Blokada-Foto-TVCG-855x555

<html><head></head><body>Na to su, kažu bili prinuđeni jer im iz Vlade ili Elektroprivrede, niko nije kazao kada će konačno dobiti dobar napon.



Podsjetimo, mještani su nedavno na 15 minuta blokirali i auto-put na Zlatici, tvrdeći da će nastaviti sa protestima sve dok ne riješe njihove probleme.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:139:"Mještani podgoričke Park šume Zagorič, koji protestuju zbog problema sa strujnim naponom, blokirali su večeras izlaz iz Podgorice.

";}

Mještani Park šume Zagorič blokirali izlaz iz Podgorice

Standard

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva SDT pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja danas su uhapsili Davora Kordića i Aleksandra Ćetkovića i protiv njih ali i protiv: R.Z., N.V, D.T., M.M., R.M. i I.B., koji su u bjekstvu ili u zatvoru, zbog drugih krivičnih djela i postupaka, podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje [&hellip;]

Uhapšeni Kordić i Ćetković, protiv osam osoba podnijeta krivična prijava: SDT ih tereti da su planirali ubistvo Marka Ljubiše Kana | Standard

Uhapšeni Kordić i Ćetković, protiv osam osoba podnijeta krivična prijava: SDT ih tereti da su planirali ubistvo Marka Ljubiše Kana

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

To je saopštio na konferenciji za medije koju je sazvao nakon informacije da je sjednica Skupštine otkazana. &#8220;Ni Poslovnik ni Ustav ne poznaju otkazivanje sjednice i ona je danas morala biti otvorena. Kada predsjednik vrati zakon na ponovno odlučivanje on se mora naći na prvoj narednoj sjednici i mora se glasati. Koliko treba da budeš [&hellip;]

(VIDEO) Nikolić: Koliko treba da si jadan da odložis sjednicu Skupštine jer se bojiš da će je opozicija iskoristiti pred lokalne izbore? | Standard

(VIDEO) Nikolić: Koliko treba da si jadan da odložis sjednicu Skupštine jer se bojiš da će je opozicija iskoristiti pred lokalne izbore?

Kako navode u saopštenju&nbsp;Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odmah nakon posljednjeg obavještenja od strane veterinarske inspekcije o pojavi obolijevanja među životinjama u još dva gazdinstva u opštini Danilovgrad, ekipe Instituta su izašle na teren i u skladu sa svojim nadležnostima, izvršile uzorkovanje krvi kod izloženih osoba, podijelile edukativni materijal i obavile edukaciju o mjerama [&hellip;]

IJZCG: Dvije osobe u Danilovgradu zaražene Q groznicom | Standard

IJZCG: Dvije osobe u Danilovgradu zaražene Q groznicom

&#8220;Još uvijek nemamo detaljnije informacije o tome kako je došlo do nezgode, kao ni i o stepenu povreda vozača&#8221;, saopšteno je iz OKC-a. Zbog saobraćajne nezgode i prevrtanja kamina koji je prevozio drva,&nbsp; stvorene su kolone vozila u oba smjera. Uviđaj je u toku.

Saobraćajna nezgoda u mjestu Lubnice, povrijeđen vozač kamiona | Standard

Saobraćajna nezgoda u mjestu Lubnice, povrijeđen vozač kamiona

Uz znatno niže temperature, stigle su oluje i pijavice, a ponegdje i snijeg. Tako su fotografije prvog ovosezonskog snijega objavljene na stranici BHmeteo, a na njima se može vidjeti kako se zabijelio se planinski prevoj Vršič u Sloveniji. Dolazak znatno hladnijeg vremena u BiH se očekuje kasno večeras i sjutra.

U Sloveniji pao prvi snijeg | Standard

U Sloveniji pao prvi snijeg

Uporno ćuti Specijalno državno tužilaštvo i na skandalozni slučaj targetiranja, kada je tužilac Šoškić u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću i&nbsp;Zoranu Lazoviću&nbsp;– beskrupulozno i bez pravnog osnova – osumnjičio šest istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog pisca, da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“.&nbsp; U međuvremenu, Miloš Šoškić, dok je bio pod ,,zaštitom“ glavnog [&hellip;]

Da li je tužilac Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi? | Standard

Da li je tužilac Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi?

&#8220;Na osnovu toga, osnovano se sumnja da su lica D.M i M.S izvršili/le krivično d‌jelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema&#8221;, navodi se u saopštenju.

Još dvije krivične prijave zbog lažnih diploma | Standard

Još dvije krivične prijave zbog lažnih diploma

Milena Pajević, disciplinska tužiteljka je kazala da nakon detaljnog razmatranja slučaja povlači odluku. Rmandić je djelovao kao predsjednik Nezavisnog sindikata policije – rekla je ona. Drugi disciplinski postupak protiv Rmandića zbog verbalnog konflikta sa nekadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem je bio zakazan za juče, ali je odgođen. S obzirom na to da je taj [&hellip;]

Rmandić može da govori za medije, postupak o sukobu sa Adžićem odgođen | Standard

Rmandić može da govori za medije, postupak o sukobu sa Adžićem odgođen

Milivoje-Katnic

“Veliki Teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi. Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag”, kaže se u saopštenju Foruma.



Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo integralno:



U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.



Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.



O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.



Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.



U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.



Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.



Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.



Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije – vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.



Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.



Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.



Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.



Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima.



U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.



Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:



<ol><li>Mijo Adžić, akademski slikar;</li><li>Ante Armanini, pisac, Hrvatska;</li><li>Miodrag Miško Bajković, arhitekta;</li><li>Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;</li><li>Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;</li><li>Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;</li><li>Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;</li><li>Đorđe Begović, građanski aktivista;</li><li>Žarko Begović, građanski aktivista;</li><li>Nikola Belada, advokat;</li><li>Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;</li><li>Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;</li><li>Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;</li><li>Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;</li><li>Žarko Božović, građanski aktivista;</li><li>Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;</li><li>Mihailo Burić, red. prof. dr;</li><li>Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;</li><li>Nenad Čanak, političar, Srbija;</li><li>Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;</li><li>Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;</li><li>Ana Đukanović, advokatica;</li><li>Bojan Đuranović, politikolog;</li><li>Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;</li><li>Roman Đuranović, slikar;</li><li>Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;</li><li>Slavko Đurđić, novinar;</li><li>Branka Đuričković, dipl. ecc.;</li><li>Milovan Đuričković, dipl. ecc.;</li><li>Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka</li><li>Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;</li><li>Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;</li><li>Irena Ilić, građanska aktivistkinja;</li><li>Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;</li><li>Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;</li><li>Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;</li><li>Luka Jovanović, advokat, Srbija;</li><li>Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;</li><li>Slobodan Jovanović, publicista;</li><li>Vido Jovanović, građanski aktivista;</li><li>Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;</li><li>Milorad Katnić, prof. dr;</li><li>Radan Katnić, dip. ecc.;</li><li>Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;</li><li>Katnić Slavko, službenik;</li><li>Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;</li><li>Željko Kavaja, građanski aktivista;</li><li>Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;</li><li>Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;</li><li>Slavko Kljajić, građanski aktivista;</li><li>Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;</li><li>Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;</li><li>Proročić Božidar, pisac;</li><li>Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;</li><li>Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;</li><li>Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;</li><li>Marjan Marković, advokat;</li><li>Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;</li><li>Nikola Martinović, advokat;</li><li>Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;</li><li>Danilo Marunović, reditelj i producent;</li><li>Dragica Milić, pravnica;</li><li>Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;</li><li>Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;</li><li>Marina Mugoša, pravnica;</li><li>Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;</li><li>Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;</li><li>Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;</li><li>Tamara Nikčević, novinarka;</li><li>Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;</li><li>Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;</li><li>Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;</li><li>Žaklina Oštir, glumica;</li><li>Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;</li><li>Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;</li><li>Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;</li><li>Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;</li><li>Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;</li><li>Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;</li><li>Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;</li><li>Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;</li><li>Željko Perović, ambasador;</li><li>Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;</li><li>Danijela Popović, grafička dizajnerka;</li><li>Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;</li><li>Nenad Popović, pisac, Hrvatska;</li><li>Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;</li><li>Vukić Pulević, akademik CANU;</li><li>Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;</li><li>Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;</li><li>Aleksandra Radoman Kovačević, građanska aktivistkinja;</li><li>Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;</li><li>Dragan Radović, građanski aktivista;</li><li>Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;</li><li>Vedran Radović, građanski aktivista;</li><li>Ana Radulović, pravnica;</li><li>Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;</li><li>Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;</li><li>Biljana Radusinović, dip. ecc.;</li><li>Maja Raković, građanska aktivistkinja;</li><li>Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;</li><li>Violeta Senić, građanska aktivistkinja;</li><li>Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;</li><li>Čedomir Stojković, advokat, Srbija;</li><li>Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;</li><li>Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;</li><li>Tanja Šuković, novinarka;</li><li>Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;</li><li>Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;</li><li>Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;</li><li>Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;</li><li>Ratko Tošković, građanski aktivista;</li><li>Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;</li><li>Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;</li><li>Ivan Valek, akademik, Hrvatska;</li><li>Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;</li><li>Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;</li><li>Azem Vlasi, advokat, Kosovo;</li><li>Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;</li><li>Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;</li><li>Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;</li><li>Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;</li><li>Danica Vukašinović, mr psihologije;</li><li>Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;</li><li>Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;</li><li>Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;</li><li>Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;</li><li>Dragana Vuković, pravnica;</li><li>Zoran Vuković, pravnik;</li><li>Zoran Vuletić, političar, Srbija;</li><li>Zoran Vulević, književnik, pisac;</li><li>Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.</li></ol>

Osnovan Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića

Stavovi-učenika-i-učenica-o-vršnjačkom-nasilju-13-1000x555

“Takođe, ulogu nastavnika i školske uprave dominantno cijene kao proaktivnu u prepoznavanju i reagovanju na vršnjačko nasilje, ali i preko petina navodi da su oni pasivni, a 10 odsto da ne reaguju na ovu pojavu”, navode iz CGO.



<figure class="wp-block-image" id="attachment_2198893"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2024/09/Stavovi-uc%CC%8Cenika-i-uc%CC%8Cenica-o-vrs%CC%8Cnjac%CC%8Ckom-nasilju-14.jpg" alt="Foto: CGO" class="wp-image-2198893"/><figcaption>Foto: CGO</figcaption></figure>



Istraživanje je dio projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

CGO: Kako učenici vide škole i nastavni kadar u suzbijanju vršnjačkog nasilja?

Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je obustava saobraćaja. U intervalu od 12.00 do 14.00 sati obezbjedjuje se slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta Sokolovina.



Do 13. septembra odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 09.00 do 17.00 časova zbog izvođenja radova na instalaciji i testiranju opreme za radio signale u tunelu na dionici regionalnog puta R-24 Jezerine –tunel Klisura.



Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za period od 16. do 30. septembr u terminu od 09.00 do 12.00 sati i od 14.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda-Berane i Ribarevine-Poda.



Na regionalnom putu R-16 Plužine-Trsa-Pošćenski kraj do završetka radova dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.00 sati zbog izvođenja radova.



Do zavrsetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova na investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić.



Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenicno odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenicki most –Krute.



Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza dionica Nikšić-Kuside promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a dolazi do totalnih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta povremeno zbog izvođenja radova.



Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenicno odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.



Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.



Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.



Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .



Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.



Intenzitet saobraćaja je umjeren.



U protekla 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe zadobile lakše povrede.



Odobrava se korišćenje magistralnih i regionalnih puteva i povremene obustave saobraćaja radi snimanja TV serije Tvrđava na sljedećim lokacijama :



Do 25. septembr biče povremene obustave saobraćaja ne duže od 15 min na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Vir lokacija Brezovi Doli.



Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.



Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.



Zabrana saobraćaja za teretna vozila



ZABRANJUJE SE saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona u periodu od 15.06. do 15. 09. 2024. godine svakim danom na sljedećim djelovima magistralnih i regionalnih puteva:



1.M-1 GP Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj-GP Sukobin



M-2 Podgorica-Sotonići-Petrovac, M-2 Podgorica-Mioska –Kolašin, M-10 Podgorica –Cetinje- Budva, u vremenu od 17.00 do 22.00 časa za podtacke 1 do 4



Na regionalnim putevima:



R-1 Kotor-Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25) opština Cetinje,



R-29 dionica Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj u vremenu od 07.00 do 22.00 časa za podtačke 5 i 6 ove tacke



ZABRANJUJE SE SAOBRAĆAJ AUTOBUSA kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera , u periodu od 15.06. do 15.09.2024. godine, svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 časa na dionicama regionalnih puteva:



R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25),opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1) opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.



R-29 dionica Bar 2 -(tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.



R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.



Zabrana iz tačke 1 pod tačke 1,2, 3, 4 i 6 ove naredbe ne odnosi se na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Stanje na putevima: Kolovozi mokri i klizavi, mogući odroni

Ukupan broj dolazaka stranih turista u kolektivni smještaj tokom jula iznosio je&nbsp;226.106.



Iz evropskih zemalja zabilježeno je 170.609 dolazaka, a iz vanevropskih 37.077.



<img width="100%" alt="Uprava za statistiku - MONSTAT" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/8/12/14/24/407/1858330/resize/1858333/marko_grafika_24_dolasci_607x900">Uprava za statistiku &#8211; MONSTAT (Foto: RTCG)



Ovaj poredak ukazuje na značajan priliv turista iz evropskih zemalja, a Srbija je vodeća po broju posjetilaca.

Iz kojih država turisti najviše dolaze u Crnu Goru

EVROPA



Ciklon sa centrom na sjevernom Jadranu sjutra južnoj i centralnoj Evropi donosi kišu i pljuskove, ponegdje i obilne padavine. Više sunca na Pirinejskom poluostrvu, Britanskim ostrvima, u Skandinaviji i Rusiji. U tim oblastima sjutra će biti najtoplije. Od glavnih gradova, najviša temperatura u Bukureštu, do 32, najniža u Beču, do 11 stepeni.



BALKAN



Na Balkanu kišovito, uz osjetan pad temperature. Sunčano i dalje toplo samo na krajnjem jugu, u Grčkoj i evropskom dijelu Turske. Na Peloponezu do 32 stepena.



CRNA GORA sjutra &#8211; sjever



Na sjeveru Crne Gore sjutra kiša, povremeno jača. U dolinama Lima, Ibra i Ćehotine manje padavina. Vjetar umjeren, nerijetko i jak jugozapadni, na planinama na udare olujni. Temperatura do 20 stepeni.



CRNA GORA sjutra &#8211; jug



Na jugu pretežno oblačno uz pokoji sunčani period, ali nestabilno, često s kišom, pljuskovima, grmljavinom. Tokom jutra povremeno može biti obilnijih padavina i kratkotrajno vremenskih nepogoda. Vjetar jak jugozapadni. Temperatura do 25 stepeni. More uzburkano. Ujutru udari jugozapadnog vjetra, preko 35 čvorova, koji će od sredine dana postepeno oslabiti. Temperatura mora 24 stepena.



CRNA GORA tri dana &#8211; sjever



Narednih dana na sjeveru, u subotu pretežno oblačno, povremeno s kišom i znatno hladnije. Južni vjetar još samo na planinama, umjeren. U nedjelju pretežno oblačno, i dalje povremeno s kišom. Od sredine dana jača sjeverni vjetar. Prohladno, temperatura za vikend do 13 stepeni.



CRNA GORA tri dana &#8211; jug



Na jugu u subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, ali i dalje povremeno kiša. Vjetar uz obalu umjeren do jak, sjeverozapadni. U nedjelju pretežno oblačno, krajem dana više sunca uz jačanje sjevernog vjetra. Temperatura za vikend znatno niža u odnosu na danas.

Kišovito uz jak južni vjetar, do 25 stepeni

thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055

Uporno ćuti Specijalno državno tužilaštvo i na skandalozni slučaj targetiranja, kada je tužilac Šoškić u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću i&nbsp;Zoranu Lazoviću&nbsp;– beskrupulozno i bez pravnog osnova – osumnjičio šest istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog pisca, da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“.&nbsp;



U međuvremenu, Miloš Šoškić, dok je bio pod ,,zaštitom“ glavnog specijalnog tužioca, brzometno je napredovao u karijeri &#8211; sa mjesta osnovnog do mjesta višeg tužioca, pa je prekomandovan prvo za specijalnog tužioca, a potom je odlukom Novovića postavljen za zamjenika glavnog specijalnog tužioca.



KAD NEPOKRETNA IMOVINA POSTANE POKRETNA&nbsp;



U tom periodu, prema javno dostupnim podacima, Miloš Šoškić je stvarao značajnu imovinu.&nbsp;



Prvobitno, odlukom Vlade Crne Gore, u vremenu vlasti&nbsp;Đukanovićeve&nbsp;Demokratske partije socijalista dobio je stan. U prijavi nepokretne imovine Miloš Šoškić je upisao da je tokom 2019. godine postao ,,100 odsto vlasnik stana od 75 metara kvadratnih“.&nbsp;



Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine? 



Bilo je tada više negativnih reakcija na dodjelu stana Šoškiću. Kasnije i svojevrsnih optužbi da je Šoškić zloupotrijebio poziciju državnog tužioca. Tako je Centar za građansko obrazovanje&nbsp;Daliborke Uljarević&nbsp;dostavio tadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke&nbsp;Maji Jovanović&nbsp;i Tužilačkom savjetu inicijativu da preispitaju da li je ,,Miloš Šoškić koristio poziciju državnog tužioca za ostvarivanje privatnih interesa kada je Vladi podnio zahtjev za dobijanje stana pod povoljnim uslovima“.&nbsp;



Reagovao je tada i MANS&nbsp;Vanje Ćalović Markoviću jednoj široj priči o dodjeli državnih stanova po povoljnim uslovima.&nbsp;



Vrlo, vrlo povoljnim: Šoškiću je, na osnovu njegovog zahtjeva, Vlada Crne Gore dodijelila stan od 75 kvadratnih metara, po cijeni od 15.150 eura ili &#8211; 202 eura po kvadratu.



NAPREDOVANJE U SVAKOM POGLEDU



Uzaludni su bili javni protesti nekih nevladinih organizacija: Miloš Šoškić je nesmetano napredovao u karijeri, sticao imovinu, i gledao da ispuni sve naloge koje mu je ispostavljao vrh Tužilaštva ali i nova politička elita.&nbsp;



Prema dostupnim javnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine. 



Djelovali su kao skromni bračni par koji je krčio put ka stabilnom, komfornom životu.&nbsp;



No, je li taj zvanični podatak i potpuni, istiniti podatak? Podaci koje će Portal ETV prikazati ukazuju da su se iznenada pojavljivale vrijedne nekretnine&#8230;



,,FANTOMSKI“ STAN I STVARNI ZAKUP



Imovina Šoškića značajno se uvećala nakon ,,avgustovskih promjena“: prema informacijama Portala ETV, postoje osnovi sumnje da su neki članovi porodice zamjenika glavnog specijalnog tužioca, naprasno postali ,,stvarni vlasnici“ nepokretne imovine u Podgorici i u opštini Budva, ali ostaje pitanje: je li Miloš Šoškić bio ,,vanknjižni vlasnik“?&nbsp;



Do skora pravno nepoznata formulacija ,,vanknjižni vlasnik“ prvi put je uvedena prije nekoliko mjeseci, i to u aktima Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva, iako sve to zakon ne poznaje.



Kako god, podaci kojima Portal ETV raspolaže vrlo su indikativni. Tako je supruga Ana Šoškić, ubrzo poslije razvoda od Miloša, postala vlasnica stana od 102 kvadrata u strogom centru Podgorice, na Rimskom trgu.&nbsp;



Te imovine nema u prijavama dok su Miloš i Ana bili supružnici. Da sve bude zanimljivije, pod rubrikom ,,Osnov sticanja“ piše – poklon! Od koga poklon, da li je bivši muž, tužilac Šoškić ili neko njemu blizak, imao udjela u ,,nabavci“ tog stana na ekskluzivnoj podgoričkoj lokaciji, ostalo je tajna.&nbsp;



Činjenica je, međutim, da nakon razvoda Šoškića nije ostavinskim postupkom bio obuhvaćen stan od 75 kvadrata, pa je tužilac Šoškić ostao apsolutni vlasnik. Da li je iznenadni ,,poklon-stan“ na Rimskom trgu bila neka vrsta kompenzacije?&nbsp;



To pitanje za sada ostaje nepoznanica, tajna koju nekadašnji supružnici brižljivo kriju.&nbsp;



,,CARSKO SELO&#8221;



Kao što je misterija da li imaju neke ,,vanknjižne vlasničke veze“ Miloš Šoškić i njegov brat Marko, sa nekretninom u ,,Carskom selu“ u Tudorovićima, u Budvi. Riječ je o luksuznoj kući, prizemlja 89 kvadrata, sprata od 73 i podruma od 54 kvadrata. Ovu nekretninu izdaje Marko Šoškić i on je kontakt osoba ukoliko neko hoće da za izvjesno vrijeme zakupi i uživa u fantastičnom pogledu na budvansku rivijeru.&nbsp;



Ko je stvarni vlasnik kuće koju izdaje Šoškić? Odgovor na to pitanje bi, čini se, tek izazvao mnogo novih pitanja&#8230;



Ali, nema dilema da je, nakon razvoda od Miloša, Ana Šoškić iznenada postala ,,veleposjednica“: osim već pominjanog stana u strogom centru Podgorice, postala je vlasnik stana od 47 kvadrata i garaže u Budvi.



NOVI PODACI: DVA STANA BRAČNOG PARA&nbsp;



I njenom bivšem mužu nije loše išlo, što se tiče prihoda, ali i imovine.&nbsp;



Prema podacima iz marta 2024. godine sa portal.antikorupccija.me, zamjenik specijalnog državnog tužioca prijavio je da, sa novom suprugom&nbsp;Ivanom Čurović Šoškić, posjeduje dva stana: onaj ,,Vladin“ od 75 kvadrata koji nije dijelio sa bivšom suprugom i koji je je 100% vlasništvo Miloša Šoškića, kao i novi stan od 86 kvadrata, koji je kupila supruga Ivana, koja je apsolutni vlasnik.&nbsp;



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="670" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-1200x670.jpg" alt="" class="wp-image-755440" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-1200x670.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-300x167.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-768x429.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-696x388.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055-1068x596.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/thumbnail_Attachment-346842-747895908.260055.jpg 1514w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Osim ove dvije nekretnine, Šoškići imaju u vlasništvu i dva automobila &#8211; BMW X4 iz 2016. i BMW X3 iz prošle godine.&nbsp;



Prema dostupnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine



Bračni par Šoškić, sudeći prema njihovim prijavama, ima i pet aktivnih kredita koje otplaćuju u ratama, što jeste značajno mjesečno opterećenje za kućni budžet. No, oboje zarađuju sasvim pristojno, isplaćuju im se, osim plata iz SDT i Kliničkog centra Crne Gore, ozbiljni godišnji honorari, što od usluga koje obavljaju za državu, što za međunarodne organizacije.&nbsp;



I mogu biti mirni: iako postoje indicije da specijalni tužilac nije baš prikazivao kompletnu svoju imovinu, da je negdje ipak bio ,,vanknjižni vlasnik“, teško je očekivati da će ga nadređeni staviti pod lupu provjere.&nbsp;



Naprotiv: Miloš Šoškić i njegovi pajtaši mogu biti mirni. Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska&nbsp;Veljku Belivuku&nbsp;i&nbsp;Marku Miljkoviću&nbsp;u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine? &nbsp;



Uostalom, dok tužilaštvo i sudovi rade po direktivama ili po volji nove vlasti u Crnoj Gori i dok ne postoji međunarodni pritisak da se poštuju zakoni – svi će mirno nastaviti dalje.&nbsp;

uikssssss_505x900

Uprava policije je, kako se navodi, podnijela 11 predmeta protiv 29 lica dok su državna tužilaštva po službenoj dužnosti formirala četiri predmeta protiv šest lica.



U izvještajnom periodu je formirano još 12 predmeta zbog sumnje da su od strane policijskih službenika i službenika UIKS-a izvršena navedena krivična djela, od kojih 10 predmeta po službenoj dužnosti, a dva koja su dostavljena od strane Uprave policije.



Takođe su u navedenom periodu donijete dvije oslobađajuće presude od strane nadležnih sudova, na koje su od strane državnih tužilaca izjavljene žalbe.



Zaštitnik ljudskih prava i sloboda&nbsp;formirao 155 predmeta&nbsp;



Prema podacima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik je od 1. januara do 30. juna 2024, u okviru Sektora &#8211; Zaštita od zlostavljanja, bezbjednost i Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM) formirao 155 predmeta.



Pritužbe su se uglavnom odnosile na rad UIKS-a (69) i Uprave policije (38).



U izvještajnom periodu, Zaštitnik je primio pet pritužbi sa navodima o zlostavljanju u odnosu na UIKS. U tri predmeta je rad u toku.



U jednom predmetu Zaštitnik je ustanovio povredu člana 3 Konvencije, ponižavajuće postupanje prema zatvoreniku i inicirao da UIKS sačini detaljno Uputstvo o obezbjeđenju lica u pritvoru za vrijeme bolničkog liječenja-hospitalizacije (uključujući primjenu mjere vezivanja, u kojem će između ostalog navesti službeno lice koje naređuje ili odobrava primjenu te mjere, razloge za pribjegavanje mjeri, uslove za primjenu, maksimalno trajanje mjere, način kontrole primjene mjere i potrebne evidencije koje prate primjenu mjere), dok u jednom predmetu podnosilac pritužbe je istu povukao.



Dvije pritužbe na Upravu policije koje su se odnosile na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja okončane su na sljedeći način: u jednom predmetu utvrđena je povreda prava, dok u jednom predmetu postupak je u toku.



<img width="100%" alt="Ilustracija " src="https://rtcg.me/upload//media/2024/8/12/18/11/637/1858546/resize/1858549/fence-8676537_1920_600x900">Ilustracija (Foto: Pixabay.com)



Analiziraju se i ispituju smrtni slučajevi u UIKS-u tokom 2023.



Kako se navodi u Vladinom Prilogu za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, Nacionalni mehanizam za prevenciju torture realizovao je 20 obilazaka tokom koji su sagledana postupanja u organizacionim jedinicama Uprave policije &#8211; Odjeljenjima bezbjednosti Bar, Budva, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Tivat, Ulcinj, Stanica policije Žabljak, Stanice granične policije Pljevlja, Granični prelaz Metaljka, Prihvatilišta za strance, JU Dom starih Bijelo Polje, JU Dom starih Pljevlja, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija – zatvora za duge kazne u Podgorici, Istražnog zatvora u Bijelom Polju, Zatvora za kratke kazne u Bijelom Polju, SPB Dobrota.



Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, na pripremi posebnog izvještaja „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.



Obavljeno je više razgovora sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru, sagledana je opremljenost zdravstvene službe.



Uvid je obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile u 2023. Zatraženi su podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.



U ovom Vladinom izvještaju se navodi da je cilj analize da se utvrdi postupanje i kvalitet zdravstvene njege u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i uopšteno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu.

Pod istragom 35 policajaca i zatvorskih službenika zbog mučenja i iznuđivanja iskaza

Božovića, kao štićenu ličnost i prije izručenja Čamgoza obezbjeđivali su službenici Odsjeka za obezbjeđenje ličnosti u Sektoru policije posebne namjene, ali nakon 29. avgusta procjene nadležnih službi pokazale su da bezbjednost ministra pravde mora biti pojačana.



<h2>Izvještaji</h2>



Pobjedi je iz Uprave policije pojašnjeno da mjere i radnje koje se preduzimaju u obavljanju poslova obezbjeđivanja štićene ličnosti ministra pravde, Bojana Božovića su organizovane i planske.



Oni su precizirali da se obezbjeđenje Božovića sprovodi na osnovu izvještaja o procjeni ugroženosti koji je tajni dokument i koji izrađuje nadležni organ na osnovu relevatnih činjenice i okolnosti.



Podsjećamo, Božović je, nakon izručenja Čamgoza Turskoj, kazao da je na ranije održanoj sjednici Vijeća za bezbjednost konstatovano da turski državljanin predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost.



&#8221; Sve institucije su sugerisale Ministarstvu pravde da postupimo ovako, posebno uvažavajući sve zaključke sa sjednice Vijeća za bezbjednost. Ovo je konačno rješenje&#8221;, poručio je Božović na vanrednoj konferenciji za novinare nakon izručenja Čamgoza.



U ekstradiciji Čamgoza učestvovalo je oko 40 službenika policije. Čamgoz je 29. avgusta prevezen avionom u 19.15, a cijela akcija trajala je šest sati.



Pravosudni organi Turske potraživali su Čamgoza zbog vođenja krivičnog postupka za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva.



<h2>Kriminalna prošlost</h2>



 Prema pisanju turskih medija, Čamgoz je navodno vođa organizovane kriminalne grupe, a u krivičnom dosijeu upisani su mu razni zločini &#8211; ubistva, ranjavanje, otmica, pritvor, iznuda i mučenje počinjeni u Izmiru i okolini, nezakonita naplata čekova i obveznica.



Osim toga, turska policija je u istrazi ubistva šefa škaljarskog klana Jovana Vukotića u septembru 2022. godine u Istanbulu došla do podataka koji ukazuju da su u organizaciji ovog zločina učestvovali i pripadnici kriminalnog klana Čamgoza.



Oni su utvrdili da su Elanur Tuna i Furkan Ješil, koji su četiri mjeseca pratili kretanje Vukotića, članovi kriminalne organizacije koju predvodi Čamgoz.



Istragom je utvrđeno da se visokopozicionirani pripadnik suprostavljenog kavačkog klana Radoje Živković dogovorio sa organizacijom Čamgoza da ubije Vukotića za 1,5 miliona eura.



Čamgoz se u vrijeme likvidacije Vukotića nalazio u Istražnom zatvoru u Spužu, a prema pisanju medija, ćeliju je dijelio sa pripadnikom kavačkog klana.



<h2>Krivična prijava</h2>



Za razliku od bezbjednosnih službi i turske policije, branioci Čamgoza, advokati Marko Radović i Miloš Vuksanović navode da je u više navrata manipulisano javnim mnjenjem predstavljajući Binalija kao opasnog kriminalca, iako to, prema njihovom mišljenju, nije tačno.



&#8221; Čamgoz nije bio prijetnja Crnoj Gori, već naprotiv &#8211; Crna Gora je postala prijetnja njemu. Čamgoz je u Crnoj Gori proveo gotovo dvije godine bez ikakvogincidenta. U kućnom pritvoru bio je devet mjeseci, tokom kojih nije prekršio niti jedno pravilo&#8221;, istakao je Vuksanović, podsjećajući da je „spektakl“ oko Binalija počeo tek u posljednjih nekoliko mjeseci, kada je javnost bila izložena preuveličanim izvještajima o njegovoj opasnosti.



Zbog toga što je odluka o izručenju Čamgoza nezakonita i donesena pod ,,pritiskom bezbjednosnih struktura“, advokati Radović i Vuksanović su prije deset dana podnijeli krivičnu prijavu protiv Božovića.



Odlukom Božovića da izruči Čamgoza preinačena je odluka doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, koji je u januaru ove godine odbio njegovo izručenje.



Tu odluku je pravdao narušenim zdravstvenim stanjem stranca i etničkom pripadnošću.



&#8221; Moglo bi se raditi o progonu na osnovu etničke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo usljed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg ustavnog suda&#8221;, saopšteno je iz Ministarstva pravde 22. januara, dok se na njegovom čelu nalazio Milović.



Čamgoz je prvi put uhapšen u Podgorici 6. jula 2022, po potjernici koju je za njim raspisala Turska a iz Uprave policije tada je saopšteno da je kod sebe imao falsifikovani pasoš.



Turska je zatražila njegovo izručenje a Viši sud je još u aprilu 2023. godine utvrdio da su ispunjeni uslovi za to, što je potvrdio i Apelacioni u junu iste godine.



Marko Kovač, ministar pravde u tadašnjoj vladi Dritana Abazovića, nije donio odluku o njegovom izručenju Turskoj.



Nakon što je godinu i po, od jula 2022. do decembra 2023, proveo u pritvoru u Spužu, nadomak Podgorice, Čamgoz je prebačen u Prihvatilište za strance.



Čamgoz je drugi put uhapšen 30. januara zbog sumnje da je počinio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. Policija tvrdi da je tokom 2022, koristeći lažni pasoš, s još jednim državljaninom Turske osnovao firmu “Lion”.



Protiv Čamgoza je 6. februara podnijeta još jedna krivična prijava, jer je falsifikovani pasoš predao službenicima MUP-a kad je tokom 2022. tražio privremeni boravak. Pred Osnovnim sudom u Podgorici on je tvrdio da je morao koristiti lažni pasoš kako bi zaštitio sebe i porodicu od progona Turske.