Video
O djelu jednoga od utemeljivača savremene montenegristike govorili su ugledni filolozi i kulturolozi iz Crne Gore, Hrvatske, Ukrajine, Mađarske i Sjeverne Makedonije.
Na otvaranju skupa u ime organizatora okupljenima se obratio dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić podsjetivši na vrijedni Nikčevićev naučni i pedagoški doprinos, kako u zemlji njegova rođenja, Crnoj Gori, tako i u Republici Hrvatskoj.
„Današnji skup okupio je Nikčevićeve najbliže, članove porodice, prijatelje, asistente, saradnike. Na osnovu prijavljenih referata moglo bi se zaključiti da će o Miloradovu životu i djelu ovaj skup i zbornik radova koji će ga pratiti dati široku i meritornu sliku. No, Fakultet za crnogorski jezik i književnost nije od ustanova u kojima se kultura śećanja njeguje s mijene na uštap i ovaj skup zasigurno neće biti posljednja prilika da se pod ovim krovom govori o djelu Milorada Nikčevića, jer njemu ne pripada samo posebno mjesto na zidu uglednih filologa koji su gradili nauku o crnogorskome jeziku, književnosti i kulturi; njegovo je mjesto u samim temeljima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i montenegristike“, istakao je Čirgić u svojem obraćanju.
Na otvaranju skupa pročitano je pozdravno obraćanje Ivana Trojana, dekana Filozofskoga fakulteta u Osijeku, na kojem je Nikčević biran u sva naučno-nastavna zvanja, od docenta do redovnoga profesora u trajnome zvanju.
Radni dio skupa otvoren je referatom Ljudmile Vasiljeve s Univerziteta „Ivan Franko“ u Lavovu o udžbeniku „Hrvatski jezik“, namijenjenom strancima, a čiji je recenzent bio upravo Milorad Nikčević. Vasiljeva je u izlaganju potcrtala značaj Milorada Nikčevića i njegova brata Vojislava u svijetlu uspostavljanja naučnih crnogorsko-ukrajinskih veza te posebno izdvojila Nikčevićev angažman na promociji crnogorskoga identiteta izvan granica Crne Gore.
Radovan Damjanović podśetio je na segment Nikčevićeva naučnoga rada posvećen hrvatsko-crnogorskim prosvjetno-kulturnim vezama kroz istoriju, s posebnim osvrtom na XIX i početak XX vijeka, dok je Milica Lukić s Filozofskoga fakulteta u Osijeku osvijetlila mjesto Nikčevićevih antiratnih eseja nastalih 1991. godine u kontekstu „hrvatskoga ratnog pisma“.
Teatrološkinja Sanja Nikčević iz Zagreba svoj referat posvetila je problematizaciji kanona u literaturi, osvrćući se na početku izlaganja na Nikčevićevo nesebično prijateljstvo i ugled koji je uživao među kolegama i studentima.
Jakov Sabljić s Filozofskoga fakulteta u Osijeku dao je pregled međunarodnoga naučnog projekta Kulture u doticaju, što ga je pod pokroviteljstvom hrvatskoga Ministarstva znanosti gotovo pune dvije decenije vodio Milorad Nikčević, a u okviru kojega je objavljeno nekoliko desetina knjiga i organizovano više naučnih skupova o crnogorsko-hrvatskim kulturnim, književnim i jezičkim vezama.
Na doprinos Milorada Nikčevića normiranju crnogorskoga jezika ukazao je Elod Dudaš s Filozofskoga fakulteta Univerziteta „Loranda Etveša“ u Budimpešti, dok je o stilskim karakteristikama Nikčevićevih rasprava i kolumni govorila Jasmina Nikčević s Filološkoga fakulteta u Nikšiću.
Prvi dio skupa okončan je, navode sa FCJK, referatima Jasminke Brala-Mudrovčić sa Sveučilišta u Zadru o Nikčevićevim jezikoslovnim i književnoteorijskim pogledima na hrvatski jezik i književnost i Dragane Kršenković-Brković koja je ukazala na Nikčevićev doprinos osvjetljavanju djela zaboravljene crnogorske spisateljice Ide Verone.
U drugome dijelu skupa o različitim aspektima bogatoga naučnog opusa Milorada Nikčevića govorili su profesori i saradnici s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost s Cetinja Sofija Kalezić, Adnan Čirgić, Boban Batrićević, Aleksandar Čogurić Aleksandar Radoman, Vladimir Vojinović, Milan Marković, Jelena Šušanj, Sanja Orlandić, Nikola Popović i Novica Vujović. U ime Hrvatsko-crnogorskog prijateljskog društva „Ivan Mažuranić“ skup je pozdravio likovni umjetnik Mijo Adžić, a zaključnu riječ dala je Milica Lukić.
Preporučeno
Nakon okončanja radnoga dijela skupa, učesnici su se pridružili protestnoj šetnji u znak podrške Cetinja Ukrajini.
