MUSTAFIĆ: O „Otvorenom Balkanu“ ne može se odlučivati na večerama, ako treba uključiti i parlament

O ovoj temi potrebno je otvoriti širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u konstruktivnoj atmosferi saopšte argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada i, ako je potrebno, parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama – kaže u intervjuu Pobjedi Suljo Mustafić, poslanik i predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke.

POBJEDA: Koja su to najvažnija pitanja koja, po Vašem mišljenju, manjinska vlada mora riješiti i očekujete li da će ispuniti obećano u ekspozeu?

MUSTAFIĆ: Evropske integracije, odnosno nastavak pregovora sa EU, ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24 i ostalih evropskih obaveza, su prioritet u radu ove vlade i već imamo dobre signale od naših međunarodnih partnera da Crna Gora može biti prva naredna članica EU.

Na unutrašnjem planu, ključni zadatak Vlade i parlamenta je životni standard građana. Ovo je period kada imamo visoku inflaciju, rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica i zadatak je da efikasno odgovorimo na potrebe građana i zaštitimo životni standard. Podsjetimo da se mjesecima čekalo da se zakaže sjednica parlamenta da bi se donijele neke odluke koje su bile elementarna obaveza u ublažavanju posljedica krize i cijena goriva – snižavanje akciza na naftne derivate. Prije nekoliko dana u parlamentu je, uz puni konsenzus, donijeta odluka o ukidanju PDV na hljeb, čime je donekle smanjena cijena ove životne namirnice. Smatram da treba, u narednom periodu, zajedničkim naporima Skupštine i Vlade doći do još nekih odluka kojima će se ublažiti udar inflacije i rast cijena i zaštititi standard građana. Mislim da treba razmišljati o dodatnom smanjivanju cijena energenata ili kroz neke subvencije pomoći najugroženijim slojevima stanovništva – penzionerima, nezaposlenima i onima sa najnižim primanjima.

POBJEDA: Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će biti formirana radna grupa koja će analizirati inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Kakav je stav Bošnjačke stranke?

MUSTAFIĆ: Više puta smo ponovili da smo zastupnici inicijative ,,Berlinski proces“ iz prostog razloga jer je cijela EU stala iza te inicijative. Takođe, uvjereni smo da je ,,Berlinski proces“ ponudio svim državama Zapadnog Balkana dovoljno prostora da, na osnovu vlastitih rezultata, izgrađuju svoju perspektivu članstva u EU, uz sve prepreke koje treba savladati, ali i benefite koji se mogu koristiti u procesu pristupanja.

Na osnovu onoga što čujemo i saznajemo o inicijativi ,,Open Balkan“, prilično je nejasna evropska perspektiva regiona. Stiče se utisak da se ovom inicijativom, na neki način, Zapadni Balkan želi učiniti cjelinom za sebe, da unutar sebe uređuje odnose i ukida granice, a o evropskoj perspektivi ,,kad se steknu uslovi“. Razumljivo je da ovakva inicijativa odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, međutim, nijesmo sigurni koliko je ona dobra za manje države kao što je Crna Gora i neke druge. U svakom slučaju, pozdravljamo da se o ovome pitanju otvori širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u jednoj konstruktivnoj atmosferi iznesu argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada, i ako je potrebno parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama, mislim da to nije bila namjera nedavnog susreta u Ohridu.

POBJEDA: Može li manjinska vlada trajati duže od godinu, s obzirom na već očigledna žestoka sporenja o temeljnom ugovoru?

MUSTAFIĆ: Manjinska vlada je skup više konstituenata, različitih političkih profilacija i ideologija. Ona je nastala kao odgovor na duboku političku krizu u koju je naše društvo uvela prethodna, 42. vlada. Podsjetiću da je formiranju manjinske vlade prethodilo potpisivanje Memoranduma, upravo od subjekata različite političke profilacije, od kojih su neki bili iz tadašnje vlasti, a neki iz opozicije. Smatram da je to nukleus čijim je proširivanjem daljom inkluzijom okupljen značajan broj političkih subjekata oko zajedničkih vrijednosti – evropskog i prozapadnog puta države Crne Gore. Podsjećam da je takav pristup dobio i jaku podršku naših međunarodnih partnera, kako iz EU, tako i iz NATO saveza. Dakle, unatoč političkim razlikama, postoji zajednički imenitelj koji nas obavezuje a to je izgradnja demokratskog društva i evropska perspektiva.

Danas imamo inkluzivnu Vladu, koja je za prethodnih mjesec pokazala da može funkcionisati i raditi zajedno na pitanjima vitalnih i strateških interesa države i naših građana.

POBJEDA: Vjerujete li da će biti obezbijeđena dvotrećinska većina u parlamentu za izbor čelnika pravosuđa, ako Vlada ima podršku 43 poslanika?

MUSTAFIĆ: Crna Gora se već određeni vremenski period nalazi u ,,vanrednom“ stanju kada su u pitanju ključne pravosudne institucije – Sudski savjet, Ustavni sud, vrhovni državni tužilac. Moramo učiniti sve i doći do konsenzusa po pitanju izbora ključnih čelnika pravosudnih institucija. Vjerujem da su toga svjesni i politički subjekti vlasti i opozicije. Kada su u pitanju ovi ciljevi koji znače izgradnju našeg pravosudnog sistema, jačanje nezavisnosti pravosuđa, depolitizaciju i borbu protiv kriminala – vjerujem da su svi spremni na neke ustupke i izgradnju konsenzusa. Uostalom, naš put ka EU umnogome zavisi od toga kako ćemo odgovoriti na ovaj izazov. Ali i prije toga, duboko vjerujem u svijest svih nas u Crnoj Gori da želimo živjeti u boljem i pravednijem društvu.

POBJEDA: Kako komentarišete nedavnu izjavu premijera Dritana Abazovića da Vlada ima nedvosmislen stav o genocidu u Srebrenici, s obzirom na to da SNP nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, niti za smjenu Leposavića zbog nepriznavanja tog genocida?

MUSTAFIĆ: Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i to je ogroman iskorak na planu suočavanja s prošlošću cjelokupnog društva. S druge strane, dobro je da imamo najavu premijera Abazovića da će predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore u Potočarima 11. jula. Vjerujem da su svi politički subjekti koji čine ovu vladu, ali i oni u opoziciji, svjesni šta znači suočavanje sa prošlošću i bilo kakva relativizacija genocida u Srebrenici, potvrđenog presudama relevantnih evropskih sudova.

POBJEDA: Zakon o popisu stanovništva je u skupštinskoj proceduri. Kad bi mogao biti održan popis, s obzirom na to da su lokalni izbori u oktobru?

MUSTAFIĆ: Za nas je popis statističko pitanje i vjerujemo da je važno da što prije bude održan, uz poštovanje svih evropskih standarda. Na to upozoravaju i relevantne organizacije koje se bave pitanjem popisa. Jer, bez novih podataka, teško je planirati politike razvoja države.

POBJEDA: Formirano je radno tijelo za izradu zakona o Vladi. Kada će se krenuti u izradu zakona o Skupštini, je li bilo riječi o tome u parlamentu?

MUSTAFIĆ: Dešavanja iz prethodnog perioda jasno su nam potvrdila da su nam neophodni i zakon o Vladi, kao i zakon o Skupštini. Zapravo, ova zakonska rješenja su jedan od bitnih činilaca izgradnje zrelih demokratskih institucija – zakonodavne i izvršne vlasti. Radna tijela za izradu ovih akata su formirana i vjerujem da ćemo predano raditi u narednom periodu, kako bi oba akta imali što prije u praksi.

POBJEDA: Dosta je bilo izliva šovinizma i prijetnji prema Bošnjacima u periodu nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Kako se danas Bošnjaci osjećaju u Crnoj Gori?

MUSTAFIĆ: Period od 30. avgusta 2020. godine, pa sve do prije neki mjesec, ostaće upamćen kao period kada se prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima, postupalo kao prema građanima drugog reda. Podsjećam na brojne izlive šovinizma u Pljevljima i Beranama. Imali smo i skrnavljenja objekata i imovine Islamske zajednice. Da ne govorimo o bjesomučnoj kampanji – medijskoj prije svega, gdje su glavna meta bili politički predstavnici manjinskih naroda. Sve to pratilo je i ,,čišćenje“ državnih institucija od rukovodilaca pripadnika ovih naroda. Podsjetimo samo šta je urađeno u obrazovnom sistemu – u školstvu i nekim drugim institucijama. Sve podatke brižljivo sakupljamo i vjerujem da će, tako sabrani, jednog dana, i iz jedne druge perspektive, pokazati vrlo neprijatan period ili epizodu tranzicije crnogorskog društva. Žalosno je što je takav odnos ohrabrivan iz same Vlade, podsjetimo da je to jedina vlada koja nije imala predstavnike manjinskih naroda u svom sastavu. Međutim, samo djelovanje te vlade koje je nekim svojim odlukama, kadrovanjem i u institucijama dovodilo u pitanje sekularno uređenje i multietnički karakter našeg društva, učinilo je da nema nikakvu podršku manjinskih naroda. Gubitak tog kredibiliteta, uz sve ostale manjkavosti, bio je presudan za urušavanje te vlade. Vjerujem da je to nauk i onima koji će ubuduće obnašati vlast u Crnoj Gori – da bez istinske i iskrene saradnje sa pripadnicima manjinskih naroda i njihovim predstavnicima nema stabilne Vlade i što je važnije, nema građanske Crne Gore.

Naši politički zahtjevi nikada nijesu bili nerealni, tražili smo samo ono što nam pripada na osnovu izbornog rezultata. I sada participiramo u Vladi u onoj mjeri za koju smatramo da su nas građani podržali, sve ostalo smatramo medijskim insinuacijama, podmetanjima i karikiranjima kojima se politički predstavnici manje brojnih naroda i njihovi legitimni zahtjevi žele predstaviti kao nedobronamjerni i ,,opasni“ po društvo. Oni koji su proizvodili takvu medijsku klimu, neka se zapitaju kuda sve to vodi i razmisle o svojoj odgovornosti za stvaranje netrpeljivosti i etničke distance u društvu.

Vjerujem da će ta ružna vremena ostati iza nas i da se otvaraju nove perspektive vraćanja povjerenja u državne institucije i, naravno, stvaranja boljih uslova za život svih građana, prevashodno u ekonomskom pogledu, kroz investicije i otvaranje novih i održivih radnih mjesta.

Još jedan primjer političkog obračuna sa poslanicima zbog Rezolucije o Srebrenici

POBJEDA: Poslanik BS Amer Smailović doživio je juče neprijatnosti na graničnom prelazu u Srbiji, što nije prvi put da je neki crnogorski poslanik zadržavan od srpske policije na granici. Isto se desilo ranije predsjedniku Vaše partije Ervinu Ibrahimoviću, ali i još nekim poslanicima. Kako to komentarišete, zbog čega se to dešava?

MUSTAFIĆ: Žao mi je zbog neprijatnosti koje je doživio kolega Smailović. Nažalost, to je još jedan primjer političkog obračuna prema poslanicima Skupštine Crne Gore, naloženog vjerovatno iz vrha srbijanskih vlasti, iz samo jednog razloga – zbog prošlogodišnje podrške Rezoluciji o Srebrenici, koja je bila jedan veliki civilizacijski iskorak, dostojan svakog poštovanja, koji je napravio crnogorski parlament.

Preporučeno