Video
U Crnoj Gori je, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano 5.394 slučaja oboljelih od varičele, što je za 6.3 odsto više nego 2018. godine, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
Od toga najviše oboljelih, kako su kazali Dnevnim novinama iz Instituta, bilo je u Podgorici čak 1.891, zatim Nikšiću 532, te u Bijelom Polju 476. Najmanje oboljelih bilo je u Gusinju pet, Andrijevici šest i Petnjici sedam oboljelih.
Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u januaru 1.129, zatim novembru 759, aprilu 679 i maju 583, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u novembru 495.
“Od ukupnog broja oboljelih, 5.240 slučajeva registrovano je u dobnoj grupi od nula do 19 godina”, kazali su iz Instituta.
Varičela, u narodu često poznata pod imenom ovčije boginje ili vodene kozice, objašnjavaju iz Instituta, je akutno, generalizovano virusno oboljenje koje počinje iznenada sa povišenom tjelesnom temperaturom i razvojem ospe po koži.
“To je jedno od najzaraznijih oboljenja posebno u ranim fazama erupcije, kako zbog načina širenja tako i karakteristika virusa koji je izaziva (varičela zoster virus VZV). Za varičeloznu ospu je karakteristično da izbija postepeno i u talasima te da se karakteristike ospe postepeno mijenjaju: na početku i u trajanju od nekoliko sati ospa je makulopapulozna (crvene pjege po koži koje su u ravni sa kožom) da bi postepeno promjene postale ispunjene bistrom pa mutnom tečnošću (stadijum vezikule) i na kraju zadnji stadijum kada se promjene sasuše i na koži ostanu granularne kruste”, objašnjavaju iz Instituta.
Vezikule su, dodaju, obično u formi individualnih promjena koji se ne spajaju međusobno (tzv. monolokularne vezikule) i prazne se kada se probuše.
“S obzirom na to da se promjene na koži javljaju u uzastopnim talasima, istovremeno se kod jednog pacijenta može primijetiti više razvojnih oblika. Češće su lokalizovane na pokrivenim nego na otkrivenim djelovima tijela, a mogu da se jave i na skalpu, visoko u pazušnim jamama, na sluzokožama usta, gornjeg dijela respiratornog trakta i na konjunktivama (unutrašnjoj strani očnih kapaka)”, kazali su iz Instituta.
Najčešći broj promjena kod jednog oboljelog je, kako su rekli, između 250 i 500, a jako rijetko se sreću slučajevi sa svega nekoliko promjena.
“Varičela se prenosi direktnim kontaktom vazdušnokapljičnim putem, jer se virus nalazi u sekretu respiratornog trakta oboljelih. Drugi načini širenja obuhvataju direktni kontakt sa oboljelim, odnosno sa sadržajem vezikula kao i sa sadržajem vezikula oboljelih od herpes zostera, pošto su te kožne promjene kasna komplikacija i posljedica infekcije virusom varičele”, rekli su iz Instituta.
Indirektan put prenosa je, dodaju, moguć preko predmeta kontaminiranih sadržajem vezikula.
“Posljednja faza kožnih promjena tzv. kruste nisu zarazne. Period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih simptoma (inkubacioni period) varira, a traje od dvije do tri sedmice, obično 13 do 17 dana, dok period zaraznosti (kada oboljela osoba može da širi virus u svojoj okolini) pokazuje značajne individualne varijacije i traje najčešće jedan do dva dana prije pojave ospe pa sve dok se i poslednje promjene na koži ne sasuše pređu u fazu kruste”, kazali su iz Instituta.
Varičela se javlja bilo kada u toku godine ali je, dodaju, češće obolijevanje u hladnijim mjesecima.
“Održavanje dobre lične higijene, ponašanje po bontonu kada se radi o kijanju i kašljanju, socijalno-distanciranje i izbjegavanje kontakta, dezinfekcija predmeta kontaminiranih izlučevinama iz nosa, usta i grla su od značaja u smislu prevencije i suzbijanja obolijevanja. U bolničkim uslovima primjenjuje se izolacija oboljelih zbog opasnosti od širenja ozbiljnog oboljenja među drugim bolničkim pacijentima, a posebno kod imuno kompromitovanih osoba”, naglasili su iz Instituta.
