Video
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da se pred Sudom danas razmatraju važna ustavno-pravna pitanja.
Ona je istakla da rasprava ne dovodi u pitanje značaj imunizacije, već da se razmatra odnos mjere o obaveznoj vakcinaciji i prava pojedinca. Armenko je poručila da je zadatak Suda da utvrdi da li je mjera u skladu sa Ustavom i da li postoji pravična ravnoteža između zaštite javnog zdravlja, prava djeteta i prava roditelja.
Sudija Nikola Mugoša kazao je da je zadatak Ustavnog suda danas da odmjeri dva ustavna principa-pravo na zdravlje i ravo na privatni život.
“Djeca koja nijesu vakcinisana zbog aktuelne zakonske odredbe trpe posljedice da ne mogu pohađati vrtić i ne mogu se socijalizovati. To je potpuno jasno. sa druge strane postoji obaveza države da preuzima preventivne, razumne mjere kada djeca zbog kompromitovanog imunog sistema ili drugih zdravstvenih problema ne mogu da budu vakcinisana. Crna Gora je daleko od onoga što bi moglo biit kolektivni imunitet”, naveo je Mugoša.
On je naveo da u konkretnoj situciji moramo uvažiti štetu koja je već nastala za djecu koja ne pohađaju vrtiće, tako i potencijalni rizik koji može nastupiti za svu onu djecu koja zbog obketivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.
“Ako imamo u vidu ova dva prava i trebamo da ih odmjerimo, ako odgovarate na pitanje na koji način država u zemlji u kojoj postoji nizak stepen imunizacije, može zaštiti jedno od najvžnijih prava-pravo na život, upravo te djece, koja iz objektivnih razloga ne mogu primiti vakcinu i koja u potpunosti zavise od razultata koletivnog imuniteta”, pitao je Mugoša.
Na to je Vesko Pejak iz Instituta alternativa odgovorio da je jedna mjera da se komunicira sa građanima.
“Ministarstvo zdravlja bi trebalo da aktivnom kampanjom koju nijesu vodili, ne samo kroz medije, no i na terenu, da ardi na povjerenju i na tome da odnos sa građanima bude prisniji, bolji, kvalitetniji, da se brže i efektivnije odgovoara na poitanja. Da se radi na edukaicji. Represijom ćete sigurno postići neki efekat. Ja sam siguran da ćete procenat podići za 5-6 procenata, ali sa siguran da će to dugoročno padati. Samo je jedna mjera – da se komunicira sa građanima”, poručio je Pejak.
Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić nadovezala se i kazala da je ovdje pitanje povjerenja, zdravstvenog sistema i od 1. septembra- pitanje podjela.
“Samo treba odmjeriti posljedice koje će dugoročnp ovakvo rješenje donijeti. Što se tiče zdravlja, koje moramo staviti na prvo mjesto, tu nema dileme, ustavri pitanje je jesmo li uradili sve što je zakonska obaveza, to vas molim da provjerite kada budete odlučivali. Ako smo mi istinski zakon sprovodili kako valja, iskonski bile dobre kampanje, iskonski imali dobar zdravsteni sistem, ako je sve u redu onda da”, istakla je Žunjić.
Žunjić: Da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna
Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić poručila je da roditelji nijesu protiv vakcinacije, već preispituju da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna.
“Djeca ne biraju pedijatra i ne odlučuju o vakcinaciji, ali posljedice odluka odraslih snose upravo ona”, kazala je Žunjić.
Ona je navela da problem pada vakcinacije traje godinama i da prije izmjene zakona treba analizirati kako se postojeći propisi primjenjuju, kao i rad zdravstvenog sistema i informisanje roditelja.
Žunjić je dodala da samo donošenje zakona nije dovoljno za vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sistem.
Prema riječima Žunjić, prije donošenja novih mjera potrebno je analizirati kako se postojeći zakon primjenjivao, koliko je roditelja zbog nepoštovanja obaveze zaista sankcionisano, kao i da li su kampanje države o vakcinaciji bile dovoljno adekvatne i kontinuirane.
“Ne možemo zanemariti stavove i strahove roditelja, posebno kada od pedijatara dobijaju različite informacije”, kazala je Žunjić.
Ona je ocijenila da se mora postaviti pitanje zbog čega bi novi pristup dao bolje rezultate ukoliko postojeći zakonski okvir nije dosljedno primjenjivan.
“Ako zakon nijesmo adekvatno primjenjivali deset godina, zašto vjerujemo da ćemo novi primjenjivati?”, navela je Žunjić.
Posebno je ukazala na djecu koja trenutno ne mogu da pohađaju vrtiće, navodeći da dio njih boravi u privatnim čuvaonicama, kreativnim centrima, sportskim klubovima i radionicama.
“Ako djecu iz vrtića usmjeravamo u sisteme koje država ne kontroliše u istoj mjeri, postavlja se pitanje gdje su ta djeca i ko ih prati”, kazala je ona.
Žunjić je istakla da vrtić nije važan samo zbog zdravstvenog sistema, već i zbog obrazovanja, socijalizacije i razvoja djece, posebno onih iz ranjivih kategorija.
“Najbolji interes djeteta ne može se posmatrati samo kroz zdravlje i vakcinaciju. Potrebno je sagledati sve aspekte njihovog razvoja i dobrobiti”, zaključila je Žunjić.
Vesko Pejak iz Instituta alternativa pita ko će snositi posljednice odluke roditelja da ne vakciniše svoje dijete.
“Ne snosi roditelj, već dijete. To je pravni nonsens. Zašto se posljedice nevakcinacije ne donose na onoga ko je donio tu odluku”, pitao je Pejak.
Navodi da je Ministarstvo zdravlja dijelilo privatne zdravstvene podatke ustanovama koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu tih podataka.
“To na neki način utiče i na stigmatizaciju određene grupacije, najranjivije”, ukazao je Pejak.
Dodaje da je 27.000 mališana trebalo da bude upisano u vrtiće.
“Njih 16.000-17.000 se nije upisalo. Šta će se desiti kada ti ljudi donesu dokaze da su iz bolnice prenijeli zdravstveni podatak ustanovama koje nijesu sertifikovane za čuvanje toga i pokrenu tužbu? Neka je prosječno 300-400-500 eura, plus putni troškovi, ukupni troškovi za obrazovni sistem, jer će tužiti vrtiće, preći će 10 miliona eura. To su direktne posljedice onoga o čemu mi danas raspravljamo”, kazao je Pejak.
Dodaje da vakcinacija u Švedskoj nije obavezna, ali da je procenat vakcinacije visok, jer imaju povjerenja u zdravstveni sistem.
Na raspravi učestvuju predstavnici NVU Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative, kao i predstavnici Ministarstva zdravlja.
Stručna mišljenja iznijeće epidemiolozi Dragan Laušević, predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i Senad Begić, predstavnik UNICEF-a, zatim Nela Krnić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za praćenje prava djeteta, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Nevena Vučković Šahović, stručnjakinja za međunarodno pravo i prava djeteta, te Ivana Mihić, psihološkinja i stručnjakinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece.
Za potrebe javne rasprave i odlučivanja, uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope kroz zajednički program “Horizontal Facility”, angažovan je i međunarodni ekspert koji će analizirati uporedna zakonska rješenja u državama članicama Savjeta Evrope.
Preporučeno
Istovremeno, ispred Ustavnog suda danas od 10 časova biće održan protest pod nazivom „Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor“, koji organizuje NVU Luča slobode.
