Iz Centra za ženska prava kažu da nadzor nad upotrebom prenatalnih testova u privatnim ustanovama ne postoji te da treba spriječiti neetičke medicinske usluge koje imaju za cilj finansijsku korist.
S druge strane, prema evidencijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore prijavljeno je 984 abortusa od kojih je 544 iz državnih, a 440 iz privatnih zdravstvenih ustanova, saopšteno je portalu Dnevno iz IJZ. Ovo su, kako su nam kazali, posljednji raspoloživi podaci o prekidima trudnoće.Ministarstvo zdravlja: Selektivni abortusi socološki i etički problem
Selektivni abortusi su sociološki i etički problem i zloupotreba naučnih i medicinskih dostignuća, a ne zdravstveno pitanje koje se odnosi na nadležnosti zdravstvenog sektora, izuzimajući zloupotrebu medicinske nauke i tehnologije, kazali su portalu Dnevno iz Ministarstva zdravlja.
Oni su rekli da ni od jednog nadležnog organa ili ustanove nijesu direktno obaviješteni niti o jednom slučaju vršenja selektivnih abortusa, osim informacija koje saznaju putem medija a koje su, kako smatraju, zabrinjavajuće.
“Svaka zloupotreba prava, naučnih i medicinskih dostignuća je nedopustiva i zahtijeva postupanje nadležne zdravstvene inspekcije, kao i drugin nadležnih državnih organa, a i javnu promociju zaštite od ove vrste zloupotreba, u cilju jačanja svijesti građana i razbijanja tradicionalnih mitova”, kažu iz Ministarstva.
Za godinu u dvije poliklinike urađeno 2.082 prenatalna testa
Direktoratu za biomedicinu i transplantaciju Ministarstva zdravlja su, nakon pitanja portala Dnevno o broju urađenih prenatalnih testova, dostavljeni podaci iz dvije poliklinike.
Za samo godinu dana u dvije poliklinike odrađena su 2. 082 prenatalna testa.
Samo u jednoj poliklinici u periodu od 01.07. 2022 do 30.06. 2023 urađeno je 1927 prenatalnih testova.
“U periodu 01.07.2022 – 30.09.2022 godine obrađeno je 443 Qualified testa, od toga 1 je bio pozitivan na Turnerov sindrome (monosomy X), jedan na parcijalnu duplikaciju -dup(7)(p14.3q35), jedan na trizotomiju 7 i 8 i jedan na parcijalnu deleciju – del(5)(q14.3q23.2); U periodu 01.10.2022 – 31.12.2022.godine obrađeno je 464 Qualified testa, od toga je jedan bio pozitivan na Jacobs sindrom(47,XYY), jedan na Klinefelter sindrom (47, XXY) i jedan na Down sindrom; u periodu od 01.01.2023 – 31.03.2023.godine:obrađeno je 513 Qualified testa, od toga su četiri bila pozitivna na Down sindrom, dva na Patau sindrom , dva na Jacobs sindrom i jedan na Trisomy 16; U periodu o 01.04.2023 – 30.06.2023.godine obrađeo je 507 Qualified testa, od toga su četiri bila pozitivna na Down sindrom, jedan na Trisomy 2 i jedan na Trisomy 7”, detaljni su podaci sa poliklinike.
Što se tiče Izvještaja iz druge poliklinike, od 01.08.2022 do 15.08. 2023 urađeno je 155 testova.
Kako su saopštili, za period od 01.08.2022. do 25.01.2023. godine obrađene su pacijentkinje za prenatalni screening i to: Nifty standard:1; Nifty plus:11; Nifty pro: 2; Nifty twins: 0; Qualifiled: 72: Veritas Basic: 2.
Osim toga, za period od 26.01.2023. do 15.08.2023. godine obrađene su pacijentkinje za prenatalni screening i to: Nifty standard: 5; Nifty plus:8; Nifty pro:9; Nifty twins:0; Qualifiled:33; Veritas Basic:4; Veritas Superior: 7; VeriSegPlatinum:1.
Koji su kriterijumi za prekid trudnoće?
Iz Ministarstva zdravlja ističu da je postojećim zakonskim rješenjima u potpunosti regulisana ova oblast.
“S tim u vezi, napominjemo da prekid trudnoće uređuje Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće, a kojim je propisano da se prekid trudnoće može izvršiti do 10 sedmica od dana začeća, na osnovu pisanog zahtjeva trudnice”, kažu oni.
Prekid trudnoće, podsjećaju, može se izvršiti i poslije isteka 10 sedmica od dana začeća, ali ne i nakon 32 sedmice. Prekid trudnoće se može izvršiti poslije isteka 10 sedmica do 20 sedmica od dana začeća, na osnovu odobrenja komisije za prekid trudnoće.
”Uslovi za to su: ako se na osnovu medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja, ili poslije porođaja; ako se na osnovu medicinskih indikacija može očekivati da će se dijete roditi sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima; je do začeća došlo u vezi sa izvršenjem krivičnog djela; bi žena u toku trudnoće ili poslije porođaja mogla doći u teške lične ili porodične prilike.
Iz Ministarstva napominju da se prekid trudnoće poslije 20 sedmica od dana začeća može izvršiti samo na osnovu medicinskih indikacija koje ukazuju da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti teško narušavanje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja, ili poslije porođaja ili se može očekivati da će se dijete roditi sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima.
U navedenim slučajevima prekid trudnoće odobrava Etički komitet Kliničkog centra Crne Gore.
“Ne smije se oploditi jajna ćelija posebno izabrana da se odredi pol”
Kako iz Ministarstva zdravlja pojašnjavaju za portal Dnevno, Zakonom o zaštiti genetičkih podataka, propisano je da se prenatalno genetičko ispitivanje vrši u dijagnostičke, prediktivne, preventivne ili terapeutske svrhe, i to samo ako je usmjereno na određene genetičke osobine embriona ili fetusa, koje po opštepriznatom nivou nauke i medicinske prakse štete njegovom zdravlju tokom trudnoće ili nakon rođenja ili ako je predviđeno tretiranje embriona ili fetusa nekim lijekom na čije djelovanje utiču određene genetičke osobine.
Ovo ispitivanje, ističu, vrši se samo na osnovu pisane saglasnosti trudnice i oca budućeg djeteta, ako je otac poznat.
Jako bitan je i Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama u kom je propisano da se u genetskoj osnovi polnih ćelija ili zametaka ne smiju praviti zahvati sa ciljem da se promijeni nasledna osnova djeteta, jer se mora zaštititi genetski identitet tog ljudskog bića, osim u medicinski indikovanim slučajevima.
Iz Ministarstva podsjećaju da su prijeimplantaciona genetska ispitivanja embriona dozvoljena samo u slučaju postojanja medicinske indikacije za navedeno ispitivanje.
Osim toga, ne smije se oploditi jajna ćelija sjemenom ćelijom koja je posebno izabrana zato da se odredi pol djeteta, osim ako se na taj način sprječava teška nasledna bolest povezana sa polom.
IJZ: Evidentirali smo 604 namjerna abortusa
Kako su za naš portal precizirali, od ukupno navedenog broja prijava prekida trudnoće, kategorija namjernog abortusa je evidentirana u 604 slučaja.
“Preciznije rečeno, ova brojka čini 61,2 odsto svih prekida trudnoće”, ističu oni.
U odnosu na broj novorođene djece stopa abortusa iznosi oko 87 na 100 živorođene djece.
Podsjećamo, Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće dozvoljava prekid trudnoće do 10 nedjelje gestacije i da svaka žena samonicijativno može da ukloni plod uz zahtjev i krvnu sliku.
“Nadzor nad upotrebom prenatalnih testova u privatnim ustanovama ne postoji”
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević za portal Dnevno kaže kako se nedovoljno radi na prevenciji selektivnih abortusa i da tome svakako svjedoče najnoviji demografski podaci.
“I dalje se u prosjeku rađa 108 dječaka na 100 djevojčica što svakako nije u skladu sa onim što Populacioni fond Ujedinjenih nacija smatra normalnim odnosom novorođene muške i ženske djece a to je 103 ,najviše 105 dječaka na 100 rođenih djevojčica. Osim toga, Crna Gora već bilježi negativni prirodni priraštaj”, kaže ona.
Ističe i kako nadzor nad upotrebom prenatalnih testova u privatnim ustanovama ne postoji, ali je priča mnogo složenija od toga – potrebno je uticati na uzroke, a to su patrijarhalni društveni odnosi koji diskriminišu žene i djevojčice i nameću sistem vrijednosti u kojem su sinovi poželjniji od kćerki.
Spriječiti neetičke medicinske usluge koje imaju za cilj finansijsku korist
Raičević za Dnevno kaže da je važno pristupiti prevenciji ovog problema na sveobuhvatan način, prvenstveno kroz obrazovanje i rad sa djecom od najranijeg uzrasta.
“Trebalo bi uvesti edukativne programe koji promovišu rodnu ravnopravnost, toleranciju i raznolikost, kako bi se od najmlađih dana gradile zdrave vrijednosti i stavovi. Moramo da promijenimo način razmišljanja i stavove prema devojčicama i da povećamo prepoznavanje vrijednosti devojaka i žena u društvu. Moramo uključiti i muškarce i žene u preispitivanje i promjenu normi koje doprinose ovoj negativnoj praksi”, kaže ona.
Kako dodaje, dječaci i devojčice treba da se uče jednakosti od malih nogu te da moramo da osnažimo žene i podržimo ih u donošenju informisanih i autonomnih odluka.
Kako je posebno istakla, neophodno je da se preduzmu mjere kako bi se spriječilo pružanje neetičkih medicinskih usluge koje imaju za cilj finansijsku korist, a ne dobrobit žena i društva u cjelini.
“Neprihvatljivo je da savremena tehnologija služi ne u korist, već na štetu žena”, smatra Raičević.
Selektivni abortusi – javna tajna u Crnoj Gori?
Na pitanje da li je tema selektivnih abortusa javna tajna u našoj zemlji Raičević smatra da se o ovoj temi idalje ne diskutuje na nivou Vlade.
“Ne bilježe se zvanični podaci, iako je problem gorući, na što ukazuju i brojni međunarodni izvještaji i preporuke”, kaže Raičević.
To, kako napominje, svakako otežava praćenje ovog problema u Crnoj Gori, doprinosi neinformisanosti građana/ki o ovom problemu i njegovim dalekosežnim posljedicama.
Takođe smatra kako je Centar za ženska prava doprinio da ova više ne bude tajna, kada su sa novinarkama Oliverom Nikolić i Svetlanom Slavujević pokrenule ovu temu, koju su dodatno obradile kroz regionalno poznatu kampanju #Neželjena i TEDx Talk https://www.ted.com/talks/maja_raicevic_unwanted_a_world_without_women.
Predrasude da se mora imati muško dijete
Raičević kaže da u Crnoj Gori i danas mnogi žive u uvjerenju da je neophodno da imaju muško dijete.
“To svakako nije privilegija, već predrasuda koja se često zasniva na tradicionalnim očekivanjima, čije razloge društvo ne preispituje , već slijepo prihvata i slijedi”, rekla je ona.
Ovakvo mišljenje, kako ističe, može predstavljati problem ne samo na privatnom nivou, već i na javnom. Kada se očekivanje da svaka porodica treba da ima muško dijete postavlja kao norma, to može uticati na niz praksi koje krše ljudska prava žena i devojčica, od kojih su selektivni abortusi jedna od najekstremnijih”, pojašnjava Raičević.
Patrijarhat primijetimo tek kad proizvede drastične posljedice
Komentarišući i dalje patrijarhalnu sredinu u kojoj živmo, Raičević je kazala da je patrijarhat toliko rasprostranjen da ga ne primećujemo, dok ne proizvede neke drastične posledice.
“A te posledice se osjećaju u svim sferama života – od diskriminacije žena do nasilja i femicida. Treba da mijenjamo perspektivu i da uvidimo koliko su djeca važna, bez obzira na pol, da stvaramo uslove u kojima će moći da razvijaju zdrave vrijednosti i svoj puni potencijal, na dobrobit čitavog društva” kaže ona.
Ona je podsjetila da je Centar za ženska prava pokrenuo prvu veliku kampanju #Neželjena koja je za kratko vrijeme skupila preko 6000 potpisa podrške gradjana , u vidu peticije kojom su od Vlade tražili multisektorski akcioni plan za suzbijanje uzorka problema prenatalnog odabira pola.
Preporučeno
“Sjetićete se da je započela na sličan način – veliki broj roditelja je podržao kampanju slanjem fotografija sa svojim djevojčicama. Drago nam je da se priča nastavlja i kroz kampanju #Živjela, koju rado podržavamo”, zaključila je Raičević.
Video