Video
“Čovjek koji je s naslovnih strana Nikšićkih novina raspirivao ratnu mržnju i veličao agresiju – uz parole poput „Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina“, „Život damo, Krajinu ne damo“, „Ići ćemo ako treba kroz pobjede do Zagreba“ – danas je od strane lokalne javne televizije i vlasti dobio plaketu i priliku da, umjesto suočavanja s prošlošću, ismijava crnogorski jezički i kulturni identitet”, navode u saopštenju.
Stojović je, dodaju, devedesetih godina na Radiju Nikšić zabranjivao emitovanje crnogorskih, hrvatskih, bosanskih, a jedno vrijeme i američkih pjesama, davao otkaze zapošljenima koji na to nijesu pristajali, a u programu javno čitao imena ljudi koji nijesu htjeli da idu u rat.
“Njegova urednička politika bila je oličenje propagande koja je podsticala ratnu mobilizaciju i nacionalnu mržnju, o čemu svjedoče i njegovi ratni izvještaji pod naslovima: “Ni Dubrovnik više neće biti ustaški“ i „Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva…”, dodaje se.
U svom obraćanju na proslavi Dana opštine, Stojović, dodaju oni, spočitava upotrebu latinice i priziva „vrijeme ćirilice“, zaboravljajući da su i latinica i ćirilica sastavni dio crnogorske jezičke i kulturne tradicije.
“Takvo instrumentalizovanje pisma, kao političkog oružja i simbola isključivosti, nastavak je iste ideološke matrice koja je devedesetih jezik i pismo koristila da opravda nacionalističku politiku”, ističu.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozoravaju da isticanje ovakve figure predstavlja normalizaciju ratnohuškačke retorike i opasnu poruku budućim generacijama.
“Javna śećanja i demokratija počivaju na kritičkom odnosu prema prošlosti, a ne na odavanju počasti onima koji su je kompromitovali. Odgovornost da se takvom revizionizmu suprotstavi leži na cijelom društvu, prije svega na nezavisnim medijima, kulturnim i obrazovnim institucijama, akademskoj i građanskoj javnosti. Svako prećutkivanje ovakvih pojava otvara prostor da se obrasci mržnje i nasilja ponovo učvrste u našem društvu”, ističu Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
Posebno je, kažu, sramotno što je Redakcija „Enciklopedije Crne Gore“, projekta pod okriljem CANU, na svojoj XV śednici imenovala upravo njega u uredništvo struke Mediji i novinarstvo.
“Umjesto da čuva naučnu vjerodostojnost i kritičko pamćenje, državna akademija ovim činom nastavlja biti saučesnik u rehabilitaciji ratne propagande i pretvara se u dekor za povratak ideologija devedesetih”, dodaju.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozivaju nezavisne medije i nevladine organizacije, posebno one koje se bave ljudskim pravima i kulturom śećanja, da javno i nedvosmisleno reaguju na ovu odluku.
Preporučeno
“Samo zajedničkim i glasnim otporom moguće je spriječiti da se ratnohuškačka prošlost pretvori u društveno priznatu „zaslugu“, zaključuju Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
