Iz TS-a su rekli da je u državnotužilačkoj organizaciji, tokom 2024. i prošle godine, ostvaren napredak kada je u pitanju popunjavanje tužilačkih mjesta.

„Početkom 2024. u tužilaštvu je bilo zaposleno 85 državnih tužilaca, dok je trenutno taj broj do 31. decembra prošle godine povećan na 108 tužilaca“, kazali su iz TS-a Agenciji MINA.

Oni su naglasili da je na javnom oglasu za izbor 11 državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore, od 23 prijavljena kandidata izabrano devet.

Kako su rekli iz Savjeta, veliki broj prijavljenih kandidata pokazuje porast interesovanja za rad u državnom tužilaštvu, što ukazuje na to da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.

„Takođe, postupci izbora državnih tužilaca i kandidata sprovedeni su brže i transparentnije nego ranije, što predstavlja značajan iskorak u stabilizaciji kadrovskih kapaciteta Državnog tužilaštva i doprinosi njegovom daljem profesionalnom jačanju“, naveli su iz TS-a.

Ti procesi, kako su dodali, pokazuju da se kontinuiranim naporima radi na rješavanju hroničnog deficita tužilačkih mjesta i jačanju kapaciteta sistema.

„Svjesni značaja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i obaveza iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom (EU), TS je na sjednici 11. septembra donio Odluku o izmjeni Odluke o broju državnih tužilaca kojom je u SDT-u povećan broj specijalnih državnih tužilaca sa 16 na 20“, podsjetili su iz Savjeta.

Oni su rekli da se kroz EUROL IV projekat trenutno realizuje izrada analize kako bi se prikazalo stvarno stanje kako u pogledu organizacije, funkcionalnosti, tako i potrebnog broja i ekonomičnosti državnih tužilaštava na nivou Crne Gore, a sve u cilju racionalnosti, boljeg i efikasnijeg funkcionisanja državnih tužilaštva u skladu sa EU standardima.

„Sve to predstavlja osnov za izradu kvalitetne nove odluke o broju državnih tužilaca, kao i donošenja novog Plana slobodnih tužilačkih mjesta za ovu i narednu godinu“, dodali su iz TS.

Na pitanje koja tužilaštva se suočavaju sa najvećim deficitom zaposlenih tužilaca, iz Savjeta su odgovorili da je najizraženiji nedostatak prisutan u ODT u Kotoru i Podgorici, kao i u SDT-u.

„Takođe, u pojedinim državnim tužillaštvima u malom broju su popunjena savjetnička i službenička mjesta, posebna ona koja zahtijevaju stručna znanja (ekonomsko-finansijske struke i slično) što dodatno otežava efikasnost i kvalitet u radu“, kazali su iz TS-a.

Oni su rekli da se takav nedostak po pitanju kadra u dijelu savjetničkih i službeničkih mjesta može povezati sa malim zaradama koje su na nižem nivou u odnosu na većinu zaposlenih u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, kao i zaposlenih u državnim preduzećima u većinskom vlasništvu države.

„Svjesni takve činjenice, TS je 29. decembra donio Odluku o dodatku na zaradu za zaposlene u Državnom tužilaštvu, gdje će se zarade državnih službenika i namještenika u zvanjima iz člana 9 Granskog kolekitvnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa povećati do 30 odsto“, podsjetili su iz Savjeta.

Na pitanje koji su ključni izazovi sa kojima se tužilaštva suočavaju, iz tog tijela su naveli da su među najznačajnijim nedostatak tužilaca i zaposlenih, prevelik broj predmeta u odnosu na raspoložive kapacitete, kao i neadekvatni prostorni i tehnički uslovi rada.

„Vrhovno, Specijalno i Više državno tužilaštvo u Podgorici, kao i ODT u Rožajama, Baru i Kotoru funkcionišu u neadekvatnim prostorijama, dok je do skoro ODT u Plavu bilo iseljeno iz postojeće zgrade zbor urušavanja krova, pa svoj budući smještaj obezbjeđuju do daljnjeg kroz zakup prostorija“, kazali su iz Savjeta.

Oni su rekli da, takođe, TS i Sekretarijat TS-a nemaju svoje prostorije i trenutno borave u zakupljenom prostoru.

„U nadi da će se brzo opremiti stara zgrada Vlade, SDT funkcioniše u uslovima ispod minimuma i svakog standarda, što sve dodatno otežava uslove rada i efikasnost“, naveli su iz TS-a.

Oni su kazali da je u cilju potpune digitalizacije rada Državnog tužilaštva i jačanja tehničkih kapaciteta u toku razvoj centralnog informacionog sistema Državnog tužilaštva, aplikacije za upravljanje predmetima u državnim tužilaštvima.

Taj sistem se, kako su dodali iz Savjeta, izrađuje uz finansijsku podršku Kacelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i očekuje se da projekat u potpunosti bude funkcionalan do kraja ove godine.

Iz TS-a su rekli da se državni tužioci suočavaju i sa svakodnevnim pritiskom i pokušajem ugrožavanja njihove samostalnosti.

„TS je formirao Komisiju za razmatranje pritužbi rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca u vezi sa ugrožavanjem njihove samostalnosti, i izvršio izmijene i dopune Poslovnika TS-a, kako bi se detaljnije uredilo postupanje u slučajevima ugrožavanja samostalnosti državnih tužilaca“, naveli su iz Savjeta.

Odgovarajući na pitanje da li visina zarada državnih tužilaca adekvatno prati složenost, odgovornost i obim posla koji obavljaju, iz TS-a su kazali da pitanje visine plata nije nešto o čemu se u Državnom tužilaštvu odlučuje, jer to spada u nadležnost zakonodavne vlasti i nadležnih državnih institucija.

„Odgovornost tužilaca je da profesionalno i savjesno obavljaju svoje dužnosti, bez obzira na materijalni položaj, fokusirajući se na zaštitu prava građana, efikasno vođenje postupaka i jačanje povjerenja u pravosudni sistem“, istakli su iz Savjeta.

Kako su naveli, iako pitanje plata svakako može uticati na motivaciju kadra, tužilac mora biti motivisan prvenstveno javnim interesom.

„U intezivnoj komunikaciji smo sa Ministarstvom pravde kako bi Vlada na trajan način, kroz Zakon o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija, riješila pitanja zarada i prava po osnovu rada državnih tužilaca. U pripremi je i predlog zakona o pravosudnoj administraciji, s ciljem unapređenja statusa državnih službenika i namještenika u pravosuđu“, kazali su iz TS-a.

Na pitanje kako trenutni materijalni položaj tužilaca utiče na motivaciju, zadržavanje kadra i interesovanje mladih ljudi za tužilačku profesiju, iz Savjeta su odgovorili da to svakako utiče, ali da ne bi trebalo da bude presudno mjerilo prilikom odlučivanja mladih pravnika da izaberu tu profesiju.

„Najvažniji faktor koji treba da vodi mlade u tužilaštvo jeste svijest o značaju njihove uloge za društvo i potrebe da doprinesu da građani mogu osjećati sigurnost i pravdu“, rekli su iz TS-a.

Kako su istakli, upravo ta društvena i moralna strana profesije, a ne isključivo materijalni faktori, treba da budu polazište za odabir karijere u tužilaštvu.

„Takav pristup doprinosi ne samo jačanju profesionalnog integriteta i stabilnosti tužilačkog sistema, već i jačanju povjerenja građana u pravosuđe i percepcije države kao institucije koja štiti prava i sigurnost svih svojih građana“, poručili su iz Savjeta.