Video
Podiže Crna Gora rampe za građane zemalja regiona. Stanovnici Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije granice naše države moći će od sjutra da pređu uz PCR ili serološki test, najavljuje za Novu M šef Nacionalnog koordinacionog tijela Milutin Simović. Dodaje da Crna Gora nije nikada imala ambiciju da granice drži zatvorene, već da su naše potrebe kao turističke zemlje bile suprotne – da dolaze gosti i iz regiona i sa drugih destinacija.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Na tom pitanju bili smo primarno vođeni preporukama struke koja je opažala epidemiološku situaciju u regionu i šire, i u uslovima kada je bilo žarište epidemije u mnogim državama bio je veliki rizik po zdravlje naših građana dozvoliti veliki talas turista u Crnu Goru. To bi bio rizik i za naš turizam, to bi bio rizik i za goste i za one koji rade u sektoru turizma. Sada kada se suočavamo sa situacijom da se epidemiološka scena u regionu stabilizuje, takav će biti prijedlog da se otvore granice prema državama regiona, da se na granicama traže adekvatni testovi, a to su PCR test i određeni serološki testovi i ulazimo u novu fazu, ali opet na bazi preporuka struke.
Komentarišući navode sa više adresa o uspješnoj sezoni u Hrvatskoj, čemu su, navodno, doprinijeli upravo turisti iz zemalja regiona, koji u Crnu Goru nijesu mogli, Simović kaže:
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Zvanični podaci govore da u Hrvatskoj ima oko 700 000 turista – oko 200 000 njemačkih, 135 000 slovenačkih, 130 000 domaćih, 75 000 poljskih i 45 000 čeških uz značajno učešće turista iz Italije i iz drugih evropskih zemalja. Znači cifre govore da Hrvatska i u tom dijelu uživa u benefitima članice Evropske unije, porodice čiji član i Crna Gora teži da bude.“
U svakom slučaju država prati dešavanja u regionu u vezi sa turizmom, a ovih dana, kako dodaje Simović, u okruženju raste zabrinutost zbog jačanja korona virusa i saopštavaju se rekordi kada je posrijedi broj novozaraženih.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Vidimo posljedice i u nekim državama u koje su se vratili neki turisti, ali svakom želimo svako dobro, uspješan i stabilan region, uspješnu sezonu svakoj turističkoj državi, a mi mislimo da smo u Crnoj Gori donosili odluke koje su bile mjera mogućeg.“
Kada je pandemija korona virusa iznenadila cijeli svijet, kao jedan od najvećih izazova za zdravstvene sisteme u modernoj istoriji, reakcija Crne Gore bila je blagovremena, efikasna i odlučna, potcrtao je Simovic. Koordinisano su tada po preporukama struke djelovale državne institucije, a komunikacija sa građanima bila je na visokom nivou, tako o krizi govori šef NKT-a.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Nije bilo straha, bilo je odgovornosti i bilo je neizvjesnosti. Ta neizvjesnost još traje.“
Nakon dobrog prvobitnog odgovora na širenje epidemije, Crna Gora je na kratko bila corona free u junu. Pošto je sistem pokazao da umije da se odbrani, sada dokazuje da umije i da se izbori sa opakim i brzoširućim virusom, koji su, kako kaže Simović, neodgovorni pojedinci početkom već sredinom juna, unijeli, iz Srbije.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Ono što je veoma bitno je da smo sanirali sva primarna žarišta i da još imamo pojavu lokalne transmisije, ali ono što je činjenica je da se epidemiološkasituacija stabilizuje i da je broj aktivnih slučajeva u značajnom padu i činjenica je da nas epidemiolozi uvjeravaju da će svakim danom ti rezultati biti sve vidljiviji.“
Trenutno crnogorski zdravstveni sitem je stabilan i daleko je od preopterećenosti i pucanja, kaže šef NKT-a za televiziju Nova M.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Popunjenost naših bolničkih kapaciteta, koji su namijenjeni za COVID pacijente, je oko 25 posto i to bez aktiviranja privremenih bolnica. Dakle imamo značajne rezervne kapacitete u redovnom sistemu i siguran sam i nadamo se da nam oni neće biti potrebni.“
Načinom na koji je naš zdravstveni sistem odgovorio na krizu moramo biti, kaže Simović, izuzetno zadovoljni.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Vidjeli smo visok stepen profesionalnosti, znanja, sigurnosti, odgovornosti, solidarnosti i jedinstva, te fleksibilnost.“
NOVA M: Nerijetke su kazne za nepoštovanje mjera. Za šta se usmjerava taj novac?
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Novac od kazni ide u državni budžet. Želim da kažem da su kazne krajnja mjera i korektivni mehanizam u odnosu na ono što je nepoštovanje propisanih mjera i ono što je rizično ponašanje.“
NOVA M: Šta je, osim COVID-a 19, najveći izazov za NKT-a?
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Pa, ne samo za NKT nego, rekao bih i za sve građane Crne Gore, i ne samo Crne Gore, to je pitanje kako se suočiti i prilagoditi novoj realnosti, koja, svakako, i dalje primarno podrazumijeva zaštitu zdravlja i života građana, ali istovremeno sa novom realnošću u kojoj treba obezbijediti da funkcioniše ekonomski sistem, društvene i socijalne aktivnosti. Nova realnost u kojoj treba obezbijediti fukncionisanje ekonomije, očuvanje radnih mjesta.“
Nova realnost podrazumijeva i održavanje izbora pod posebnim mjerama. Kako kaže šef NKT-a, za Novu M, izbori su potreba svakog savremenog društva i ustavna obaveza, stoga svi moramo da damo doprinos da se parlamentarni i lokalni, zakazani za 30. avgust, realizuju na bezbjedan način.
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Kao predsjednik NKT-a imam jedno očekivanje i jednu preporuku, a to je apsolutna odgovornost i adekvatno ponašanje svih učesnika izbornog procesa i svakog birača. To je jedini uslov i jedini put da izbori proteknu na bezbjedan način kada su posrijedi životi i zdravlje građana.“
I školovanje pod posebnim epidemiološkim mjerama još jedan je vid nove stvarnosti. Online nastava se pokazala kao dobro privremeno rješenje u prvom talasu epidemije, no, strahuje se kako bi na djecu uticalo da u septembru ne sjednu u školske klupe.
NOVA M: Da li je izvjesno da ce sve vaspitno-obrazovne ustanove biti otvorene ili se pak ne isključuju i druge opcije?
Preporučeno
Milutin Simović, predsjednik NKT-a: „Kada sam govorio o novoj realnosti između ostalog sam mislio i na potrebu organizacije obrazovnog procesa na svim nivoima, na način da se uspostavlja redovan sistem, a to znači boravak i u vrtićima, i školama, fakultetima i studentskim domovima. To podrazumijeva itekako potrebnu interakciju između učenika i prosvjetnih radnika, to je uslov daljeg razvoja socijalnih vještina, posebno kod djece u osnovnom obrazovanju… Dakle, radiće se ozbiljne pripreme za početak školske godine, vidjećemo koji će to termin da bude, ali to će biti termin koji ne smije da dovede u rizik ono što je najvažnije, a to je zdravlje naše djece.“
