Video
Interpol Podgorica poslao je prije 20 dana, evropskoj centrali Interpola u Lionu zahtjev za raspisivanje međunarodne potjernice za vlasnikom Atlas grupe Duškom Kneževićem. Međutim, ako taj zahtjev bude prihvaćen, tek onda kreće glavobolja za našu Vladu, pravosuđe i diplomatiju. Ako je suditi po dokumentima na zvaničnom sajtu vlade Ujedinjenog Kraljevstva – do izručenja Kneževića Crnoj Gori, treba preći mukotrpan put ispunjavanja rigoroznih zakonskih procedura koji bi mogao da se oduži u nedogled.
Prije svega Velika Britanija, kako je navedeno u zvaničnim dokumentima, kada su u pitanju ekstradicije, dijeli države u dvije kategorije – one sa kojima ima “Ekstradicioni akt” i one sa kojima ima “Internacionalni ekstradicioni akt”.
Crna Gora spada u drugu kategoriju u koju su, između ostalih i Rusija, Srbija i Albanija. Za tu kategoriju država važe mnogo striknije mjere ekstradicije nego kad su u pitanju zemlje prve kategorije u koju spadaju recimo – Belgija, Švedska, Italija, Njemačka, Franskuska…
Iako smo sa Velikom Britanijom prošle godine završili pregovore o zaključenju ugovora o izručenju, taj ugovor još nije zvanično verifikovan, izručenje bjegunaca iz Britanije u Crnu Goru i obrnuto obavlja se u skladu sa Evropskom konvencijom o ekstradiciji, koju su potpisale obje države.
Iscrpljujuće zakonske procedure
Da bi se neko isporučio Crnoj Gori potrebno je da o tome donesu odluku “državni sekretar Ujedinjenog Kraljevstva i sudovi koji su teritorijalno nadležni za ekstradiciju”. Eventualnom postupku izručenja slijede ove procedure:
“Zahtjev za izručenje se upućuje državnom sekretaru, zatim državni sekretar odlučuje da li će potvrditi zahtjev. Ako sekretar potvrdi zahtjev sudija nadležnog suda odlučuje da li će izdati nalog za hapšenje”, navodi se na zvaničnom sajtu btiranske Vlade.
Tek nakon što su ti početni uslovi zadovoljeni, kako se dalje navodi – traženo lice, u ovom slučaju Knežević, se hapsi i izvodi pred sud.
“Zatim slijedi preliminarno saslušanje, pa saslušanje o izručenju i tek onda Državni sekretar odlučuje da li će narediti izručenje”, navodi se u dokumentu na zvaničnom sajtu britanske vlade. Prema ovome znači da u svakom momentu Državni sekretar može da odbije izručenje ako smatra da za to postoje razlozi.
Državama koje su podnijele zahtjev, takođe se savjetuje da podnesu inicijalni nacrt zahtjeva Krunskoj tužilačkoj službi (CPS) kako bi se eventualni problemi riješili.
Prije svega sertifikat i nalog
Prije nego što zahtjev uopšte dođe do državnog sekretara on se podnesi Jedinici za međunarodnu kriminalitet – International Criminality unit (ICU) u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Kada su ispunjeni svi osnovni kriterijumi, kako se navodi u dokumentu, državni sekretar potvrđuje zahtjev i šalje ga sudovima.
“Ako je sud uvjeren da je dostavljeno dovoljno informacija, može se izdati nalog za hapšenje. Sud se mora uvjeriti da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je ponašanje opisano u zahtjevu krivično djelo izručenja (što uključuje zahtjev za dvostruku inkriminaciju). Generalno, informacije koje prate zahtev treba da sadrže: pojedinosti o osobi, detalje o djelu za koje su optuženi ili osuđeni, ako je lice optuženo za krivično delo: nalog za njihovo hapšenje ili privremeno hapšenje (ili autentična kopija), ako je neko nezakonito na slobodi nakon osude za krivično djelo: potvrda o osudi i kazni (ili ovjerena kopija), ili za privremeno hapšenje, pojedinosti osude, dokaze ili informacije koje opravdavaju izdavanje naloga za hapšenje u Ujedinjenom Kraljevstvu, u nadležnosti sudije suda koji bi održao saslušanje o izručenju”, navodi se u dokumentu.
Ako se sudija uvjeri da su ispunjeni svi proceduralni zahtjevi i da se ne primjenjuje nijedna zakonska odredba o izručenju, slučaj ide kod Državnog sekretara.
I nakon svega postoji mogućnost žalbe
Ali i nakon sve te procedure, na odluku sudije da pošalje slučaj državnom sekretaru može se uložiti žalba Visokom sudu, u roku od 14 dana od dana donošenja odluke sudije.
Ako ta žalba bude odbijena, slijedi nova pravna komplikacija! Visokom sudu advokatski tim Kneževića može da u roku od 14 dana, uloži žalbu na odluku o izručenju koje naloži državni sekretar!
Ako i pored svega toga nije dovoljno pravnih zavrzlama traženo lice, u ovom slučaju Knežević, može podnijeti zahtjev za žalbu Vrhovnom sudu protiv odluke Visokog suda.
Činjenica da Knežević ima britansko državljanstvo nema neki prevlik uticaj na odluku o izručenju, makar se tako da naslutiti iz dokumenta na sajtu britanske vlade.
“Velika Britanija će, kao stvar politike, izručiti svoje vlastite državljane, pod uslovom da se ne primjenjuju prepreke za izručenje”, navodi se u dokumentima britanske Vlade.
Gore navedene pravne procedure, moramo priznati, djeluju veoma komplikovano i jasno je da, uz pravnu podršku dobrog advokatskog tima Knežević može da ostane u Londonu još veoma dug vremenski period. S obzirom da još uvijek nije prihvaćena ni potjernica koju smo poslali u sjedište Interpola, činni se da Knževića nećemo u skorije vrijeme gledati pred našim sudovima.
Preporučeno
B.K.
