Miranović: Ako nema termina u Kliničkom, na skener u drugu ustanovu

Izabrani doktor ubuduće će, ako ne bude imalo termina za skener u Kliničkom centru u roku od mjesec, pacijentu moći da ponudi ovu medicinsku uslugu u nekoj opštoj bolnici u drugom gradu gdje bude mjesta, kazala je za Pobjedu pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Termini će biti dostupni u opštim bonicama Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor i Bar, dok se za Specijalne bolnice Risan i Brezovik priprema platforma za otvaranje termina za zakazivanje. U pripremi je i prostor za instalaciju CT-a u Opštoj bolnici Cetinje.

“Na taj način biće trajno riješeno brzo zakazivanje pacijenata za CT dijagnostiku. Prošla godina obilovala je problemima u pravovremenom pružanju usluga u oblasti CT dijagnostike. Dotrajala oprema koja više nije bila u stanju da odgovori naraslim potrebama, a dolazak nove čija je montaža dugo trajala, zatim obuka ljekara i tehničara za rad na novim aparatima, dovela je do toga da je na Klinički centar pravljen ogroman pritisak, a vrijeme čekanja na skener postalo je znatno duže nego obično. Srećom, ti problemi su iza nas”, rekla je Miranović.

Komentarišući to što izabrani doktori često pacijentima kažu da nema slobodnih termina, dok specijalisti tvrde drugačije, Miranović ističe da su nakon analize došli do zaključka da postoje termini za specijalističke preglede u opštim bolnicama i Kliničkom centru “koji nijesu dostupni izabranim doktorima”.

“To su takozvana “zamračena” polja u zakazivanju koja su specijalisti koristili da po sopstvenom nahođenju zakazuju pacijente. Pacijenti bi dobijali preporuku da će biti pregledani, ako donesu uput sa primarnog nivoa, bez zakazanog termina. To je pacijente dovodilo u neravnopravan položaj zato što su neki od njih uzaludno dolazili kod svog izabranog ljekara čekajući dodatne termine, dok su drugi pravili pritisak na izabrane ljekare da im po svaku cijenu daju uput bez termina u sistemu elektronskog zakazivanja. To je dovelo do samovoljnog formiranja paralelnog sistema zakazivanja”, ocijenila je Miranović.

Kako bi riješili taj, ali i ostale probleme koji su nastajali prilikom zakazivanja, Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa opštim bolnicama, Kliničkim centrom i Fondom za zdravstveno osiguranje, pristupilo izradi jedinstvene platforme za elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda na godišnjem nivou.

To, kako objašnjava Miranović, znači da će izabranim ljekarima biti dostupni za zakazivanje svi specijalistički pregledi za period od godinu, odnosno biće obezbijeđeni termini u kontinuitetu, “koji ne smiju da zavise od odsustva nekog specijaliste sa posla, niti pravljenja rasporeda za dežurstva za sljedeći mjesec”.

Zato će naziv specijalističkog kabineta biti naslovljen na “specijalistu u ambulanti” i u slučaju izostanka nekog od ljekara, drugi će preuzeti pacijente. Razlog za ovakvu odluku leži u činjenici da Ministarstvo zdravlja dosljedno zagovara koncept kontinuiteta pružanja zdravstvenih usluga i dostupnosti zdravstvene zaštite i efikasnost u angažmanu raspoloživog kadra naglašava ona. Nova platforma, prema riječima Miranović, omogućava da svi raspoloživi termini budu dostupni izabranim ljekarima, da svi pacijenti dobiju uput za termin za specijalistički pregled.

“To unosi red i svim pacijentima pruža iste mogućnosti. Specijalisti na sekundarnom i tercijarnom nivou će na bazi nove platforme imati mogućnost da sami sebi zakazuju prvi kontrolni pregled, ali za pacijenta koji je već prepoznat u sistemu elektronskog zakazivanja, a ne nasumično, bez ikakvog reda”, poručila je Miranović, naglasivši da namjera da se propusti u organizaciji rada pojedinih rukovodilaca zdravstvenih ustanova pripišu elektronskom zakazivanju nije uspjela.

I građani su shvatili da je elektronsko zakazivanje infromatički alat i ništa više.

“Ono ne može da zamijeni lošu organizaciju rada, ali je nepogrješivo otkriva. Jednostavnije rečeno: kada ima termina za specijalističke preglede elektronsko zakazivanje savršeno funkcioniše. Kada termina nema, sistem je u kolapsu. Zato ne odustajemo od mogućnosti koje pruža elektronsko zakazivanje”, dodala je ona.

KCCG da angažuje reumatologe iz susjednih država

Komentarišući pritužbe građana na dugo čekanje za pojedine specijalističke grane kao što je kardiologija, reumatologija, endokrinologija i radiologoja, Miranović naglašava da endokrinologija više ne predstavlja kadrovski problem, te da će boljom organizacijom na koju se obavezao Klinički centar i direktor Interne klinike sigurno biti dovoljno termina za preglede.

“Reumatologija je međutim i dalje u problemu iz razloga nedostatka dovoljnog broja ljekara iz ove oblasti. Na rukovodstvu Kliničkog centra je da pronađe rješenje angažmanom ljekara iz susjednih država kako se i do sada činilo kada su neke druge specijalističke grane bile u pitanju”, napominje ona.

Ipak, kako ističe, pacijenti koji su neposredno ugroženi zbog reumatoloških bolesti imaju svoje mjesto u okviru smještajnih kapaciteta Odjeljenja za reumatologiju i njihovoj Dnevnoj bolnici, te se ne može govoriti o tome da nisu na adekvatan način zbrinuti.

Kada je u pitanju kardiologija, Miranovič kaže da ima dosta ljekara, ali i kabineta.

Na Odjeljenju kardiologije i u Koronarnoj jedinici imaju veliki broj životno ugroženih pacijenata, što je njihova primarna briga. U takvim okolnostima, naš osnovni cilj je da pacijent dobije prvi pregled specijaliste u zakonskom roku, u prvih 30 dana od izdavanja uputa. Od značaja je, dodaje, i podatak da i kardiolozi sami doprinose produženom vremenu čekanja na pregled zakazujući kontrolne preglede koje može da obavi i ljekar na primarnom nivou, tako i internista čiji sadržaj rada u domovima zdravlja još uvijek nije dovoljno definisan, niti iskorišten na pravi način.

Konzilijum za magnet biće svakog radnog dana

Miranović je saopštila da sistem centralnog zakazivanja kada je u pitanju magnetna rezonanca nije prepoznavao prioritetne pacijente, kao recimo one sa malignom bolešću, te da su iz tog razloga predložili da pacijenti ubuduće dobijaju upute za Konzilijum za magnetnu rezonancu u KCCG koji će biti u trajnom zasijedanju.

“To znači da pacijenti mogu istom pristupiti u bilo koje vrijeme u toku radnog vremena, svakog radnog dana, a da će ljekari odluke o prioritetima u dijagnostici donositi odmah i o terminu zakazanog pregleda neposredno obavijestiti pacijenta”, kazala je Miranović.

Konzilijum za sebe, kako objašnjava, zadržava pravo da pacijente koji nijesu u prvoj liniji prioriteta zakaže pregled i u terminima za dva do tri mjeseca da bi za prioritetne pacijente uvijek bilo dostupnih termina.

“Imaće obavezu da procjeni potrebu za kontrolnim MR snimanjima naručenim u privatnim ordinacijama. Klinički centar se obavezao i da će „proizvesti“ 18.000 MR pregleda godišnje, nešto više nego što je prosječna godišnja potreba pacijenata za MR dijagnostikom (od 2015. do 2018. prosječno je na godišnjem nivou obavljeno17.600 pregleda), što će smanjiti odlivanje novca iz budžeta javnog zdravstva”, navela je Miranović.