Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović rekao je juče Pobjedi nakon sastanka da je dobro što su uspostavili komunikaciju sa resornim ministarstvom nakon dva mjeseca. Iz Ministarstva su ih pozvali na razgovor. On je istakao da će vidjeti kako se dinamika socijalnog dijaloga bude odvijala narednih dana, da nije izvjesno hoće li postići kompromis. Nastavnici su juče u školama organizovali štrajk upozorenja, negodujući što su po novom obračunu umanjene zarade profesorima za jul i avgust u svim osnovnim školama. Božović kaže da je štrajk upozorenja, na kom su nastavnici diskutovali o aktuelnom problemu, organizovan u skoro svim obrazovnim ustanovama. Bilo je najavljeno da će nakon toga nadležni imati rok 15 dana da koriguju zarade, te da će u suprotnom uslijediti radikalizacija, a predsjednik Sindikata kaže da, za sada, ne odustaju od bilo čega – dok se ne postigne dogovor, sve je i dalje aktuelno.
– Mi smo imali sastanak u Ministarstvu. Razgovarao sam i sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović. Vidjećemo kako budu tekli razgovori. Uglavnom, dogovorili smo se da ostavimo dešavanja iz prošlosti iza nas i da se fokusiramo na ono što nas čeka u budućnosti – rekao je Božović.Očekuju ponovne sastanke sa nadležnima u četvrtak ili tokom naredne sedmice. Predsjednik Sindikata je komentarisao i da su na sastanku razgovarali o dodatnom uvećanju zarada nastavnicima za deset odsto.
– Ništa još nije dogovoreno. Vidjećemo oko svega. Bitno je da smo sjeli da razgovaramo i da smo počeli socijalni dijalog. Ako bude sve teklo kako treba, naravno da neće biti nikakve radikalizacije – istakao je Božović.
Inicijativa
Radnička organizacija prošle sedmice kritikovala je donosioce odluka što dva mjeseca ne odgovaraju na njihove dopise da sjednu za sto, razgovaraju i donesu zajedničko rješenje. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović oglasila se prošle sedmice saopštenjem u kome je navela da je zatražila od premijera Milojka Spajića da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora uvećaju određeni dodaci za prosvjetare – dodatak za razredno starješinstvo da se poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto. Ministarka je poručila da podržava centralizovani obračun zarada i da nema pregovora o primjeni zakona. Sindikalci su pozdravili izjavu Jakšić-Stojanović, ali su kritikovali ministarku što im sedmicama ne odgovara na dopise. Oni su kazali da su ranije Ministarstvu dostavili prijedlog da se kroz izmjene GKU uvećaju određeni dodaci kako bi se anuliralo umanjenje koje je uslijedilo od 1. jula, kada je krenuo novi obračun zarada u osnovnim školama. Iz radničke organizacije su poručili da je ministarka dostavila premijeru nešto što su u suštini oni inicirali, ali da Jakšić-Stojanović ne razgovara sa njima.
Sindikalci su krajem sedmice organizovali okrugli sto sa kojeg je poručeno da Granski kolektivni ugovor ima veću pravnu snagu od zakona, i kada su određene odredbe u interesu zaposlenih. Objašnjavali su da se određeni dodaci, poput razrednog starješinstva, mentorstva, obračunavaju kroz koeficijente kroz Granski kolektivni ugovor i da oni ne mogu da se obračunavaju po Zakonu o javnim zaradama. Pojedini pravnici su tada kritikovali nadležne što izostaje dijalog i poručili su da ne treba profesori da štrajkuju, već da sjednu svi zajedno za sto i dođu do dogovora u interesu svih strana.
Mimoilaženja
Predstavnici vlasti i radničke organizacije, u međuvremenu, nastavili su da razmjenjuju argumentaciju o spornom obračunu zarada preko medija. Tako je iz Ministarstva finansija krajem prošle nedjelje saopšteno da je tamošnja budžetska inspekcija kontrolisala obračun zarada u četiri osnovne škole i da su pronašli određene nepravilnosti. Naveli su da se nepravilnosti odnose na nepostojanje jasnih pravila za obračun časova preko norme i zamjene, na pogrešan obračun dodatka za odjeljensko starješinstvo, nezakonito vrednovanje minulog rada, isplatu sindikalnog dodatka bez pravnog osnova i nepravilne naknade za bolovanje. Zaključeno je da sve to ukazuje na potrebu i opravdanost uvođenja centralizovanog obračuna zarada. Na te saopštene informacije ponovo je reagovao Sindikat prosvjete, navodeći da pomenuta inspekcija nije nadležna da presuđuje i tumači Granski kolektivni ugovor, te da, pored ostalog, nije sporan sindikalni dodatak, jer se isplaćivao na osnovu odluke određene komisije, na osnovu dogovora sa tadašnjom vladom. Rekli su da su direktori obračunavali zarade na osnovu propisa. Iz Sindikata su kazali da je budžetska inspekcija direktno podređena ministru finansija Novici Vukoviću, te da je sve određeno po principu ,,kadija te tuži, kadija ti sudi“.
Sindikat prosvjete je zbog spornog obračuna zarada ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nedavno organizovao protest, nakon čega su vlasti podnijele inicijativu Ustavnom sudu da se ocijeni zakonitost šest članova Granskog kolektivnog ugovora, od kojih je najvažniji član 22, koji propisuje određene dodatke za nastavnike. Radnička organizacija je kritikovala potez nadležnih, ističući da žele da dokažu da je sve do sada u prosvjeti bilo nezakonito, ali i da disciplinuju nastavnike. Oni su izjavljivali da Granski kolektivni ugovor nije donio sam Sindikat prosvjete, već da je ranije potpisan zajedno sa tadašnjom vladom, odnosno resornim ministarstvom. Ukazivali su da sve što prosvjetari dobijaju proizilazi iz propisa koje nijesu sami donosili. Sindikat je najavio da neće sjedjeti skrštenih ruku i da će se boriti za prava zaposlenih.
Prema propisima, nastavnici nemaju pravo da u potpunosti obustave nastavu, jer još nije usvojen akt o minimumu procesa rada. Sindikalci su i zbog toga kritikovali resorno ministarstvo, navodeći da deset godina traže da se donese taj akt, ali da ne mrdaju sa mjesta, jer ,,nekome odgovara da se onemogući pravo nastavnika na radikalizaciju“.
Obustavili nastavu
Prosvjetari su 2023. godine, takođe, nezadovoljni svojim položajem, organizovali u školama štrajk upozorenja u trajanju do jedan sat. Nakon toga, do većeg mimoilaženja sa nadležnima došlo je početkom 2024. godine, kada je Vlada odbila po Granskom kolektivnom ugovoru da im isplati uvećanu zaradu od deset odsto. Sindikalci su i tada pozivali nadležne na dijalog i dogovor, ali sedmicama ove dvije strane nijesu dolazile do kompromisa. Kako ni tada nije postojao akt o minimumu procesa rada, radnička organizacija pozivala je resorno ministarstvo da ga donesu, ali im je iz tog resora odgovarano da po propisima moraju da drže nastavu u trajanju od 45 minuta. U februaru te godine sindikalci su sami donijeli akt o minimumu procesa rada na način što su odredili da nastavnici mogu da ne drže nastavu, već da dolaze u školu i da četiri sata obavljaju administrativne poslove. Veliki broj nastavnika se odazvao pozivu na štrajk koji je trajao – tri dana. Uslijedio je brzo dogovor sa predstavnicima vlasti i potpisan je sporazum o uvećanju zarada. Iako je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obećano da neće preduzimati nikakve mjere zbog, kako su do tada isticali, nezakonitog štrajka – to se nije desilo. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, odnosno Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pokrenuo je sudski postupak protiv Sinikata prosvjete zbog nezakonitog štrajka. Dobili su pravosnažnu presudu da je štrajkački odbor Sindikata prosvjete organizovao štrajk mimo propisa. Međutim, zbog toga niko od nastavnika nije snosio posljedice. Nije bilo otpuštanja ili eventualno nekih drugih sankcija.
Sindikat prosvjete, bez obzira na taj sudski epilog, ne odustaje od eventualne ponovne organizacije generalnog štrajka. Iz te radničke organizacije nedavno je rečeno Pobjedi da nastavnici imaju pravo na bunt. Poručivali su da vlasti u slučaju obustave nastave ne mogu da otpuste sve nastavnike jer, kako su rekli, neće imati ko da izvodi nastavu u učionicama. Navodili su primjere škola gdje su prošle godine svi, uključujući i direktore, stupili u obustavu izvođenja nastave.
Sporni centralizovani obračun zarada od 1. jula primijenjen je samo u osnovnim školama, dok će u vrtićima i srednjim školama, prema informacijama sindikalaca, početi da se realizuje od januara sljedeće godine.
Spajić: Jačaćemo položaj zaposlenih
Premijer Milojko Spajić saopštio je juče da će Vlada dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih – kreirajući podsticajan ambijent za rad i učenje.
Preporučeno
Spajić je svim učenicima i studentima poželio da im predstojeći dani budu riznica najljepših uspomena i znanja koje će ih uspješno voditi kroz život, te je kazao da je ponosan što su odgovornom politikom obezbijeđeni besplatni udžbenici za sve osnovce, dječji dodatak za svu djecu i rekordno uvećane studentske stipendije i krediti.
Video