Video
Serija video objava na kojim se pojavljuje navodni Miloš Medenica, a za koje iz policije tvrde da su rezultat tzv. “deepfake” tehnologije, predstavljaju ozbiljnu bezbjednosnu prijetnja. Bilo da je riječ o autentičnim snimcima ili sofisticiranim digitalnim manipulacijama, njihov sadržaj, ne samo da nanosi štetu pojedincima već i ukupnom institucionalnom integritetu države.
POLICIJA I ANB NE ODGOVARAJU NA PITANJA STANDARDA
Zbog toga je portal Standard prošle nedjelje uputio zvanična pitanja i ANB-u i Upravi policije, tražeći pojašnjenja o mjerama koje se preduzimaju u okviru kontraobavještajne zaštite premijera Milojka Spajića i drugih visokih zvaničnika i eventualnoj identifikaciji i lociranju osobe odgovorne za objave.
Međutim, ni nakon pet dana iz Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nijesu odgovorili na naša pitanja.
Ono što svakako zabrinjava je činjenica da se policija, povodom ovog hibridnog rata, oglasila samo jednom i to tvrdeći da na snimcima nije Miloš Medenica, već da su snimci kreirani deep fake tehnologijom. Na istom fonu je bio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je više puta ponovio da se radi o lažnim snimcima kreiranim vještačkom inteligencijom.
No, ono što bezbjednosni sektor i čelni ljudi u njemu uporno prenebregavaju, je činjenica da se snimci svakodnevno objavljuju i bilo da su deep fake tehnologija ili proizvod stvarnog Miloša Medenica, oni prave ogromnu štetu kako bezbjednosnom sektoru, tako i državi, te se očigledno radi o hibridnom ratu, za koji država očigledno nema odgovor, ili ga javno ne saopštava.
SPAJIĆ ZAPRIJETIO SMJENAMA ČELNIH LJUDI BEZBJEDNOSNOG SEKTORA
Da je problem postao prevelik, govori i zatvoreni sastanak premijera Spajića sa čelnicima bezbjednosnog sektora.
Prema pisanju medija premijer Milojko Spajić održao je zatvoreni sastanak sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem i prvim čovjekom ANB-a Ivicom Janovićem. Na tom sastanku, kako pišu mediji, premijer je izrazio ozbiljno nezadovoljstvo radom bezbjednosnog sektora i zaprijetio smjenama ukoliko se slučaj Medenica ubrzo ne riješi, odnosno ukoliko ne dođe do njegovog lociranja i hapšenja.
Premijera, kako je pisao MPortal, nije mnogo interesovalo da li je u pitanju vještačka inteligencija ili pravi bjegunac, već informacije koje iznosi koje kompromituju prije svega Upravu policije i ANB, a potom i čitav državni sistem. Zbog toga je insistirao, po cijenu da smijeni čelne ljude ove dvije institucije, da slučaj Medenica bude riješen do kraja u najkraćem roku.
Ovakav stav ukazuje da je vrhu izvršne vlasti postalo jasno da je riječ o koordinisanom hibridnom djelovanju, koje prevazilazi klasične bezbjednosne izazove i ulazi u zonu informaciono-psihološkog rata. Upravo zbog toga se očekivalo da institucije zadužene za kontraobavještajnu zaštitu ponude jasniji odgovor javnosti.
Ipak, izjava premijera Spajića prošlog četvrtka u Skupštini, gdje je istakao da Crna Gora „nikada nije imala bolji bezbjednosni sektor“ stvara dodatnu konfuziju. Ova ocjena dolazi svega nekoliko dana nakon, prema medijskim navodima, oštrih zahtjeva za odgovornošću i prijetnji smjenama unutar istog tog sektora,
BEZBJEDNOSNI SEKTOR NESPREMAN ZA HIBRIDNI RAT
Upravo ovakva kontadiktorna dešavanja pokazuju da izvršna vlast i njen bezbjednosni sektor nijesu spremni za hirbridni rat, koji se protiv njih vodi na društevnim mrežama.
Nadalje. otvaraju i pitanje stvarnog stanja u bezbjednosnom aparatu države, ali i efikasnosti odgovora na savremene prijetnje kakve su hibridni napadi i zloupotreba digitalnih tehnologija. U nedostatku zvaničnih informacija, i odgovora ANB-a i Uprave policije, ostaje nejasno da li institucije imaju kontrolu nad situacijom ili se suočavaju sa izazovom koji prevazilazi njihove trenutne kapacitete.
Preporučeno
U svakom slučaju, slučaj Medenica je već odavno prerastao individualni problem njegovog bjekstva od zatvorske kazne i postao je test otpornosti crnogorskog bezbjednosnog sistema na nove oblike prijetnji – test na koji javnost, za sada, ne dobija jasan odgovor.
