“Mi, zajedno s našim partnerima – vladama u regionu, Evropskom unijom (EU) i mnogim drugim, radimo na smanjenju tog jaza između regiona i EU. Zajedničko regionalno tržište je plan koji je nedavno usvojen u Sofiji za prevazilaženje navedenih izazova jačanjem trgovine, ulaganja, digitalizacije, povezivanja itd. Međutim, u današnje vrijeme neizvjesnosti bez presedana, izazvano pandemijom virusa COVID 19, socijalna prava su važnija nego ikad i treba ih rješavati odmah, jer ovdje govorimo o osnovnim egzistencijalnim temama: radna mjesta, plate, pristup obrazovanju, uključivanje ugroženih društvenih grupa, zdravstvena zaštita, pristup vodi i sanitarijama itd.,” rekla je Tanja Miščević. 

Socijalna neravnopravnost na Zapadnom Balkanu je velika: omjer između prosječnog prihoda najbogatijih 20% stanovništva i prosječnog prihoda najsiromašnijih 20% stanovništva kreće se od 6,2 do 8,6 i veći je od prosjeka u EU koji iznosi 5,2. Takva  neravnopravnost nesrazmjerno pogađa žene, mlade, Rome ili osobe s invaliditetom i ova pitanja se trebaju prioritetno rješavati.

“Pitanje koje je danas pred nama je kako naše vlade mogu pomoći u unapređenju života građana i podržati inkluzivnija i pravednija društva, naročito za mlade. Regija mora pronaći način da privuče naše mlade ljude da ostanu ovdje i da ne odlaze, jer odliv kvalifikovane radne snage postaje sve ozbiljniji problem u šest ekonomija Zapadnog Balkana,” dodala je Miščević.

Markus Pilgrim, direktor Kancelarije Međunarodne organizacije rada (ILO) za centralnu i istočnu Evropu istakao je važnost socijalnog dijaloga, naglasivši da potencijalne koristi moraju biti veće od troškova, što je ključna pretpostavka koju treba ispuniti da bi socijalni dijalog imao uticaja na ekonomski i društveni napredak, kao i da je vremenski faktor takođe važan jer je za socijalni dijalog potrebno vrijeme, a krizna vremena zahtijevaju brze reakcije.

Govoreći o evropskim integracijama i politici zapošljavanja, Žordi Kurel Gotor, direktor Glavne uprave Evropske komisije (EK) za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, naglasio je da ekonomija koja se ne bori protiv neravnopravnosti ne može funkcionisati. Podvukao je da regionalni pristup izazovima u oblasti socijalnih prava kroz razmjenu najboljih praksi, informacija i iskustava i međusobno učenje može biti veoma koristan. 

Regionalni pregled ekonomija Zapadnog Balkana u odnosu na Evropski stup socijalnih prava koji je pripremio RCC-ov projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja 2 (ESAP 2) na osnovu izvještaja šest ekonomija Zapadnog Balkana pokazuje da su i dalje prisutni značajni izazovi u pogledu pristupa tržištu rada i jednakih mogućnosti. Samo jedno od troje građana u dobi od 20-64 godine ne učestvuje u tržištu rada, ali je znatno veća vjerovatnoća da će žene ostati neaktivne (preko 46%). Stopa zapošljavanja za starosnu grupu od 20-64 godine je 2019. dosegla najviši nivo od 59,1%, u poređenju s 49,5% u 2012. godini. Iako je porast zaposlenosti bio impresivan, i dalje zaostaje za stopom od 73,9% koja je zabilježena 2019. godine u EU-28 i ciljanom stopom zaposlenosti od 75% iz Strategije EU 2020.

Današnji online regionalni skup na kojem se raspravlja o uspješnosti ekonomija Zapadnog Balkana u sprovođenju Evropskog stupa socijalnih prava i izazovima i mogućnostima za regiju organizovao je RCC-ov projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja 2 (ESAP2) zajedno s Glavnom upravom EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje. Na skupu su se okupili predstavnici ministarstava rada, obrazovanja i finansija sa Zapadnog Balkana, kao i predstavnici Evropske fondacije za obuku i Međunarodne organizacije rada (ILO).

Snimak  sastanaka je dostupan na  Facebook profilu RCC-a.