Crnoj Gori nema potrebe za uvođenjem subvencije za upis u privatne vrtiće, s obzirom da je izgradnjom novih javnih predškolskih jedinica problem prebukiranosti znatno smanjen, kazala je PR Minsitarstva provjete Milica Lekić. Takođe, ona napominje da strožijim uslovima Ministarstvo uvodi red u licenciranje predškolskih ustanova.

Preporučeno

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Na teritoriji čitave Crne Gore je ukupno 136 javnih i oko 30 privatnih predškolskih ustanova, kazala je Vikend novinama PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić.

“Podrazumijeva se da ima mnogo više državnih nego privatnih predškolskih jedinica. Naime, mi na teritoriji čitave Crne Gore imamo 136 javnih vaspitnih jedinica objekata, u okviru kojih je organizovana čak 681 vaspitna grupa, plus 37 interaktivnih službi koje u udaljenim područjima vrše funkciju vrtića. Sa druge strane, na teritoriji čitave Crne Gore imamo 30ak privatnih predškolskih jedinica. Najviše ih je naravno u većim gradovima odnosno u gradovima sa više stanovnika”, navela je Lekić.

Komentarišući to što je u susjednoj Srbiji uveden sistem subvencija, odnosno roditeljima je omogućeno da upišu dijete i u privatni vrtić ukoliko u državnom nije bilo dovoljno mesta, a da pri tom grad refundira do 80 odsto ekonomske cene, Lekić napominje da prebukiransot nikada nije bila problem svih crnogorskih opština.

“Prebukiranost nikad nije ni bio problem svih crnogorskih opština, već uglavnom Glavnog grada i dijela primorskih opština. No, i tamo se prebukiranost značajno smanjila intenzivnom izgradnjom vrtića ili adaptacijom postojećih. Tako smo u prethodne dvije, dvije ipo godine otvorili oko 1 700 mjesta u vrtićima širom Crne Gore, a od toga oko 900 u Glavnom gradu, što je ogroman pomak za relativno kratko vrijeme”, rekla je Lekić.

Ona napominje i da slijedi jedan od najvećih investicionih ciklusa u obrazovanju, koji će se velikim dijelom odnositi na izgradnju vrtića.

“Ove godine naime, počinje gradnja četiri vrtića i to u Podgorici, Herceg Novom i Pljevljima, a nedavno je počela i izgradnja rožajskog vrtića, dok je sve ukupno planirana gradnja ili totalna rekonstrukcija njih 17. Od septembra imamo i novi vrtić za mališane koji je nedavno završen i to onaj u Tuzima”, kazala je Lekić.

Ona ističe da je politika podrške roditeljstvu kroz izgradnju velikog broja novih javnih predškolskih ustanova, značajno djelovala do sada na rješavanje problema prebukiranosti, koji je vidno smanjen.

“Dodatno, Ministarstvo je dalo saglasnost na povećani broj izvršilaca u javnim vrtićima gdje je za tim bilo potrebe, upravo da bismo odgovorili na povećanje broja djece, te poboljšali kvalitet rada u sigurnom okruženju”, istakla je Lekić.

Kada je riječ o privatnim ustanovama, od početka godine licencirana je jedna privatna ustanova, dvije su obnovile licencu, a u toku je procedura razmatranja zahtjeva dvije ustanove, ali internacionalnog karaktera, koje planiraju da obuhvate uglavom djecu strane državljane.

“U prethodne dvije godine licencirano je nekoliko novih predškolskih ustanova, a što je dijelom i proizvod činjenice da smo unaprijedili Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju 2017. godine. Naime, tada je Zakonom previđeno da više neće biti moguće da druga pravna lica društva sa ograničenom odgovornošću – obavljaju ovu djelatnost, a da nijesu licencirani kao predškolske ustanove. Što dakle znači da nije svaka novolicencirana privatna ustanova i novootvorena, već upravo da je Ministarstvo prosvjete “uvelo red” u ovu oblast i da, strogim propisima, značajno smanjujemo broj predškolskih ustanova koje su u prethodnom periodu funkcionisale bez licence. Dodatno, i sami roditelji bi trebalo da vode računa o ovom pitanju pri upisu djece”, napominje Lekić.

Privatni vrtići koji su licencirani, objašnjava ona, prošli su kroz propisanu proceduru, te ispunjavaju standarde za rad.

“Takođe, kadar mora da ima iste kvalifikacije i da ispunjava iste uslove kao onaj koji radi u javnim ustanovama. Preciznije, podrazumijeva se da privatna predškolska ustanova mora, između ostalog, da: podnese zahtjev za licenciranje, obezbijedi vaspitni kadar koji ima odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit za rad nastavnika, odgovarajući prostor, opremu u skladu sa normativima i standardima, higijensko-tehničke i druge uslove”, rekla je Lekić.

Rad ovih ustanova, objašnjava, nakon licenciranja kontroliše Uprava za inspekcijske poslove kao poseban organ koji ima kontrolnu funkciju, uključujući prosvjetnu isnpekciju, te naravno Zavod za školstvo redovnim nadzorom.

“Kada govorimo o tome da li oni mogu kompenzovati i biti ozbiljna dopuna radu javnih ustanova, vraćamo pažnju na prethodno iskazanu brojku da one rad ostvaruju u 30ak jedinica, dok je javnih objekata 136, te da javne ustanove rade u neuporedivo većem broju grupa. Takođe u privatnim ustanovama je obuhvat djece oko 970, a u javnim preko 20 000. Dakle, jasno je da u takvim okolnostima upućivanje djece u privatne vrtiće zahtijeva ozbiljnu analizu ne samo finansijsku, već i u dijelu održivosti, ali, sa ovakvim tempom izgradnje i/ili adaptacije javnih vrtića od strane Ministarstva, pitanje prebukiranosti svakako značajno smanjujemo i to, rekli bismo na strateški, održiviji i dugoročniji način”, dodaje Lekić.