Video
Venecijanska komisija usvojila je prošle sedmice na plenarnoj sjednici, mišljenje na Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Kuriozitet je što su usvojenim mišljenjem zadovoljstvo izrazili kako iz Vlade tako i iz Srpske pravoslavne crkve, pa ostaje nejasno ko je “bolje prošao” nakon sjejdnice u Veneciji.
Preporučeno
Iz Vlade su odmah nakon plenarne sjednice Venecijanske komisije, koja je održana prošlog četvrtka, konstatovali da je VK dala pozitivno mišljenje o predlogu zakona i, kako su naveli, „pozdravila istinske napore crnogorskih vlasti“ da novim zakonom bude zamijenjen zastarjeli Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977.
Međutim, sa druge stranem, protojerej-stavrofor Velibor Džomić izjavio je da na plenarnoj sjednici Venecijsanske komisije “nije prošla intencija Vlade Crne Gore o jednostranom preknjižavanju i o uzimanju crkava i vjerskih objekata, te da je to što su podgorički mediji objavili da je ta komisija dala pozitivno mišljenje o predloženom zakonu o slobodi vjeroispovijesti, najobičniji spin”.
Šest ključnih preporuka
U mišljenju Venecijanske komisije o dijelu Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji se tiče imovine vjerskih zajednica, u koji je Standard imao uvid, posotje ključnih šest tačaka.
“Nacrt zakona treba pružiti dovoljno detalja i objašnjenja kako bi se zadovoljili zahtjevi predvidivosti i dostupnosti, kako je navedeno u posebnoj sudskoj praksi Evropske konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP)”, navodi se u prvoj napomeni u mišljenju EK.
Iz VK su u dugoj napomeni naglasili da bi “posebna procedura nacrta zakona trebala da osigura ekvivalentnu zaštitu u redovnom postupku, kako u smislu materijalnih pravila, tako i jamstava i garancija, kako bi se uskladila s člankom 1. Protokola br. 1 i člankom 6. EKLJP – Evropskom konvencijom ljudksih prava i sloboda”.
“Treba uputiti na relevantne odredbe kodeksa upravnog i parničnog postupka koje sadrže standarde dokazivanja koje će se koristiti u implementaciji nacrta odredbi. Nacrtom člana 63. treba izričito navesti pravo dotične vjerske zajednice da bude obaviještena i da sudjeluje u upravnom postupku pred državnim tijelom nadležnim za poslove katastra čim javno tijelo podnese zahtjev za promjenu vlasništva imovine vjerske zajednice u katastru u korist države”, stoji u napomenama tri i četiri.
U petoj napomeni navodio se da bi se “registracija prava vlasništva države trebala vršiti tek nakon donošenja konačne (upravne ili sudske) odluke”.
Vjerske zajednice ne gube pravo na korišćenje objekata
Kako je Standardu nezvanično objašnjeno od strane više pravnih eksperata najznačajnija tačka u mišljenju Venecijanske komisije je ona zadnja, pod rednimi brojem 6.
“Nacrt zakona treba jasno navesti da promjena vlasništva nad vjerskom imovinom neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine. Država u svakom slučaju ima pravo da nametne stroge uslove za korišćenje imovine radi zaštite kulturne baštine”, glasi šesta napomena. U prevodu to znači da i kada imovina SPC ili bilo koje druge vjerske zajednice pređe u vlasništvo države, to ne mora nužno da znači da će ta vjerska zajednica izgubiti pravo na korišćenje objakata.
“Jasno je da će SPC ili bilo koja druga zajednica i dalje koristiti objekte kojima sada raspolaže, ali država će samo uvesti strožija pravila korišćenja, da ne bi došlo do skrnavljenja kulturne baštine, to je suština”, rečeno nam je nezvanično od strane pravnih eksperata upućenih u ovu materiju.
Sudeći po reakcijama Vlade i Srpske pravoslavne crkve i jedna i druga strana su zadovoljne ovakvim preporukama, a ko će bolje proći ostaje da se vidi kad zakon bude usvojen.
B.K.
