Na pitanje da li je diskriminatorno nevakcinisanima uskratiti pravo da dođu do osnovnih životnih namirnica Milaš ističe da ova posljednja mjera nije nepoznanica u mnogim razvijenijim sistemima.
”Međutim, mjere moraju biti u skladu sa postojećim pravnim okvirom, koji omogućava nadležnima da primjenjuju te mjere, pozivajući se na zakonska rješenja koja su na snazi, a ne kao što je to situacija u Crnoj Gori, gdje pojedine mjere osim što nijesu dio normativnog okvira, nemaju ni jasno propisane mehanizme primjene, već se proizvoljno primjenjuju ili ne primjenjuju uopšte”, kazala je Milaš za Standard.
Osim toga, dodaje, u gotovo svim zemljama koje sprovode proces vakcinacije postoje smjernice za vakcinisane i nevakcinisane građane, gdje se jasno vidi da osim nevakcinisanih lica i vakcinisana lica imaju određene obaveze i pravila ponašanja prilikom posjete mjestima pojačanog rizika od korona virusa.
”Mi danas, u Crnoj Gori, svjedočimo da brojna vakcinisana lica uopšte ne nose masku i ne poštuju fizičku udaljenost kada su u blizini nekoga ko još nije vakcinisan ili je izložen većem riziku od teške bolesti, a da kaznena politika gotovo i ne postoji kako bi se takva situacija suzbila”, rekla je Milaš.
Na pitanje da li IJZ i Ministarstvo treba da pronađu drugačije modele i kampanje za približavanje značaja vakcinacije građanima, Milaš navodi da vrlo često sa zvaničnih zdravstvenih adresa čujemo pohvalne tonove kada je u pitanju intenzitet procesa imunizacije, ne bi li se stvorio utisak šire javnosti kako mjere za suzbijanje koronavirusa daju rezultate.
”Na primjer, imali smo informaciju da je zatvaranjem tržnih centara za lica bez digitalnog sertifikata naglo skočio broj vakcinisanih, i sl. Međutim, brojke novozaraženih i preminulih, kao i procenat vakcinisanih ne idu u prilog takvim tvrdnjama, već izazivaju ozbiljnu zabrinutost kod stručne i laičke javnosti, u što mogu da se uvjere brojni građani koji posjećuju zdravstvene ustanove”, rekla je ona.
Ističe da umjesto takvog pristupa, Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, bi morali da u saradnji sa medijima, relevantnim organizacijama koje se bave zaštitom javnog zdravlja, kao i istaknutim aktivistima i drugim društvenim subjektima vode intezivnu kampanju i niz drugih terenskih aktivnosti za unaprjeđenje procesa vakcinacije.
Neophodno je, dodaje, razviti multisektorsku saradnju, mobilisati sve zainteresovane strane i hitno formirati profesionalni tim za komunikaciju koji će doprinijeti da kampanja zaista urodi plodom.
”Porazna je činjenica da dio javnosti i dalje nasjeda na brojne teorije zavjera, uticaje neprovjerenih informacija, ali i ostaje uskraćena za brojne ekspertske studije, nalaze i istraživanja, poput onih o preporučenoj vakcinaciji za trudnice, o uticaju pojedinih vakcina na pojedina hronična oboljenja, dobrim ili štetnim dejstvima na organizme različitih starosnih dobi, i slično
U ovom pravcu, nije ohrabrujuća ni činjenica da predsjednik Vlade, kao i dio njenih članova još uvijek nisu vakcinisani, a ozbiljno zabrinjava i najava premijera daje cilj stepen vakcinisanih od 70% do septembra naredne godine. Druge zemlje su ovaj stepen postigle, što je dovelo i do ukidanja restriktivnih mjera u tim državama”, kaže Milaš.
Objašnjava da vakcinacija protiv korona virusa u Crnoj Gori jeste preporučena. Međutim, kako kaže, postupanje država u nametanju vakcinacije kao preduslova za prisustvo građana na mjestima koja predstavljaju pojačan rizik od širenja korona virusa ne predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ističe da moramo imati u vidu da politika vakcinacije treba da slijedi legitimne ciljeve zaštite zdravlja, kao i prava drugih.
”Odavno je jasno da pandemija nije samo izazov za zdravstveni sistem, već, između ostalog, i za politički i pravni sistem. Istovremeno, zahtijeva se promptna reakcija koja će pozitivno uticati na zdravlje ljudi, ali i poštovanje ljudskih prava. Upravo ovakve vanredne okolnosti najveći su izazov za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa zahtijevaju pojačan oprez i senzibilitet. Na nivou standarda, mnogo je podesnije kada se jasna ograničenja uvode zakonom jer tada u njihovom kreiranju učestvuju dvije grane vlasti – izvršna i zakonodavna. To stvara bolji ambijent za razmjenu argumenata i više prostora za reakciju javnosti. Takođe, jasna zakonska norma lakše omogućava građanima da svoje ponašanje usklade sa propisima, nego kada se donose naredbe od strane izvršne vlasti posebno onda kada je izuzetno kratak vremenski period od donošenja naredbe do početka njene primjene”, ispričala je Milaš u razgovoru za Standard.
Kada je riječ o prethodno navedenoj mjeri i najavi zdravstvenih vlasti, Milaš još dodaje, da su u pitanju mjere koje se odnose samo na hipermarkete i megamarkete, kvadratne površine hiljadu i više kvadratnih metara, ali ne i na druge manje prehrambene objekte, što je opet neujednačena praksa postupanja prema pojedinim subjektima, o kojoj se mnogo puta do sada nije vodilo računa.
Preporučeno
”S tim u vezi, građanima se ostavlja mogućnost da svoju trgovinu obavljaju u manjim objektima, i nejasna je logika ovakve odluke jer se radi o objektima u kojima je značajno teže omogućiti prostornu distancu i smanjiti frekventnost posjetilaca”, zaključila je ona.
Video