Video
Obradović je na Međunarodnom forumu “Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija” 10. marta u Sankt Peterburgu rekao da narode Rusije i Crne Gore “povezuje nešto jače od trenutne politike, trajnije od dokumenata i sporazuma”.
– Ujedinjuje nas zajednička vjera, osjećaj pravde i časti. Povezuje nas istorija. Rusija i Crna Gora – dvije zemlje, jedna duša. Dva naroda, jedno srce. Put koji je davno utaban ne smije biti izgubljen, uprkos trenutnom stanju međudržavnih odnosa – naveo je Obradović.
Crna Gora, članica NATO-a od 2017. i kandidat za članstvo u EU, u skladu sa spoljnom politikom Brisela, uvela je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Na upit Radija Slobodna Evropa iz Ministarstva su naveli da izjava Obradovića “ne odražava vanjskopolitičku orjentaciju Crne Gore”.
– Data je bez konsultacije i saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega su, u odnosu na navedeni postupak, preduzeti odgovarajući koraci – navodi se u odgovoru resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.
Obradović nije odgovorio na upit RSE poslat 14. marta vezano za spornu izjavu i eventualne posljedice.
Iz Ministarstva su naveli da je Obradović na poziciji trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Moskvi, koji, kao trenutno jedini diplomata u tom diplomatskom predstavništvu, privremeno obavlja dužnost otpravnika poslova.
Na sajtu Ministarstva nema informacija o njegovom prethodnom radu, biografiji.
Pozicija otpravnika poslova se koristi kada ambasador nije imenovan ili je odsutan.
Crna Gora, od promjene vlasti 2020, nakon koje su smijenjeni dotadašnji ambasadori ima problema sa popunjavanjem diplomatske mreže. Trenutno nema imenovane ambasadore u dvadesetak država, uključujuči i Moskvu.
U martu 2024. godine, kandidat za ambasadora Crne Gore u Rusiji, Miloš Radinović, povukao je kandidaturu nakon što je otkriveno da ima rusko državljanstvo i političke veze sa strankom Rodina, koja je u savezu sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina.
Od tada se čeka na novi prijedlog za mjesto ambasadora u Moskvi koje je na osnovu partijskih dogovora “pripalo” proruskoj Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića.
Ta partija se zalaže se za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova, izlazak iz NATO-a.
Od proglašenja nezavisnosti 2006. Crna Gora je sa Rusijom imala dobre odnose.
Sve do 2014. kada se zbog ruske aneksije Krima pridružila evropskim sankcijama Moskvi, usaglašavajući svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom.
Oni su dodatno pogoršani nakon što je Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori, oktobra 2016., optužilo dvojicu ruskih državljana, osam srpskih, te lidere proruskog Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andriju Mandića.
Slučaj se povezuje sa pokušajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO-u.
Godinu kasnije Crna Gora je postala članica NATO-a što je zvanična Moskva oštro kritikovala.
Na vlasti je tada bila Demokratska partija socijalista(DPS) koja je smijenjena 2020. godine. Svi optuženi koji su 2019. bili prvostepeno osuđeni, u novom postupku 2024. su oslobođeni.
Lideri Demokratskog fronta od 2020. su dio nove parlamentarne većine.
Kada je Evropska Unija uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu to je učinila i Crna Gora prateći spoljnu politiku Brisela.
Moskva je marta 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje “vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba”.
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, uz obrazloženje da su njihove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Kao kontramjeru, Rusija je 24. marta jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Ipak od dolaska proruskih kadrova stranaka bivšeg Demokratskog fronta na brojne pozicije u državi uključujuči postavljenje Andrije Mandića na mjesto šefa parlamenta nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Preporučeno
Ove partije zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.
