Video
“Za očekivati je bilo da samo dan nakon objavljivanja Izvještaja na portalu Državne revizorske institucije isti završi u politizovanim tekstovima i uz senzacionalističke naslove. Za očekivati je bilo i da njegov sadržaj komentarišu nekompetentni i neupućeni pojedinci, izvlačeći iz konteksta djelove teksta, te dajući sebi za pravo da sami izvode zaključke, daju ocjene i preporuke. Jer kako to obično biva u Crnoj Gori, uspjeh se teško prašta, često omalovažava i po pravilu ignoriše. A uspjeh zdravstvenog sistema je, podsjećamo, povjerenje koje ukontinuitetu iskazuju građani, postavljajući ga visoko na pijedestal institucija kojima najviše vjeruju”, istakli su iz Ministarsva zdravlja.
“Zdravstveni sistem predstavlja jedan od stubova svake države, a ulaganje u zdravstveni sistem Crne Gore jeste i biće prioritet javne politike Vlade. U prilog tome svjedoči i činjenica da je samo u protekle 4 godine u jačanje insfrastrukturnih i tehnoloških kapaciteta zdravstvenih ustanova uloženo oko 43 miliona eura. Sistem planiranja kapitalnih projekata u zdravstvu ima svoje slabosti i nedostatke. Uvijek može bolje i efikasnije, čemu donosioci odluka u kontinuitetu i teže. Upravo tome i služe ove i slične revizije- da se prepoznaju propusti u procedurama kod svih subjekata revizije i istaknu problemi u organizaciji, a sve kako bi se isti unaprijedio, učinio jačim i održivim. Tako Ministarstvo zdravlja vidi ulogu Državne revizorske institucije i sadržaj Izvještaja „Efikasnost upravljanja projektima izgradnje i rekonstrukcije objekata zdravlja“. Upravo iz tog razloga je Ministarstvo zdravlja i prihvatilo sve preporuke Državne revizorske institucije date u ovom izvještaju i vjerujemo da će primjena ovog dokumenta biti na obostrano zadovoljstvo i u interesu svih subjekata u sistemu zdravstva, a za dobrobit korisnika njegovih usluga”.
Međutim, zbog objektivnog informisanja javnosti, a prvenstveno zbog ukazanog povjerenja građana i zaposlenih u zdravstvenim istitucijama, koji su u proteklom periodu dali nemjerljiv doprinos napretku zdravstvenog sistema, imali su potrebu da istaknu:
“Prosječna starost 168 objekata u javnom zdravstvenom sistemu u 2020. godini iznosi 47 godina, od kojih su pojedini zdravstveni objekti sagrađeni čak i prije 70 godina. U proteklih 30 godina u unapređenje infrastrukturnih kapaciteta uloženo je svega oko 69 miliona eura“, kažu.
“Starost i postojeće stanje objekata, kao i činjenica da zdravstveni sistem Crne Gore mora pratiti korak sa savremenim zdravstvenim sistemima evropskih država, dovoljno govore o neophodnosti poboljšanja postojećihi izgradnje novih, modernih infrastrukturnih kapaciteta. U takvim okolnostima, realizacija svih projekata predloženih od strane zdravstvenih ustanova za Ministarstvo zdravlja bila je prioritet broj 1. Iako nijesu svi predloženi projekti bili prepoznati strateškim dokumentima zdravstva, ali jesu Jedinstvenom listom infrastrukturnih projekata, zaključcima Vlade i dokumentima državnih organa i lokalnih uprava. Iako se nijesu svi projekti uklapali u okvire koji su propisani podzakonskim aktima, odnosno nijesu svi ispunjavali formalno definisane osnovne i dopunske uslove, oni svakako jesu bili suštinska potreba i kapitalna investicija za lokalne domove zdravlja, opšte i specijalne bolnice, kao i Klinički centar. U konačnom, nijesu svi imali spremnu tehničku dokumentaciju, ali su u protekle 4 godine sazrijevali od ideja do revidovanih glavnih projekata”, dodaju.
“To je upravo i jedan od razloga za promjenu procijenjene vrijednosti nekih od predloženih projekata iz godine u godinu, odnosno u trenutku kandidovanja projekta za kapitalni budžet, procjena potrebnih sredstava je rađena na osnovu trenutno raspoložive tehničke dokumentacije. Tako je prvobitna procjena vrijednosti izgradnje objekta Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju rađena na osnovu podataka iz idejnog rješenja i ista je iznosila 4,4 miliona eura. Nakon izrade glavnog projekta 2019. godine, vrijednost objekta klinika procijenjena je na 8,2 miliona eura i isti je, pored izgradnje obuhvatio i opremanje objekta medicinskom opremom i namještajem, kao i vrijednost PDV-a”.
“Slična je situacija i sa Klinikom za mentalno zdravlje. Pa ipak, za pojedine projekte koji su predloženi od strane zdravstvenih ustanova nije postojala projektna dokumentacija. Stoga je za kapitalni budžet kandidovan njihova priprema. Budući da je forma zahtijevala navođenje vrijednosti projekta, usled nedostatka stručnog kadra za oblast građevine u zdravstvenim ustanovama i ministarstvu zdravlja, procjena vrijednosti projekatase radila na bazi postojeće pozitivne prakse, odnosno prethodnog iskustva, koje se vrlo često moralo tražiti uzemljama okruženja koje su realizovale slične projekte iz oblasti zdravstva”.
“Nažalost, izgradnja složenih zdravstvenih objekata (kao što su bolnice) je vrlo rijetka, a ako tome dodamo i činjenicu da izgrađeni objekat mora ispunjavati i druge parametre (isti ili približno isti gabariti i broj postelja)onda je vrlo teško bilo uraditi adekvatnu procjenu potrebnih sredstava. Ovaj problem je i prepoznat od strane Državne revizorske institucije i data je preporuka Upravi javnih radova da vrši poslove izrade i kontrole tehničke dokumentacije (sprovođenje postupaka javnih nabavki) za potrebe organa i subjekata javnog sektora koji ne raspolažu kapacitetima za vršenje istih”.
Preporučeno
Na ovaj način značajno će se unaprijediti segment pripreme predloga kapitalnih projekata u Ministarstvu zdravlja, a uz poštovanje i drugih predloženih mjera od strane Državne revizorske institucije i značajno će se unaprijediti i ubrzati cjelokupan proces izgradnje objekata zdravlja”, navode.
