Naći modele finansiranja u cilju profesionalnog izvještavanja medija

Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, ukazala je na konferenciji „Mediji u Crnoj Gori – borba za profesiju“ da ugoženost novinara u naporima da profesionalno izvještavaju, uz loš ekonomski položaj pojačava i autocenzuru, ocjenjujući da je sve manje onih koji pokazuju kontinuiran i kvalitetan pristup istraživačkom novinarstvu, ali i kritičkom sagledavanju tema od javnog značaja.

„Finansiranje medija iz javnih fondova, a tu mislim na sva davanja prema medijima, počev od oglašavanja, podrške preko konkursa, državne pomoći ili drugih ugovornih odnosa,  jeste uređeno novim Zakonom o medijima ali ostaje da se vidi kako će ići primjena“, istakla je Uljarević.

Prema njenim riječima, RTCG i dalje ne funkcioniše kao javni servis, navodeći da novi Zakon o RTCG nije unaprijedio način izbora članova Savjeta RTCG, „pa i dalje postoji otvoren prostor za političku uticaj na članove Savjeta, a samim tim i menadžment i uređivački tim RTCG-a“.

Ona je podsjetila na nalaze CGO-a o percepcijama građana prema medijima, a posebno u dijelu da čak polovina ispitanika smatra da mediji u Crnoj Gori nijesu nepristrasni.

„Mediji su u srži daljeg procesa demokratizacije i evropeizacije društva na putu ka Evropskoj uniji. Dijalog je ključno polazište i odredište tog procesa, a dijalog možemo oživotvoriti samo i jedino ako javni interes bude iznad ličnog, ukoliko dobro posložimo prioritete i postignemo saglasje oko bazičnih principa“, poručila je Uljarević.

Uljarević je iskazala nezadovoljstvo što ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija,Tamare Srzentić, nije učestvovala na događaju uz ocjenu da ni to Ministarstvo ni sama ministarka „nisu dovoljno otvoreni za medije i javnost i debate otvorenog tipa“.

Savjetnica za komunikacije i medije u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Nadežda Dramićanin, rekla je da jeposljednjih godinu i po dana sve bila borba, navodeći da „mediji vode svoju posebnu borbu, ne samo za profesionalnu medijsku scenu, već i za puko preživljavanje“.

Ukazala je da su sloboda govora i manjak napretka u ovoj oblasti ključne teme svih izvještaja EU već nekoliko godina.

„Ali, EU razumije probleme i prepreke modernog novinarstva od kojeg zahtjevamo profesionalizaciju u doba nevjerovatno brzo mijenjajućih okolnosti. Zato i pružamo našu podršku, političku, finansijsku, tehničku. Planiramo nove programe i pokušaćemo da pružimo najbolje i najfleksibilnije mehanizme podrške iz novog budžeta EU, koji počinje sa implementacijom sledeće godine“, poručila je Dramićanin.

Izvršni direktor B filma Montenegro, Branko Baletić, kazao je da je kroz rad na ovom projektu „otkrio koliko u lokalnim medijima ima sjajnih profesionalaca, kao i sa kojom strašću, predanošću i preciznošću obavljaju taj posao“.

„Svaka čast tim ljudima. Vidio sam kako se trude sa tonskom tehnikom koja pripada pedesetim godinama i sa svim drugim sredstvima, kako održavaju program, drže lokalnu zajednicu, bore se za sve probleme na lokalu, dok mi prisustvujemo satanizaciji nekih drugih medija“, istakao je Baletić.

Ocijenio je da nije problem u lokalnim medijima, nego u tzv. glavnim medijima.

„Oblik vlasništva ne oslobađa odgovornosti za tačnu, preciznu i istinitu informaciju. Ne možete zato što se privatni medij govoriti šta god hoćete, jer niste javni servis“, zaključio je Baletić.

U okviru panela „Mediji na raskrsnici – kakva nam medijska scena u Crnoj Gori treba?“ predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare, Mihailo Jovović, ocijenio je da su mediji u Crnoj Gori na raskrsnici odavno, uz konstataciju da je teško odrediti u kojem pravcu će da idu.

„Od promjene vlasti, desilo se nekoliko pozitivnih i negativnih promjena. Prvi put u jednoj velikoj grupi medija vidimo da poštuju odredbu Kodeksa novinara Crne Gore i izvještavaju kritički prema onima koji imaju moć. Negativno je što su se produbile podjele na medijskoj sceni“, rekao je Jovović.

On smatra da je netrpeljivost prema novinarima pojačana, navodeći da je izazvana podsticanjem podjela u društvu.

Jovovićjeistakao danekažnjivost napada na novinare i dalje zabrinjava, a da uspjeh Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare zavisi od političke volje ljudi koji su na vlasti i tužilaštva.

On je mišljenja da će kolektivna samoregulacija u Crnoj Gori početi da funkcioniše kada svi mediji koji treba da učestvuju u tome budu imali zajednički cilj.

Pomoćnica direktora u Agenciji za elektronske medije (AEM), Jadranka Vojvodić, smatra da su mediji suočeni sa borbom za opstanak i borbom za pažnju gledalaca i slušalaca.

„Oni se nalaze u dilemi da li da ostanu vjerni standardima, da li da se bore za pažnju gledalaca i slušalaca ili da idu linijom manjeg otpora i prepuste se senzacionalizmu, neprovjerenim informacijama i različitim uplivima na uređivačku politiku, što je uslov za dobijanje finansijske podške“, rekla je Vojvodić.

Kao važnu novinu ističe uvođenje Fonda za sistemsku podršku medijima, navodeći da bi to mogao biti odgovor na potrebu medija da dobiju podršku za proizvodnju sadržaja koji ne mogu finansirati iz komercijalnih prihoda, a samim tim i da pojačaju svoju ulogu time što će proizvoditi sadržaje koji će se baviti životnim a ne zabavnim stvarima.

Vojvodić je izrazila nadu da će se brzo zaokružiti strateški i institucionalni okvir, da će za njega biti obezbijeđena sredstva, kao i da će biti dovoljno profesionalne odgovornosti da se to što je zamišljeno ostvari.

Direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić, procjenjuje da su mediji danas sve više propagandni pogon određenih centara moći.

„Ljudi se sve više opredjeljuju na osnovu emocija, afektivnosti, dopadanja, a ne na osnovu tačnosti. Mediji su sve manje platforma koja servisira potrebe građana, javni interes i sve manje su prostor za dijalog između različiti polarizovanih javnosti, a i sami doprinose na neki način polarizaciji društva i modeli finansiranja su zasnovani na tim principima“, istakla je Nikolić.

Ocijenila je da mediji danas nisu oni koji su bili prije deceniju ili više, navodeći da je model po kojem mediji rade po profesionalnim standardima i u skladu sa etičkim kodeksom narušen.

Nikolić smatra da imamo krizu jer je podriveno povjerenje u medije, „jer oni nedovoljno servisiraju javni interes i ono što su potrebe građana“.

Ona navodi da je potrebno naći modele i načine finansiranja medija koji rade u javnom interesu, a pri tom finansirati medijski rad i sadržaj, a ne profite.

Za programsku direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i analitičarka platforme Raskrinkavanje.me, Milica Kovačević, veliki problem medijske scene je što građani često nisu u stanju da razluče koji mediji rade u interesu javnosti, navodeći da je potrebno ukazivati da nisu svi mediji isti, kao što ih građani najčešće percipiraju.

Ukazala je da je „važno građani da prepoznaju prisustvo dezinformacija i pristrasno izvještavanje jer to utiče na njihovu percepciju o medijima i njihovo povjerenje u njih“.

Kovačević je kazala da građani moraju da razmišljaju o tome ko kreira javno mnjenje u Crnoj Gori.

„To je pitanje ekonomske održivosti medija, koliko oni utiču na formiranje stavova građana, ali je puno važnije demokratsko pitanje. Zapuštanjem toga, odbijanjem da uvidimo problem, podrivamo crnogorske medije i direktno podrivamo demokratiju“, istakla je Kovačević.

Kovačević je na poziciji da je potrebno kreirati ambijent u kojem ćemo vidjeti kakvi su mediji kad budu imali sve uslove.

Direktor Radija Tivat, Dragan Popadić, kazao je na panelu „Lokalni mediji u Crnoj Gori – između borbe za opstanak i profesionalnog novinarstva“ da postoje lokalni javni emiteri koji su nezamjenjivi mediji u informisanju lokalnih zajednica.

„Vidjeli smo to u vrijeme epidemije koronavirusa kada smo ovaj ispit, mi lokalni emiteri, položili sa visokom ocjenom. Možda mi svi u lokalnim, javnim emiterima nismo dovoljno profesionalni, dovoljno dobri i vrijedni, ali nismo manipulatori. Preko naših programa ne manipulišemo sa građanima udovojavajući političkim, ekonomski ili nekim drugim interesnim grupama“, naveo je Popadić.

Onsmatra ukoliko se zakon o AVM uslugama usvoji u predloženom obliku, lokalni javni emiteri neće imati problema sa finansiranjem.

Urednica Radija Berane, Milena Bubanja, cijeni da mediji postoje zbog građana, navodeći da kada im je u fokusu interes građana da nešto znaju objektivno, pravovremeno i istinito, „onda ćemo doći do toga da svoj posao radimo dobro“.

Smatra da je dobro rješenje da se fiksni iznos iz budžeta lokalnih samouprava izdvaja za finansiranje lokalnih javnih emitera.

Bubanja je ocijenila da je „pojavom novih medija, novih kanala komunikacije i društvenih mreža došlo do decentralizacije moći i uticaja velikih medija“, navodeći da je „to otvorilo i značajan prostor za manje i lokalne medije“.

Glavni i odgovorni urednik Portala “Glas Zabjela”, Vladan Đurišić, procjenjuje da je „značajna uloga novih medija i društvenih mreža, od kojih ne treba da se zazire, već da se njima vlada“.

Predložio je osnivanje udruženje lokalnih medija, koje bi, kako je rekao, olakšalo održivost tih medija.

Đurišić smatra da je „važno osnaživanje javnog mnjenja“ i da će u narednom periodu raditi na tome.

Projektna menadžerka Radija KRŠ, Milica Petričević, podsjetila je da je taj medij osnovala grupa studenata sa Fakulteta političkih nauka, koji u tom trenutku, kako je navela, nisu imali znanja o finansijkoj održivost i upravljanju medija.

„Cilj osnivanja je radia bilo je da omogućimo novinarsku praksu studentima sa fakulteta, da ona bude slobodnog karakterta i nezavisno novinarstvo. Na početku smo očekivali jaču finansijsku podršku za takvu ideju,a dobili smo 20 dosto od očekivanog budžeta“, rekla je Petričević.

Ona  je kazala da Radio Krš ima principe kojih se drži i zbog čega finansijski trpe.

Predstavnici lokalnih medija su ukazali na značaj podrške u okviru ovog projekta, ali i obebijeđenja stalno zapošljenih lica kako bi se držao kontinuitet rada.

Konferencija je jedna od završnih aktivnosti na projektu  „Podrška lokalnim medijima – priče iz prve ruke! Podrška istraživačkom novinarstvu i medijskoj pismenosti na lokalnom nivou u Crnoj Gori“ koji sprovode B film Montenegro, CGO, SHARE fondacija i Institut za poslovnu i finansijsku pismenost. Projekat finansira EU posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a kofinansira ga Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Vlade Crne Gore.