Video
Pitanje klime, kaže Mitrović, je jedno od najaktuelnijih pitanja u svijetu, a iako u geografskom smislu postoje dva glavna godišnja doba – ljeto i zima i dva prelazna – proljeće i jesen, prelaz između godišnjih doba više nije postepen, već, kako kaže, dolazi sa naglom promjenom vremena.
“Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina, tako da je to u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime”, rekao je Mitrović.
Podsjeća da se globalna klima promijenila pod uticajem antropogenog faktora, jer je na efekat staklene bašte stvoren isključivo zbog uticaja čovjeka, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva čijim sagorijevanjem dolazi do stvaranja, kako podsjeća, emitovanja štetnih gasova.
“Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji klimatologije postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od sunca toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor, međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO2, vodene pare, metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljendioksida u atmosferi mi bi imali temperaturu koja je 30 stepeni niža, imali bi temperature u minusu, tako da ne bi baš bili idealni uslovi za život na zemlji. Taj ugljen dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačija je koncentracija atmosfere, brže je kretanje vazdušnih masa”, istakao je Mitrović.
Prošle godine, dodaje on, planeta Zemlja je bila najtoplija u posljednjih 170 godina, a porast temperature se računa u odnosu na predindustrijsko vrijeme i taj porast je bio 14,98 stepeni.
Preporučeno
“Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih pojaseva promjenom klime i otopljavanjem. Crna Gora je faktički jedan prostor koji se nalazi na Mediteranu i ima svoje neke specifičnosti, ali kad posmatramo cijeli prostor u Crnoj Gori je bilo najtoplije prošle godine, kad saberemo sve podatke koje imamo sa svih stanica i dobijemo analizu vidimo da je ta prošla godina bila ubjedljivo najtoplija, odstupanje se kretalo od 2 do 4 stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta, a ono što je specifično kad pogledamo analizu vidimo da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, a sporije se zagrijava primorski dio, zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat”, zaključio je Mitrović.
