Mitrović: Od 1981. u Srbiji 100.000 Crnogoraca manje

Očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije priroritet je i za Crnu Goru i za njenu dijasporu, ocijenio je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, navodeći da je crnogorska zajednica u svijetu okupljena u blizu 200 registrovanih udruženja.

Mitrović je rekao da je dijaspora Crne Gore rasuta po cijelom svijetu i da je po svojoj strukturi heterogena, što usložnjava mogućnost dobijanja preciznijih informacija o njenom broju.

On smatra da je vjerovatno to jedan od najvažnijih razloga nepostojanja preciznijih podataka o broju ljudi iz Crne Gore u svijetu.

Mitrović je u intervjuu agenciji MINA kazao da se obično u javnom diskursu može čuti procjena da u crnogorskoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što, kako navodi, može biti tačno, ako se uzmu u obzir sve generacije dijaspore u svijetu.

“Važno je reći da se radi o nezvaničnim procjenama koje se dobijaju kao kombinacija više izvora – od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, statističkih podataka o broju crnogorskih državljana u određenoj zemlji, istorijskih izvora o iseljavanju iz Crne Gore i uz oslanjanje na procjene o mogućem broju dijaspore u datoj zemlji”, objasnio je Mitrović.

On je podsjetio da je Uprava prošle godine promovisala web aplikaciju za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave, a preko koje će pokušati da naprave bazu podataka o ljudima iz Crne Gore u svijetu.

Ljudi iz Crne Gore ima u svim krajevima svijeta

Mitrović je kazao da je počela da se radi baza ljekara, sportista, kulturnih radnika i privrednika.

On je rekao da Uprava ima bazu od 250 naučnih radnika, istraživača i stručnjaka sa kontaktima, zemljom boravka, naučnom oblašću, strukom i ostalim relevantnim podacima.

Mitrović je ocijenio da baza podataka važna, jer kada se u potpunosti dobije struktura dijaspore, onda će se lakše odrediti koje politike treba da sprovodi matična država, kada je u pitanju njena dijaspora.

On je kazao da ljudi iz Crne Gore ima u gotovo svim djelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne u Južne Amerike do Australije i Južne Afrike.

“Neupitno je da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa zato imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, a koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije najviše izložena asimilaciji”, kazao je Mitrović.

Govoreći o asimilaciji dijaspore u Srbiji, Mitrović je upozorio da je u toj državi od 1981. do 2011. godine, prema popisima stanovništva broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci manji za 100 hiljada.

Mitrović je naveo da je prema popisu stanovništva u Srbiji 1981. godine živjelo 147,46 hiljada nacionalnih izjašnjenjih Crnogoraca.

“Deset godina kasnije 1991. kao nacionalni Crnogorci u Srbiji se izjasnilo 118 hiljada građana. Zatim 2002. godine izjasnilo se oko 69 hiljada dok se 2011. godine u Srbiji kao nacionalni Crnogorci izjasnilo malo više od 38 hiljada građana”, kazao je Mitrović.

On je najavio da će Crna Gora uoči narednih popisa uraditi strategiju za zemlje u okruženje, šta i kako mora da se radi i preduprijedi da se taj broj smanjuje.

U evidenciji blizu blizu 200 registrovanih udruženja

Mitrović je rekao da brojna crnogorska dijaspora živi u SAD-u, Turskoj, Argentini i određenim evropskim državama, prvenstveno Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj kao i drugim zapadno-evropskim zemljama.

Mitrović je rekao da prema evidenciji Uprave u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koje okupljaju crnogorske zajednice u cijelom svijetu.

“Broj ovih udruženja zavisi od brojnosti dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja ima u Srbiji, Njemačkoj, SAD-u, Luksemburgu, zatim u ostalim državama regiona, ali značajna i dobro organizovana udruženja dijaspore imamo i u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi, itd”, naveo je Mitrović.

On je istakao da sva udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju.

Mitrović je objasnio da su organizacije crnogorske dijaspore obično u zemlji prijema registrovane kao nevladine organizacije i da nemaju siguran izvor finansiranja, pa sve aktivnosti uglavnom sprovode na volonterskoj osnovi.

On je kazao da je Uprava prošle godine prvi put raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore u tačno utvrđenim oblastima saradnje, od kulture, privrede, informisanja, obrazovanja do jačanja i zaštite statusnih prava naših iseljenika u zemljama prijema.

“Za ovaj konkurs prošle godine opredijeljeno je 100 hiljada EUR kojim je podržano čak 56 projekata organizacija naše dijaspore iz cijelog svijeta. Zbog odličnih rezultata konkursa vidjljivih i u matici i u dijaspori ove godine planiramo povećanje novca koji je će biti oprediljen. Konkurs će biti raspisan najkasnije do 31. marta”, naveo je Mitrović.

On je rekao da će ljudi koji su rođeni u Crnoj Gori uvijek vraćati pa je problem održavanja veza daleko manji u prvoj generaciji.

“Nažalost, druga, a naročito treća generacija se gubi ukoliko ne postoji strateški osmišljen pristup i konkretni projekti njihovog vezivanja ili održavanja veza sa maticom”, kazao je Mitrović.

Kulturne veze jače kod novije dijaspore

Mitrović je naveo da je očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije prioritet i za dijasporu i za matičnu zemlju.

On je rekao da što je emigracija starija kao u Latinskoj Americi i Turskoj potreba za učenjem i obnovom jezičkih veza javlja se kao najveći prioritet.

“U dijelu kulturnih veza i saradnje one su ipak jače kod novije dijaspore, naročito u zemljama regiona vjerovatno zbog sličnosti jezika, tradicije, mentaliteta – ali i blizine”, kazao je Mitrović.

On je ukazao da su osmišljeni posebni obrazovni programi za crnogorsku dijasporu i da je za njene potrebe izdat komplet udžbenika koji obrađuju jezik, geografiju, istoriju, baštinu i muziku iz Crne Gore.

“Sve što je u interesu da se prenese na mlađe generacije kako bi sačuvale identitet, posebnost i znali ko su i odakle dolaze”, kazao je Mitrović.

On je dodao da Uprava u saradnji sa Zavodom za školstvo svake godine od 20-30 jula organizuje Ljetnju školu jezika i kulture „Crna Gora moja postojbina“, za djecu iz dijaspore od devet do 15 godina koju pohađa 60 polaznika, koja traje deset dana i koja je potpuno besplatna.

Mitrović je rekao da je u saradnji sa Zavodom za školstvo pokrenuto pitanje organizacije zavičajnih škola u nekim od opština koje imaju brojnu dijasporu kao što su Petnjica, Bar, Gusinje, Plav itd”, kazao je Mitrović.

“Obično starija emigracija s kraja 19 i početka 20 vijeka koja živi u Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i Turskoj, ima potrebu za održavanjem jedne sentimentalne veze sa zemljom porijekla, ali i izraženu potrebu za očuvanjem i njegovanjem jezika kao osnovnog preduslova za očuvanje identiteta”, rekao je Mitrović.

On je naveo da su kod novije dijaspore, koja živi u zemljama zapadne evrope, SAD, Australiji, Kanadi, kontakti i veze sa matičnom zemljom češći, da oni redovno posjećuju Crnu Goru, organizuju se i ostvaruju aktivnu komunikaciju i sa Upravom za dijasporu.

“Naša dijaspora izuzetno je vezana za matičnu zemlju, i još uspijeva da sačuva svijest o porijeklu ali i prenese ljubav prema Crnoj Gori na mlađe generacije. Vjerovatno je tome razlog što Crna Gora još ima relativno mladu dijasporu”, ocijenio je Mitrović.

Od dijaspore se slije do 500 miliona

On smatra da zbog toga treba djelovati proaktivno i ciljanim projektima i programima usmjerenim na mlađe generacije, sačuvati identitet i kod novih generacije dijaspore i otvoriti nove prostore za kontakte i saradnju.

Mitrović je rekao da je prema podacima Centralne banke ukupan priliv novčanih sredstava iz dijaspore po osnovu doznaka u prosjeku iznosi 500 miliona eura, na godišnjem nivou.

“Ovdje se radi samo o novcu koji pristiže bankarskim transakcijama, a procjenjuje se da bar još toliko novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije”, rekao je Mitrović.

On je kazao da visina doznaka govori o njihovom značaju za državu ali da treba pomenuti da dijaspora u Crnoj Gori provodi godišnje odmore, vrlo često ulaže u nekretnine i da je ekonomski izuzetno značajna.

“Značajne investicije su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, turizmu (Vesko Mijač, Hačko Brčvak), ali je činjenica da je potreban dodatni angažman nadležnih na stvaranju normativnih i drugih pretpostavki, koje će omogućiti dodatne stimulanse dijaspori za investiranje u svoj uži zavičaj”, smatra Mitrović.

On je rekao da je normativno i institucionalno zaokružena djelatnost Uprave i da su stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojom dijasporom.

“Rezultati su već vidljivi i kroz projekte Uprave ali i brojne i raznovrsne aktivnosti dijaspore”, kazao je Mitrović.

On je rekao da je cilj Uprave da postane servis dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe.

Upitan o predlogu Bošnjačke stranke da treba omogućiti dijaspori da može da glasa u predstavništvima Crne Gore u inostranstvu, Mitrović je odgovorio da Uprava nema nedležnost jer se radi o materiji koja iz oblasti izbornog zakonodavstva i prije svega političkoj odluci.

Mitrović je rekao da dijaspora ima mogućnosti da takvu inicijativu artikuliše preko Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, koje je savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore.

Mitrović je objasnio da je Savjet prvi put konstituisan 2016. godine, a da je prošle godine konstituisan drugi saziv tog tijela koje ima 94 člana od čega je polovina članstva 54 iz dijaspore.

“Zadatak tog tijela je aktivno učešće u kreiranju i sprovodjenju politike saradnje sa dijasporom, a u njemu su predstavnici dijaspore kandidovani od najbrojnijih i najaktivnijih organizacija u svijetu, kao i predstavnici državnih i lokalnih organa i institucija i istaknute ličnosti koje su se afirmisale u oblastima saradnje sa dijasporom”, kazao je Mitrović.

Izvor:RTCG