Video
U rješavanju slučaja vršnjačkog nasilja koje se dogodilo u Beranama neophodno je pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti, poručuju u reagovanju Mreže NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja i Mreža za borbu protiv nasilja nad djecom.
Povodom navoda o zlostavljanju dvanaestogodišnje djevojčice od strane petorice vršnjaka u Beranama ocijenili su da je taj slučaj da crnogorsko društvo još uvijek ne može da se izbori sa problemom vršnjačkog nasilja i da nijesu stvoreni uslovi za bezbjedan život djece.
„Nedavni događaji u Beranama su, nažalost, još jedna potvrda da kao društvo još uvijek ne možemo da se izborimo sa problemom vršnjačkog nasilja i da nijesmo stvorili uslove bezbjedan život naše djece. Prebacivanje odgovornosti o kojem čitamo u medijima, potvrda su da još uvijek nema adekvatne podjele odgovornosti i ne postoji adekvatan sistem koji je u stanju da zaštiti našu djecu od ovakvih slučajeva“, navodi se u reagovanju Mreže.
Iz Mreže su ocijenili da su nadležni u školi, koji su svakodnevno bili u kontaktu sa maloljetnom djevojčicom, kao i osobe obučene za rad sa djecom, morali ranije uočiti višemjesečno zlostavljanje.
„Škola je dužna da, kao vaspitno-obrazovna ustanova reaguje na prve znake poremećaja u ponašanju, nasilnog ponašanja, pojačane agresije, lošeg vladanja i da spriječi da dođe do eskalacije takvih ponašanja. Škola to postiže kroz adekvatan i blagovremen rad sa djecom i njihovim starateljima, uključujući ih u sistem podrške koji prevazilazi uobičajne vaspitne mjere kao što su ukori, loša ocjena iz vladanja i premještanje u drugo odjeljenje“, poručeno je u reagovanju.
Mreža je podsjetila na rezultate nedavnog istraživanja o vršnjačkom nasilju, koje je sprovela nevladina organizacija Juventas, koja ukazuju da je 24 odsto osnovnih i 24.8 odsto učenika/ca srednjih škola navelo da je u prošloj školskoj godini doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja.
„Istovremeno, više od polovine nastavnika/ca osnovnih (56.2 odsto) i srednjih (68.8 odsto) škola koji su učestvovali u Juventasovom istraživanju ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornosti zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja“, navodi se u reagovanju.
Iz Mreže su ocijenili da u slučajevima vršnjačkog nasilja najčešće izostaje razmatranje uloge zdravstvenog sistema i primarne zdravstvene zaštite.
„Savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja kojima bi djeca mogla da se obrate u slučaju da žele da razgovaraju sa psihologom ili nekim drugim ko im može pomoći najčešće ne funkcionišu kako bi trebalo, a porodična savjetovališta gotovo i da ne postoje. Na taj način, djeca koja imaju problem najčešće nemaju kome da se obrate, a to posebno dolazi do izražaja imajući u vidu da su samo škole koje imaju iznad 1.000 učenika dužne da imaju psihologa“, saopštili su iz Mreže.
U reagovanju su istakli da nijesu samo institucije zakazale, već cjelokupno crnogorsko društvo.
„Zakazali smo svi kao pojedinci koji kreiraju društvo u kom živi i razvija se mlada grupa aktera ovog događaja. Crnogorsko društvo je i dalje veoma tolerantno na nasilje i ponašanja koja mogu biti upozoravajući faktor na ozbiljnije poremećaje u ponašanju u kasnijoj fazi. Takva ponašanja se obično okarakterišu kao dječija igra, nestašluk, uobičajno zadirkivanje za djecu u tim godinama“, ocijenili su iz Mreže.
U reagovanju su poručili da je neophodno uspostaviti odnos povjerenja sa mladima i sistem podrške koji će im biti lako dostupan.
„Potrebno je obezbijediti i bolju koordinaciju prosvjetnog, zdravstvenog i sistema socijalnog staranja, kao i savjeta roditelja pri školama. U rješavanju ovog slučaja neophodno je, prije svega, pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja i članovima njene porodice, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti“, naveli su iz Mreže.
Oni su ocijenili da crnogorsko društvo još nije spremno da kategorično odbaci i osudi sve oblike nasilnog ponašanja, navodeći da građani najčešće ne uviđaju posljedice psihičkog i fizičkog nasilje koje trepe djeca.
Mreža NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja formirana je kroz projekat „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ koji sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja.
Mrežu čine: NVO Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore, NVO Pandora, Centar za prava djeteta Crne Gore, Pedagoški centar Crne Gore, Udruženje mladih sa hendikepom, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Mladi Romi, Forum mladi i neformalna edukacija, Defendologija, Centar za obuku i obrazovanje, NVO Prima, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omaldine sa smetnjama u razvoju-NARDOS.
Mreža NVO za borbu protiv nasilja nad djecom formirana je u sklopu projekta finansiranog od strane UNICEF-a, a čine je NVO Juventas, Defendologija, Centar za ženska prava, Udruženje Roditelji, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju-NARDOS, Centar za romske inicijative.
Preporučeno
Izvor: PR Centar
