Nacionalni savjeti i vijeća najavili istupanje iz Fonda za manjine

To je najavljeno na pres konferenciji četiri predsjednika nacionalnih savjeta u Crnoj Gori, koja je održana povodom, kako su naveli, neregularne raspodjele sredstava Fonda za manjine za 2023. godinu.

Predsjednik nacionalnog Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić, kazao je da se u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava danas potpisuju ugovori aplikanata koji su dobili sredstva na Konkursu Fonda.

„Koliko je ova raspodjela neregularna govori upravo ovaj podatak da su aplikanti juče pozivani telefonom da danas dođu u Fond za manjine u Podgoricu i potpisuju Ugovore. Dakle njih 200 tako da se ne zabrinete ako vidite kakvu gužvu u Ulici Slobode danas tokom dana, danas trebaju da potpišu Ugovore. Koliko njih će danas doći niko ne zna, što će biti sa onima koji nijesu se mogli odazvati iz udaljenijih krajeva Crne Gore, ali će neko sasvim sigurno morati da snosi posljedice zbog svega ovoga“, istakao je Vulić.

Pojasnio je da nacionalni savjeti, u skladu sa Zakonom, ne mogu učestvovati na ovom konkursu, navodeći da nemaju nikakav lični interes.

„Jedini naš interes je, da kao krovne institucije naših zajednica manje brojnih naroda, zaštitimo interes sunarodnika, ali i da sačuvamo novac građana Crne Gore, tačnije 1,4 milion eura koji će biti neregularno potrošeni“, naveo je Vulić.

Prema njegovim riječima, Komisija za ocjenu kvaliteta projekata koja je sastavljena od sedam članova, od čega su njih šest pripadnici bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, nijesu ispoštovali član 36. Zakon o manjinama „u kojem jasno i glasno stoji da su sredstva Fonda namjenjena zaštiti i očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori, a oni su preko polovine sredstava dodijelili tzv. Multikulturalnim projektima“.

„Zato što će aplikanti danas potpisati Ugovore i danas će im biti isplaćen novac, ne znamo kako, ali pazite sad. aplikanti će dobiti novac, a revidirane budžete za novac koji trebaju da potroše dostaviće iduće godine. Sa druge strane. ne znamo na koji volšeban način je novac prebačen na račun Fonda i to je pitanje za trezor, jer je do srijede bio rok da se dostave nalozi za isplatu, što znači da je neko mimo rokova i čekanja eventualno pristiglih žalbi poštom, s obzirom da je rok za žalbe bio do 26-og, dostavio zahtjev za prebacivanje sredstava na račun Fonda za manjine“, naveo je Vulić.

Upitao je zašto nije ispoštovana odluka Upravnog odbora Fonda o poništenju drugog Konkursa.

„Zašto nije članovima Upravnog odbora Fonda dostavljeno potpisano riješenje Komisije za ocjenu projekata o tome da odbijaju žalbe čime je diskriminisana odluka UO Fonda za manjine kao najvišeg organa u ovoj ustanovi, a Komisija je sebe postavila na pijadestal egzekutora uz blagoslov direktora Fonda koji je bespogovorno potpisao sve odluke Komisije“, rekao je Vulić.

Ukazao je da je Upravni odbor uvažio dio podnijetih žalbi i vratio na ponovno odlučivanje, ali da, kako je reako, direktor Fonda nije postupio ni po jednom ukidnom razlogu već je donio novu odluku kojom u potpunosti prihvata listu koju je sačinila Komisija.

„Na Odluku direktora nije izjavljena ni jedna žalba i time je ona postala pravosnažna. Mislimo, da jeovo je sada u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“, naveo je Vulić.

Podsjetio je da su Ustavom Crne Gore i Zakonom o manjniskim pravima savjeti krovne institucije koje su ustanovljene za očuvanje i razvoj posebnosti manjinskih naroda.

„Radom, odnosno neradom Fonda za manjine, ugrožena su poglavlja 23 i 24 i pristup Evropskoj uniji. Svi izvještaji Evropske komisije navode da je Fond gorući problem očuvanja i unapređenja prava manjinskih naroda“, naveo je Vulić.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog Vijeća, Zvonimir Deković, kazao je da pojedinci, ali i koruptivni lobi, vođeni ličnim ambicijama žele raspodijeliti sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koja trebaju i moraju biti namijenjena manjinskim narodima.

„Ova sredstva se dijele u ogromnom iznosu, od preko 800 000 eura, pojedincima i nevladinim organizacijama koje ne bi nikako smjele biti ni aplikanti, a kamoli korisnici sredstava sudionici na ovom natječaju.U prvom konkursu, na kojem se dijelilo 1.410.000 eura za šest nacionalnih manjina, hrvatski narod u Crnoj Gori dobio je 3,5 hiljada eura“, naveo je Deković.

Ukazao je na projekte koji su dobili od deset hiljada eura do preko 20 hiljada eura: Udruženje fotografa, knjigovođa, računovođa, podrška osobama s invaliditetom, kao i na projekte na lična imena koje je Komisija za vrednovanje prepoznala kao one koji jačaju posebnost pojedinih nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

„Sve u svemu, 150 fizičkih lica dobilo je sredstva, a odbijeno je preko 60 nevladinih udruženja koje se bave manjinskim pitanjima. Ovom nečuvenom nizu dodajem Građansku alijansu i Inicijativu mladih za ljudska prava, gdje je predsjednica obje organizacije ista osoba, koje su dobile, odnosno, koja je dobila na ovom konkursu deset puta više sredstava od hrvatskog naroda u Crnoj Gori, a ujedno je i članica Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava“, rekao je Deković.

Pojasnio je da po Zakonu, član UO-a ne smije konkurisati na konkurs dvije godine nakon što je bio član UO-a u toj organizaciji.

„Da stvar bude još nerazumljivija, ili nam je zapravo potpuno jasna, a ne možemo je prihvatiti kao istinitu, o statusu spomenute gospođe je Agencija za sprječavanje korupcije donijela obavezujuću preporuku sa kojom je upoznat i direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, kao i Upravni odbor Fonda, a siguran sam da je ta činjenica poznata i Komisiji Fonda za vrednovanje projekata koja je opredijelila sredstva za ove organizacije“, naveo je Deković.

Smatra da smo svjedoci „rijetko viđene oholosti i osjećaja nedodirljivosti među pojedinim institucijama Fonda, ali i drugih institucija države koje bi po službenoj dužnosti morale reagovati na ovakve nepravilnosti i kršenje zakona, za koje sumnjamo da nisu samo zloupotreba, već i kazneno djelo“.

„Neprihvatljivo je da nevladine organizacije u Crnoj Gori, i pored preko 5 000 000 eura koji su im na raspolaganju na ostalim konkursima, vođeni nezasitim apetititima, svojim ucjenjivačkim kapacitetima apliciraju i na Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, ocijenio je Deković.

Poručio je da u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore nikad neće pristati na to da kao manjinski narod „budu samo ukras Crnoj Gori“.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović, istakao je da trenutni razvoj događaja u vezi s Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava nije izlovan slučaj, već predstavlja nastavak petogodišnjeg ili šestogodišnjeg problema sa kojim se suočava Srpski nacionalni savjet.

„Radi se o tome da se, projekti srpskih organizacija i pojedinaca, Srba koji se zalažu za očuvanje identiteta srpskog naroda na prostoru Crne Gore u potpunosti eliminišu. U poslednjih pet, šest godina potpuno smo izolovani. To se desilo i sa drugim nacionalnim savjetima ove godine“, naveo je Vuksanović.

On smatra da je Fond uzurpirala Bošnjačka stranka, pojašnjavajući da je od sedam članova Komisije za vrednovanje projekata šest iz Bošnjačke nacionalne zajednice.

„Znači oni u potpunosti kontrolišu raspodjelu sredstava i ta sredstva dodijeljuju povjerenicima svojih političkih struktura i partija, kao i vodećih nevladinih organizacija. Tu su sad potpuno izlovani predstavnici hrvatske nacionalne zajednice, muslimanske nacionalne zajednice, albanske nacionalne zajednice, a da ne govorim o srpskoj nacionalnoj zajednici“, rekao je Vuksanović.

Podsjetio je da su predstavnici nacionalnih savjeta i vijeća insistirali na tome da se to pitanje riješi kroz institucije sistema, kao i da su na tom putu pokazali zavidnu saradnju.

„Aspsolutno želimo da postignemo jedinstvo na tom planu, da se više nikad ne može desiti da Fond za ostvarivanje manjinskih prava bude u potpunosti pokriven predstavnicima jedne nacionalne zajednice, već u skladu sa Zakonom i Ustavom“, poručio je Vuksanović.

Najavio je da će predložiti nacionalnim savjetima i vijećima da njihovi predstavnici „zamrznu funkcije u Fondu, čime bi se na neki način blokirao rad fonda jer ne bi mogli da donose odluke uz saglsanost predstavnika nacionalnih zajednica.“

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, kazao je da nisu u potpunosti zadovoljni podjelom sredstava iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

„Smatramo da se naša solidarnost zloupotrijebila i da su projekti za našu zajednicu u ukupnom iznosu manji za 40 i više hljijada eura, za razliku od prve podjele u julu ove godine koja se nije desila. Pet projekata koji su prvi put prošli od istaknutih pojedinaca iz naše zajednice oboreni su u drugom krugu. Identitični projekti su ocijenjeni sa znatno manje bodova, za razliku od prvog puta“, naveo je Šaljaj.

On smatra da se Komisija Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ogriješila o pripadnije romske zajednice.