Video
To su za Ministarstva javne uprave zvanično kazali za Bankar.
Data centri su objekti u kojima se čuvaju serveri, oprema i sistemi za skladištenje podataka a generalno ih čine računari koji konstantno rade i čuvaju fajlove i poslovne baze podataka, omogućavaju rad sajtova, aplikacija i klaud (oblak) servisa.
Premijer Milojko Spajić i tadašnji premijer Mađarske Viktor Orban potpisali su u Budimpešti u julu prošle godine sporazume, kojima je stvoren osnov za saradnju u oblasti infrastrukturnog razvoja, telekomunikacija, informacionih tehnologija i sprovođenja zakona.
Izgradnja državnog data centra jedan je od prioriteta ovog sporazuma.
“Vlada Mađarske predložila je listu kompanija koje imaju kapacitete za realizaciju projekta, nakon čega su sprovedena odgovarajuća istraživanja i evaluacija. Kompanija “4iG” je, na osnovu rezultata tih istraživanja, prvorangirana za sprovođenje projekta. Rok za završetak projekta državnog data centra još nije formalizovan. Očekuje se da do kraja 2026 godine bude potpisan ugovor o projektovanju i gradnji, nakon čega će praćenje realizacije ugovora biti u nadležnosti Ministarstva javnih radova”, kazali su iz resora kojim upravlja ministar Maraš Dukaj.
Mađarski “4iG” je u polugodišnjem izvještaju o poslovanju objavljenom početkom septembra, potvrdio da će učestvovati u razvoju državnog data centra te da sa partnerima razmatraju ulaganje u obnovljive izvore energije, elektroenergetsku mrežu i otkup energije u Crnoj Gori.
Ceh za gradnju nepoznat
Iz Ministarstva su naveli da su preuzeli vodeću ulogu u razvoju državnog data centra te da je do sada realizovana studija izvodljivosti, koja je završena i predstavljena u martu prošle godine.
Dodali su da su studiju uradili u saradnji sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), dok su njome obuhvaćeni tehnički, novčani, pravni i organizacioni djelovi projekta.
Tim dokumentom je kako kažu, potvrđeno da Crna Gora ima kapacitete da uspostavi centralizovanu infrastrukturu za čuvanje i
obradu podataka dok pažnju posvećuju i usklađivanju sa međunarodnim standardima – odnosno “Tier III” i normama “ISO 27001” i “EN 50600”, za sigurnost, otpornost i pouzdanost infrastrukture.
“U fazi planiranja u kojoj se projekat nalazi, ključne aktivnosti obuhvataju definisanje lokacije i tehničkih specifikacija, kako bi se precizno odredilo gdje će objekat biti izgrađen i koje kapacitete mora da ispuni. Paralelno se radi na razradi investicionog modela i institucionalnog okvira, čime se obezbjeđuje da projekat ima jasnu finansijsku strukturu i da su nadležnosti između institucija i partnera jasno raspodijeljene. Konačna vrijednost projekta biće definisana u narednim fazama njegove pripreme, u skladu sa tehničkim zahtjevima, obimom projekta i predviđenim procedurama. Vlada i Ministarstvo finansija obezbijediće potrebna sredstva za realizaciju projekta”, naglasili su iz ovog resora.
Osnova infrastrukture i transformacije
Iz Ministarstva su naveli i da se data centar gradi kao strateška osnova digitalne infrastrukture jer je cilj da se podaci državnih institucija, objedine i čuvaju u sigurnom i kontrolisanom okruženju, umjesto na različitim sistemima i serverima sa neujednačenim nivoima zaštite.
Tvrde i da je jedan od ključnih razloga jačanje suvereniteta nad podacima (data sovereignty), odnosno sposobnosti države da obezbijedi da se ključni podaci čuvaju, obrađuju i štite u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, bezbjednosnim zahtjevima i strateškim interesima države.
Navode i da će budući državni data centar predstavljati kičmu digitalne transformacije javne uprave i omogućiti pouzdanije pružanje elektronskih usluga, smanjenje troškova i veću efikasnost rada institucija.
U Ministarstvu smatraju da centralizovani pristup treba da doprinese i jačanju sajber bezbjednosti, uz zaštitu podataka i infrastrukture, da podrži proces evropskih integracija i dalje unapređenje digitalnih kapaciteta.
Preporučeno
Naveli su i da će opštinama omogućiti kvalitetniju
infrastrukturu za digitalizaciju usluga, dok će građanima omogućiti jednostavniji, sigurniji i pouzdaniji pristup elektronskim servisima.
