Ističu da je uža zona Nacionalnog parka Lovćen zabrinjavajuće devastirana od strane misterioznih izvođača radova, dok je na jednom broju lokacija CEDIS mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu – probio pristupne puteve do dalekovoda.

Osmišljena devastacija

– Očigledna je činjenica da uz saznanje i prećutno odobravanje premijera u neshvaćenom mandatu dr Dritana Abazovića, potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija mr Ervina Ibrahimovića, ministarke Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović (čuvar prirodnih bogatstava, biodiverziteta i prostora Crne Gore), gradonačelnika Cetinja Nikole Đuraškovića, direktora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Vladimira Martinovića, direktora Nacionalnog parka Lovćen (nijesmo mogli doći do imena i prezimena) organizovanim djelovanjem osmišljeno se sprovodi devastacija Nacionalnog parka Lovćen – kazali su oni.

U svom saopštenju su zaključili da je za vrijeme Prvog svjetskog rata 650 austrougarskih artiljerijskih oruđa djelovalo na području Lovćena i da „nijesu uspjeli da ga devastiraju koliko je to urađeno u potonjih par godina“.

Pobjeda je ranije pisala da je NP Lovćen devastiran.

Građani drugog reda 

Predsjednik odbora mještana Pero Radnjić živi već 13 godina na Njegušima i u aprilu je Pobjedi kazao da je veoma zgrožen trenutnim radovima na Lovćenu.

– Nikad nije bilo da se probijaju putevi do svakog dalekovoda. Nemamo ništa protiv žičare, ali nama mještanima nijesu dozvolili da proširimo kuće, a oni mogu da prave puteve gdje hoće – kaže Radnjić. Ističe da se oni na svojim ognjištima osjećaju kao građani drugog reda.

Isto potvrđuje i mještanin Milorad Čavor koji ističe da su mislili da će trasa žičare ipak biti drugačija.

– Iščekivali smo žičaru dugo godina i to onu koja bi povezivala Kotor, Lovćen i Cetinje. Ova je udaljena od Ivanovih korita punih sedam kilometara. Moramo se organizovati da te ljude dovedemo i ovdje. Druga stvar koja nas boli, iritira, je devastacija koju je napravila žičara. Nama nije moglo biti ni da proširimo svoja ognjišta, naše male katune – ističe Milorad Čavor koji smatra da će najmanje koristi od žičare imati Njeguši.

Mještanin Perica Penda je kazao Pobjedi da pamti i bolja vremena.

– Od 1960. od kada pamtim više je doprinijela kapela i sada Mauzolej na Lovćenu nego bilo šta drugo ovdje. Više je čuvao Lovćen jedan šumar, pokojni Peko Rudović i sarađivao sa mještanima, nego svi rendžeri sada, a ima ih blizu 40. Sve rade samo ne ono što im je posao. Mi smo ovu zemlju naslijedili i došli smo u situaciju da NPCG bolje čuva đedovinu od mene. Dosta je šume izgorjelo, oni ne daju suvo drvo da se očisti da se ugrijemo – priča Perica Penda.

Dragan Mijatović/Pobjeda

Nezaštićeni prostor

O devastaciji NP Lovćen je za Pobjedu govorila Aleksandra Kapetanović, iz EXPEDITIO centra za održivi prostorni razvoj Kotor, koja je kazala da je veoma zabrinuta za trenutne intervencije na području Lovćena koje devastiraju prostor, a koji ima najveći stepen zaštite kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.

– Put koji vodi od Kotora do Krsca, a zatim do Međuvršja na Lovćenu, dio je pejzaža izuzetne vrijednosti. U donjoj zoni on prolazi kroz prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koje je na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a u gornjoj kroz NP Lovćen koji je prirodno dobro najvećeg stepena zaštite u Crnoj Gori. Trenutno se uz ovaj put, u blizini Žanjevog Dola i katuna Bižaljevac, probijaju putevi koji devastiraju pejzaž, a koji su očigledno pristupni putevi za postavljanja određenih dalekovoda (iako još nijesmo dobili zvanične informacije o tome) – kazala je Kapetanović napominjući da se selo Žanjev Do i zona oko njega nalaze u okviru granica prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a.

Ona je istakla da su se dalekovodi postavljali i ranije, i u mnogim zaštićenim područjima, međutim te intervencije nijesu ostavljale ovakve ožiljke u prostoru kao ove koje se trenutno sprovode.

– Nažalost, ista je situacija i sa pristupnim putevima koji se trenutno prave za potrebe žičare Kotor – Lovćen. Sve ove intervencije su „iskasapile“ pejzaž padina Lovćena – kazala je Kapetanović dodajući da je sve ovo što se dešava nastavak loših praksi, prilikom izgradnje infrastrukturnih elemenata, koje su već devastirale pejzaž zaštićenog područja.

Vuk Iković iz ,,Preokreta“ kazao je Pobjedi da gradilišta u jednoj Austriji izgledaju kao apoteka, a kod nas kao scene iz horor filmova.

– Nije sporna izgradnja žičare, sporan je način gradnje. Kao i u medicini, način operacije određuje brzinu zarastanja rane i veličinu ožiljka. Ovo nam se dešava jer sistem procjene uticaja projekata na životnu sredinu postoji formalno, ali ne i suštinski. Ekološka infrastruktura nije dio projektne dokumentacije, pa izvođač radova ne zna gdje i kako ukomponovati šume, vode i njihove životinje u jedan projekat. Neznanje i neodgovornost se sakrivaju opštim mjerama zaštite koje izvođač radova, sve i da hoće, ne može da primijeni jer ne zna šta je funkcioner htio da kaže – kaže Iković dodajući da je nacionalni park najveće prirodno bogatstvo jedne države, a ima i snažnu kulturnu dimenziju.

I mještani pozivali…

Krajem maja su mještani Njeguša pozvali nadležne da spriječe devastaciju Lovćena. Tada su zatražili mogućnost da se javno osvijetli problem u NP Lovćen i poslali su dokumentaciju, rješenja i dokaze koji svjedoče o devastaciji, degradaciji, uništavanju ambijentalnih i pejzažnih cjelina NP Lovćen.

– Za šta smo sigurni da postoje i veliki elementi krivične odgovornosti JP NPCG kao upravljača zaštićenog područja – pisali su tada mještani u javnom obraćanju.

Oni su kao problem istakli nelegalne naplatne rampe na lokalitetima Bjeloši i Krstac na kojima uprava JP NPCG naplaćuje mimo zakona prolazak kroz regionalni put Cetinje – Ivanova korita – Međuvršje – Krstac. Osvrnuli su se i na izgradnju žičare i istakli su da su katuni Kuk, Zlatarice, Bižaljevac, kao i padine Štirovnika najstrožija zona NP Lovćen koja je degradirana od strane izvođača radova.

– Pored toga na pomenutim lokalitetima CEDIS je mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredine probio pristupne puteve do dalekovoda. Pri tome je degradirao ambijentalne cjeline, uticao na floru koju čine brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva – saopštili su, između ostalog, mještani Njeguša u opširnom saopštenju u kojem su navedeni svi problemi.

Tada su pozvali premijera u tehničkom mandatu Abazovića da na ovom primjeru pokaže svu snagu pravne države o kojoj toliko često govori, a ima li boljeg primjera od Lovćena.

– Ako je znao tako da srcem brani Sinjajevinu. Neka se na isti način i odnese prema planini koja je ponos svih nas u Crnoj Gori – poručili su mještani u tom obraćanju.

Tada su pozvali i medije, državnog i specijalnog državnog tužioca, predstavnike svih relevantnih ministarstava, Opštinu Cetinje da se aktivno uključe u rješavanje brojnih i nagomilanih problema.