Od ove školske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani zaštitari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u škole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodišta, a sve kako bi se u školama smanjio stepen vršnajčkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rješenje zaštite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rješenje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjetili su da je na njihovu inicijativu, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, od februara do juna uspostavljeno fizičko obezbjeđenje lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Tada je procijenjeno da je angažman zaštitara zbog specifičnosti situacije neophodan, ali iz ovog resora ističu da je to privremeno rješenje do iznalaženja trajnog.

Iz resornog ministarstva podsjećaju da je Mreža savjeta roditelja pokrenula inicijativu sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo.

“Imajući u vidu da se pomenuto pitanje ne nalazi u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati pomenutu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece”, rekli su oni.

Pobjeda čeka odgovore na pitanja o ovoj temi od Ministarstva unutrašnjih poslova.

Alarm

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović kazala je Pobjedi da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet. Nijedno dijete, kako ističe Kaluđerović, ne smije ići u školu sa strahom od zlostavljanja.

“Očito je da su nam trajno neophodni zaštitari ili školski policajci u vrtićima i školama. Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo fizičku zaštitu. Ipak, preko sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govore da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna”,rekla je Kaluđerović.

Ona dodaje da zaštitari moraju biti psiho-fizički obučeni za brzo djelovanje i rad sa djecom.

“Oni su neophodni u kontinuitetu dok bi školski policajac predstavljao još bolje sistemsko rješenje sa širim ovlašćenjima i mogućnošću da garantuje stvarnu sigurnost makar u gradskim školama sa velikim brojem učenika. Ministarstvo mora hitno reagovati i osigurati kontinuitet zaštite, privremene ili trajne svejedno, jer djeca zaslužuju školu bez straha i nasilja”, poručuje Kaluđerović.

Mijenjaju propis

Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nastavnika, roditelja, Sindikata prosvjete, pedagoško-psiholoških službi, direktora i zaštitnika prava građanaintenzivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih škola. Ovim pravilnikom, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, jasno će se utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditelja, škole i nadležnih institucija, kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake.

“Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstavncima pedagoško-psiholoških službi analiziraju se podaci o vrstama i učestalosti nasilja i naglašena je potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeijskih sastanaka”, istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Iz ovog resora ističu da je urađeno jasno i precizno uputsvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnjačkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u državi. Ove procedure omogućavaju brzu i efikasnu reakciju, čime se dodatno osnažuje sigurnost učenika i stvara okruženje u kojem se svaki učenik osjeća zaštićeno.

“Napominjemo da je vršnjačko nasilje problem kojim treba da se bavi cijelo društvo, pa je shodno tome neophodna tijesna saradnja sa institucijama, prvenstveno sa policijom i centrima za socijalni rad, ali i sa roditeljima i učenicima”, naveli su oni.

Dodaju da je nasilje u školama kompleksan problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju. Razumjevanje različitih oblika nasilja, njihovih uzroka i posljedica, kao i implementacija preventivnih mjera, ključni su za stvaranje sigurnijeg okruženja za učenike. Uloga nastavnika, roditelja i zajednice je od suštinskog značaja u borbi protiv nasilja u školama – poručili su iz ovog resora.

“Pored edukativnih aspekata,škole imaju video-nadzor kao i ograde u školskim dvorištima, što dodatno doprinosi bezbjednosti učenika”, kazali su iz Ministarstva.

Proteklih dana na društvenim mrežama objavljen je snimak brutalnog vršnjačkog nasilja koji je zabilježen u Baru. Trinaestogodišnjak je lakše povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Na snimku se vide četiri dječaka i, sudeći prema glasu, snima ih ženska osoba. Nakon kraće priče sa jednim dječakom, kako se vidi na snimku, drugi dječak ga udara pesnicom u glavu, a onda je nastavio da mu zadaje udarce. Dvojica dječaka sa strane gledaju, a jedan od njih drži cigaretu. Na snimku se čuje i smijeh ženske osobe koja, kako se pretpostavlja, snima tuču. Oba dječaka su pala na asfalt i dok je dječak pokušao da se odbrani, prilazi mu neki treći dječak i udara ga u glavu. Dječak je nepomično ostao da leži.

Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru izjasnila se da se protiv maloljetnika od 15 godina podnese krivična prijava. On se sumnjiči da je, na štetu maloljetnog lica starog 13 godina, počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Nadležna tužiteljka se izjasnila da u radnjama roditelja, oca i majke D. Ć. i B.P., maloljetnika od 13 godina, koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, ima elemenata bića krivičnog djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.

Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja.

Kroz projekte do sigurnijeg okruženja za đake

Iz Ministarstva ističu da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz projekte koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike. Jedan od ključnih projekata, kako navode, je „Škola bez nasilja“, koji se sprovodi u svim školama s namjerom da se smanji nasilje među učenicima i promoviše kultura nenasilja.

U saradnji sa Savjetom Evrope, započet je projekat „Sprečavanje vršnjačkog nasilja u školama“ čije je finansiranje podržala Vlada Njemačke u iznosu od 500.000 eura. Cilj projekta je da podrži kreatore obrazovnih politika, institucije i profesionalce kako bi u praksi primjenili postojeći okvir politika za prevenciju uznemiravanja i vršnjačkog nasilja u školama, ali i da podstiču saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika za efikasnu borbu protiv nasilja u školama i promovisanje bezbjednog školskog okruženja.

Realizuju se i programi „Školska medijacija“, „Moje vrijednosti i vrline“, ,,Vještine za odrastanje i adolescenciju“ i ,,Brižne porodice“ u saradnji sa brojnim međunarodnim partnerima.

“Ovi programi se fokusiraju na jačanje socio-emocionalnih vještina učenika, što podrazumijeva razvijanje empatije, komunikacijskih vještina i sposobnosti rješavanja konflikata. Kroz različite radionice i aktivnosti, učenici se podstiču da prepoznaju i izraze svoje emocije, kao i da razumiju emocije drugih, čime se povećava njihova otpornost na izazove koje donosi svakodnevni život”, ističu iz Ministarstva.

Posljednja u nizu aktivnosti koje Ministarstvo preduzima na temu prevencije nasilja u školama je projekat sa kompanijom Crossmedia Agency d.o.o. koji ima za cilj realizaciju nacionalne kampanje za unapređenje mentalnog zdravlja pod nazivom ,,Ajde da pričamo“. U pitanju je saradnja u oblasti mentalnog zdravlja djece i mladih, sa posebnim fokusom na prevenciju vršnjačkog i seksualnog nasilja, upravljanje emocijama, mislima i međuljudskim odnosima. Kroz digitalnu platformu i interaktivne tačke u školama, kampanja će pružiti podršku učenicima, nastavnicima i roditeljima u rješavanju izazova mentalnog zdravlja.

“I u narednom periodu Ministarstvo će nastaviti aktivno da promoviše i sprovodi politiku nulte tolerancije na nasilje i uznemiravanje u školama, na dobrobit svih naših učenika”, naveli su iz ovog resora.

Besplatna linija za prijavu vršnjačkog nasilja

Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji i ove školske godine, podsjećaju iz resornog ministarstva. Broj telefona za prijavijivanje je 080 777 777.

“Nakon prijave nasilja, postupa se u zavisnosti od sadržaja prijave u saradnji sa školama, Zavodom za školstvo i nadležnim institucijama sistema”, istakli su oni.