Problemi s reproduktivnim zdravljem su vrlo rasprostranjeni, te Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da, svakog dana više od milion osoba dobije neku infekciju koja se prenosi seksualnim putem.

“Pri tome, najčešće su infekcijama pogođeni adolescenti i mladi, upravo zbog zdravlju neprilagođenog ponašanja. Najčešće nisu svjesni da su zaraženi, pa to može imati negativan uticaj na njihovo buduće seksualno i reproduktivno zdravlje”, naglašavaju u IJZ.

Povećanje nivoa informisanosti i kvantuma znanja stanovništva o seksualno prenosivim bolestima treba da dovode do modifikacije ponašanja i prilagođavanja zdravlju. Time bi se, kako dodaju u IJZ, smanjio rizik obolijevanja, uslovilo preduzimanje mjera za rano prepoznavanje bolesti i skraćivanje intervala od nastanka prvih kliničkih simptoma do postavljanja dijagnoze.

“Preduzimanjem adekvatnog tretmana, usaglašavanjem i prihvatanjem predložene terapije, kao i većom učestalošću kontrolnih pregleda po završetku liječenja smanjio bi se rizik od obolijevanja. Takođe, ovaj dan omogućava da se ukaže i na značaj urednog registrovanja poremećaja reproduktivnog zdravlja od strane pružalaca zdravstvenih usluga”, ističu u IJZ.

Od posebnog značaja je edukacija mladih da obrate pažnju na bol, promjene kože u području genitalnih organa, pojačani ili promijenjeni vaginalni iscjedak, teškoće sa mokrenjem, bol ili krvarenje prilikom polnog odnosa.

Pri tome, dodaje se, važno je naglasiti da seksualno prenosive bolesti ne izazivaju uvijek lako uočljive i karakteristične poteškoće, a kod izvjesnih infekcija, simptomi mogu u potpunosti izostati.

“Stoga je preporuka da se kod svake sumnje, obavezno obrati ginekologu, jer ukoliko se znaci pravovremeno i rano ne prepoznaju i liječe, polno prenosive infekcije mogu uzrokovati neplodnost, vanmaterične trudnoće i spontane pobačaje, te uticati na zdravlje potomstva”, poručuju u IJZ.

Svjetski dan reproduktivne svijesti usmjeren je ka informisanju i edukaciji vezano za trudnoću i porođaj, jer trudnoća i porođaj u doba adolescencije predstavljaju poseban zdravstveni i psihosocijalni problem, pogotovo ako se radi o mlađem adolescentnom uzrastu.

“Zaštita od neželjene trudnoće u doba adolescencije je posebno važna jer i abortus, tj. namjerni prekid trudnoće, višestruko ugrožava psihofizičko zdravlje adolescenkinje. Iako je abortus u uslovima savremene ginekologije sigurna procedura, ipak nosi sa sobom rizik od komplikacija. Vrlo je važno osigurati savjetovanje vezano za porodično zdravlje i zaštite od seksualnog nasilja i brigu o žrtvama”, kažu u IJZ.

Iako se u Crnoj Gori zapaža tendencija rasta broja inficiranih, zvanični broj registrovanih slučajeva seksualno prenosivih infekcija je veoma nizak uslijed slabe registracije (i za privatne i javne institucije) i nepotpunog prijavljivanja inficiranih.

Prema Godišnjem izvještaju o zaraznim bolestima IJZCG u 2020. godini registrovano je 89 slučajeva SPI (seksualno prenosivih infekcija) sa incidencijom od 14,3/100.000 stanovnika: jedan slučaj sifilisa, 12 slučajeva genitalne hlamidijaze, dva slučaja hepatitisa B i 74 slučaja genitalnih bradavica.

Najzastupljenija seksualno prenosiva infekcija u Crnoj Gori bila je HPV infekcija koja je i u svijetu najzastupljenija.

Što se tiče HIV-a, prema Godišnjem izvještaju IJZCG o HIV/AIDS-u za 2020. godinu, broj prijavljenih slučajeva u 2020. godini je 15, pa je incidencija novootkrivenih infekcija u 2020. godini iznosila 2,4/100.000 stanovnika.

“Najveći broj prijavljenih infekcija je među mladima starosti od 20 do 24 godine, što potvrđuje značaj edukacije mladih o ovoj temi, jer ova populaciona grupa ne raspolaže adekvatnim nivoom znanja, te su skloni čestoj promjeni partnera i stupanju u seksualne odnose bez zaštite, kao i pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti, jer su mladi u tom uzrastu radoznali i skloni eksperimentisanju, pa to može imati negativan uticaj na njihovo buduće seksualno i reproduktivno zdravlje”, upozoravaju u IJZ.

Većina seksualno prenosivih bolesti ima slabe ili nespecifične simptome, zbog čega se usložnjava proces njihovog dijagnostikovanja i pravovremeno započinjanje tretmana.

Takođe, problemi mogu biti vezani i za trudnoće, pobačaje i rađanja u periodu adolescencije.

“Naime, zbog nezavršenog tjelesnog razvoja, česte su komplikacije namjernog prekida trudnoće kao što su povrede unutrašnjih organa i infekcije. Prema posljednjim dostupnim podacima IJZCG ukupan broj namjernih abortusa u 2020. godini iznosio je 359 (O04-medicinski pobačaj po MKB-10), a broj namjernih abortusa kod djevojaka mlađih od 20 godina je sedam, što predstavlja učešće od 1,95 odsto u ukupnom broju namjernih prekida trudnoće”, zaključuju u IJZ.