Video
U odnosu na protekle dvije godine, u Crnoj Gori je došlo do povećanog broja tražilaca azila, a od početka godine 1.384 osobe su zatražile azil u našoj državi. To su podaci koje je Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice UNHCR dobila od Direktorata za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, piše Dan.
Preporučeno
Portparol UNHCR-a Mensur Bajramspahić podsjeća da je od nezavisnosti i početka primjene prvog zakona o azilu 2006. godine do 30. maja 2018. godine podneseno 12.735 zahtjeva za azil.
“Veoma je važno napomenuti da većina tražilaca azila odustane od svojih prijava za azil u Crnoj Gori, jer Crnu Goru vide kao tranzitnu tačku u njihovoj namjeri da se domognu tla zemalja zapadne Evrope. U prosjeku, podnosioci zahtjeva za azil ostanu samo par dana u Crnoj Gori, prije nego se zapute prema zemljama EU. Od uspostavljanja procedure azila, međunarodna izbjeglička zaštita ili dodatna zaštita odobrena je za 60 lica (33 izbjeglički status i 27 dodatna zaštita), od kojih tri u 2018. godini. Trenutno u Crnoj Gori živi 29 osoba kojima je odobren izbjeglički status ili dodatna zaštita”, kaže Bajramspahić.
“Kao i prethodnih godina, većina tražilaca azila ostaje u zemlji nekoliko dana, nakon čega nastave svoje putovanje ka drugim evropskim zemljama. Međutim, od skoro, mali broj izbjeglica odluči da ostane u zemlji jer počinju da Crnu Goru smatraju bezbjednom zemljom”, navodi Bajramspahić.
U prosjeku, dodaje, između 100 i 130 tražilaca azila na dnevnom nivou boravi u Crnoj Gori i oni se smještaju u Centru za azil.
Postupak podnošenja zahtjeva za azil je dvostepen. Prilikom prelaska granice osobe izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva za azil. Onog trenutka kada je lice izrazilo namjeru, omogućava mu se podnošenje zahtjeva za azil u Direkciji za azil MUP-a, koji donosi odluku na osnovu zahtjeva. Ukoliko Ministarstvo odbije zahtjev, ta osoba ima pravo podnošenja žalbe Upravnom sudu Crne Gore. U slučaju da se žalba ne usvoji, njen boravak na teritoriji Crne Gore smatra se nezakonitim i nalaže joj se da napusti zemlju.
