” Cilj nam je da spriječimo eroziju zemljišta oko Biogradskog jezera kako ovaj prirodni dragulj ne bi bio zatrpan za nekih 100 do 120 godina”, kazao je Velibor Spalević, profesor na PMF- u Univerziteta Crne Gore.
Značaj i dijagnoza
Prema njegovim riječima, ove su procjene izazvale pažnju svjetske javnosti i nadležne institucije su nam obećale da će poslati svoje stručnjake kako bi se rješavao problem Biogradske gore.
” Ovo je naučni i praktični čin koji prevazilazi granice Crne Gore. Biogradska gora je dio svjetske baštine i tako se moraju rješavati ovdašnji problemi. Naučnici znaju i koja su pitanja postavljana u prošlosti i na to se naslanja ono što danas radimo. Predstavićemo i dijagnostiku problema jer moramo znati gdje on nastaje”, kazao je Spalević.
Direktorica JP Nacionalni parkovi Crne Gore Jelena Kljajević kazala je da je cilj konferencije da se zaustavi devastacija ovoga prostora, zaštiti životna sredina.
” Prepoznali smo značaj Biogradske gore i daćemo sve od sebe da zaustavimo dalje propadanje Biogradskog jezera i Parka. Zbog toga smo pozvali eminentna imena iz svijeta nauke. Ovo je prvi korak u rješavanju kompleksnog problema. Struka će procijeniti koliko treba novca a neophodno je i uključivanje države. Oslonićemo se i na međunarodne fondove ali se novac za ove projekte mora obezbijediti”, kazala je Kljajević.
Dileme i konflikti
Jedna od ključnih dilema u zaustavljanju procesa erozije sliva Biogradske rijeke i Biogradskog jezera je kako naći rješenja, kako usmjeriti dalja istraživanja i mjere sanacije i kako će to uticati na životnu sredinu.
Prema riječima dr Slobodana Marković, profesora PMF-a iz Novog Sada, ovakva inicijativa je dobrodošla jer nam priroda uvijek postavi nove zadatke.
” Naš zadatak je da se naukom i istraživanjem vratimo suživotu sa prirodom. To je jedini put, dobro je da se okupimo i da nađemo balans između ekonomske valorizacije prirode i održivog razvoja. Tu će uvijek biti konflikta ali se uvijek moraju tražiti najbolja rješenja. Ne smijemo bježati ni od života, ni od ekonomije”, istakao je Marković.
Miorag Zlatić, profesor Beogradskog univerziteta i predstavnik Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda založio se za odbranu prirodnih resursa na održiv način.
” Čini mi se da je Biogradsko jezero dosta ugroženo nanosom i potkopavanjem. Rađen je davno jedan projekat zaštite. Mi ovdje nemamo cunamije ali imamo bujične tokove. Biogradska rijeka sa osam kilometara toka donosi toliko nanosa i zatrpava jezero. Odgovor treba da bude zajednički rad institucija”, kazao je Zlatić.
Podrška
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda sa sjedištem u Pekingu uz podršku EPCG, CEDIS-a i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Početak rada konferencije su pozdravili Milosav Bulatović, predsjednik Kolašina kao i Marija Dulović, direktorica NP ,,Biogradska gora“.
Na konferenciji, koja nastavlja rad i danas govorili su i dr Radenko Pejović, dr Miroslav Doderović, dr Milić Čurović i Branko Micev.
Pešić: Oprezno sa intervencijama
Prof. dr Vladimir Pešić ocijenio je da treba biti obazriv prilikom intervencija jer disbalans može ugroziti eko-sistem.
” Mi koji se bavimo zaštitom flore i faune, uvijek smo skeptični prema bilo kojoj intervenciji u prirodi”, kazao je Pešić.
Preporučeno
Prema njegovim riječima, najbolja stvar koju čovjek kao prirodna vrsta može da uradi, je da prirodu ostavi na miru. Sve potencijalne intervencije čovjeka, mogu da ugroze prirodu. Tu su vezani sistemi Biogradskog jezera i Biogradske rijeke, na koje se može uticati. Svi hoćemo da jezero izgleda perfektno ali intervencije čovjeka mogu da vode i u drugom pravcu – ističe Pešić.
Video