radikalnoga svetosavlja uperenoga protiv svim manjina i samoga postojanja crnogorske države.
“U Nikšiću sa zgrada vise portreti crnogorskoga arhineprijatelja Amfilohija, a vlasti ćute. U Beranama junaci grafitima po zgrada juršaju na komšije islamske vjere i predlažu da se jedna ulica imenuje po ratnome zločincu osuđenome za genocid. Nasrnuli su i na jednoga građanina i povrijedili ga zato što se iskazuje kao Crnogorac”, navodi Mihailo.
U Bijelome Polju i Pljevljima, dodaje on, stvorili su nepodnošljivu atmosferu za Crnogorce i Bošnjake.
“A prije nekoliko godina proglasili su i dvojicu pljevaljskih ratnih zločinaca iz Drugoga svjetskoga rata za svetitelje. Pitam se đe ide ova zemlja? Boga velikoga molim da se vlasti urazume i prestanu raspirivati međunacionalnu i međukonfesionalnu mržnju, jer se to ne može završiti na dobro”, ističe mitropolit CPC.
Nažalost, napominje, svakodnevno, s ruke im je i beogradska petparačka propaganda koja raspiruje mržnju i prema samom pomenu imena Crna Gora.
“Ne treba izgubiti iz vida da je raspomamnjeni velikosrpki nacionalizam svojevremeno rješavala cijela međunarodna zajednica, ali to nijesu činjeli ni razgovorima ni ubjeđivanjima niti se oni mogu tako ubijediti. Tome se mora suprostaviti cijela opozicija osnažena dijasporom i podržana od susednih država, i dijela međunarodne zajednice koja nam je naklonjena”, ističe in.
Mitropolit Mihailo poziva opoziciju, dijasporu, nevladine organizacije i pojedince da se uključe u odbranu temeljnih vrijednosti crnogorskoga društva koje je napanuto iznutra od vlasti i od spolja iz Srbije i Republike Srpske.
Preporučeno
“U svakom slučaju, nema te propagande koja može da nas liši ljubavi prema domovini i slobodrskoga instinkta koji je presudio italijanskim i njemačkim fašistima u Drugom svjetskom ratu. Neka ti junaci znaju, presudiće i svetosavskome opanku”, zaključio je mitropolit Mihailo.
