Nastavak školovanja problem RE populacije

U Crnoj Gori sve veći broj djece iz romske i egipćanske (RE) populacije pohađa obrazovni sistem, ali problem predstavlja prelazak iz osnovnih u srednje škole, kao i na univerzitete, ocijenjeno je na konferenciji nevladine organizacije (NVO) Mladi Romi i Koalicije ”Ujedinjena podrška romskoj inkluziji u Crnoj Gori”.

Generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, Marash Dukaj je, na konferenciji ”Saradnjom do kvalitetnog obrazovanja”, kazao da se sve veći broj djece svake godine upisuje na svim nivoima obrazovanja.

„Ali, izazov je da ovaj broj raste na potrebnom nivou. U saradnji sa relevantnim institucijama, periodično i u kontinuitetu radimo na određenim mjerama, odnosno aktivnostima, koje su veoma značajne i važne za ovaj proces. Počevši od predškolskog obrazovanja, koje je besplatno, pa kampanja za predškolsko i osnovno obrazovanje, kao i aktivnosti koje se realizuju na pripremnom vrtiću u zadnjih sedam godina i slično“, naveo je Dukaj.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo je za osnovno obrazovanje realizovalo mjere i aktivnosti koje su planirane.

„To su prevoz romske djece, knjige, kampanja koja se svake godine organizuje u svim gradovima Crne Gore gdje gravitiraju RE djeca. Takođe, u skladu sa Strategijiom socijalne inkluzije RE populacije u Crnoj Gori urađen je protokol o postupanju prevencije ranog školovanja koji predviđa procedure i institucionalnu saradnju u vezi sa ranim napuštanjem školovanja“, rekao je Dukaj.

On je kazao da nastavljaju sa radom mješoviti timovi za prevenciju ranog napuštanja školovanja, da se redovno i kontinuirano organizuje ljetovanje i zimovanje za RE djecu, kao i da je izrađen Priručnik – Upravljanje u slučaju sprječavanja napuštanja školovanja i odbijanja školovanja.

„Jedna od ključnih mjera koja je predviđena Strategijom za inkluziju RE populacije u oblasti obrazovanja su medijatori. Prepoznali smo ulogu i značaj romskih medijatora u obrazovni sistem“, kazao je Dukaj.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha, rekao je da je svrha konferencije da učesnici govore o rješenjima koja su izvodljiva na lokalnom nivou, u zavisnosti od opštine, jer, kako je naveo, rješenja ne mogu biti u svim opštinama ista.

On je ukazao da je jedan od problema prelazak RE djece iz osnove u srednje škole.

„Imamo situaciju da vrlo mali broj djece, kada završi osnovnu školu upisuje srednju. I dalje analiziramo podatke na terenu i očekujemo da ćemo imati ubrzo podatke. Znamo da je u jednoj školi u Podgorici njih 35-oro završilo deveti razred, a pitanje je koliko je njih nastavilo. Slična situacija je u Herceg Novom, dvoje, troje njih nisu nastavili obrazovanje“, rekao je Jaha.

On je kazao da su dobili podatke od Ministarstva prosvjete kad su u pitanju romski srednjoškolci.

„Ustanovili smo da ih ima 110 i nakon što smo pažljivo analizirali vidjeli smo da je svega dvoje njih upisalo Gimnaziju. U skladu sa tim, procijenjujemo da vrlo mali broj može potencijalno upisati i nastaviti školovanje na univerzitetima. To je za nas alarmantan podatak, posebno zbog toga što se broj studenata ne povećava iz godine u godinu nego čak i smanjuje“, istakao je Jaha.

Kako je naveo, brojka od 20 studenata je ista godinama.

„Procjenjujem da su većina tih studenata na završinim godinama i ukoliko se desi situacija da u ovoj školskoj godini svi završe, mala je vjerovatnoća da ćemo imati studente u nekoliko narednih godina“, ukazao je Jaha.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Crnoj Gori, Angela Longo, kazala je da je misija SE promovisanje obrazovanja, navodeći da ona nije kompletna dok ne bude postignut uticaj na mlade kao njihovu ciljnu grupu.

„Ono što je svrha naših smjernica jeste da, ne samo uključimo učenike u obrazovni sistem, već i da ih podstaknemo da budu aktivni u zaštiti i eliminisanju ljudskih prava“, istakla je Longo.

Ona je kazala da se jedan od projekata SE bavi podsticajem demokratske kulture, a drugi projekat ROMACTED uključivanjem romske zajednice na lokalnom nivou.

Predstavnik Direktorata za unaprijeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Sokolj Beganaj, kazao je da je u protekloj deceniji preduzeto niz mjera i aktivnosti u cilju unaprijeđenja položaja Roma i Egipćana i njihove integracije u crnogorsko društvo, „koje su rezultirale značajnim i vidnim, ali ne i dovoljnim pozitivnim promjenama“.

„Nažalost, situacija RE populacije još nije onakva kako bismo mi htjeli da je vidimo. Ali smo svjesni činjenice da gomilani problemi romske zajednice ne mogu biti riješeni preko noći. I da je to veoma složen i dugotrajan proces, ali smo sigurni da ćemo zajedničkim radom i snagama moći da unaprijedimo položaj te populacije u crnogorskom društvu“, istakao je Beganaj.

Govoreći o obrazovanju, Beganaj je ocijenio da RE populacija nikad nije imala povoljniju šansu za obrazovanje.

„Nikada do sad nije nam pružena ovakva pažnja i nije stvorena ovakva povoljna klima kako bi se romska populacija motivisala u cilju njihovog obrazovanja“, smatra Beganaj.

On je ukazao da država obezbjeđuje besplatno pohađanje vrtića za svu romsku djecu, organizovani prevoz do škole, besplatne knjige do devetog razreda, stipendije za sve srednjoškolce i studente.

„To je veliki benefit za romsku populaciju i to nikad do sada nisu imali“, naveo je Beganaj.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, ukazala je na preporuke koju je ta institucija dostavila Komitetu Ujedinjenih nacija (UN) u vezi sa primjenom Konvencije o pravima djece, a koje se odnose na oblast obrazovanja.

„Potrebno je nastaviti sa aktivnostima na povećanju kapaciteta predškolskih i osnovnoškolskih ustanova, kontinuirano raditi na povećanju kvaliteta i bezbjednosti obrazovnih ustanova sa posebnim naglaskom na uvođenje interaktivnog metoda nastave boljom opremljenošću škola, povećanjem nastavnog kadra u odnosu na broj učenika, obuke nastavnika i njihovog većeg uključivanja u proces reforme“, navela je Mijušković.

Ona je kazala da su preporuke i da je potrebno obezbijediti da osnovno obrazovnaje bude besplatno za sve učenike, finansijska sredstava za vannastavne aktivnosti u školama, a naročito u ruralnim sredinama i malim gradovima.

„Potrebno je osigurati da se djeci ne onemogućava obrazovanje po bilo kom osnovu, pojačati napore da se poboljša pristup kvalitetnom obrazovanju predškolskom osnovnoškolskom i srednjem u ruralnim sredinama i malim gradovima“, istakla je Mijušković.

Ona je kazala da je Komitet UN-a u junu dostavio odgovor na preporuke u kojem je, kako je navela, pozdravio napredak, „ali je ponovio zabrinutost u pogledu kvaliteta obrazovanja, skrivenih troškova i prepreka za pristup obrazovanju za djecu sa nepovoljnim ili ugroženim situacijama“.

Prodekanka za nauku i međunarodnu saradnju na Filozofskom fakultetu, Biljana Maslovarić, kazala je da je pitanje ko je u manjini i u kojem trenutku, navodeći da se Romi i Romkinje razlikuju „samo“ po tome što imaju tamniju boju kože.

„Eksplicitno se diskriminišu, a mi, koji nemamo tu boju kože, nego neku drugu, onda smo mi većina. Ali većina podnosi posljedice zatvorenih institucija koje se batrgaju. Postoji posljedica u domenu ljudskih prava. Ljudsko pravo je pravo na osnovno obrazovanje. To je pravo svih – homo sapiensa (čovjeka). Mi danas u 2018. godini pričamo da bi trebalo djeca da se uključe. Sve je to tačno, ali negdje debelo ne štima“, istakla je Maslovarić.

Ona je kazala da je naučila gdje god se nalazi i šta god da radi da ima svijest da postoji grupa ljudi koja je ekstremno diskriminisana i da mora razumjeti koncept ljudskih prava „i onoga što se zove inkluzija“.

Predstavnica Romskog obrazovnog fonda, Marijana Blečić, kazala je da taj fond pored podrške u prevozu RE djece pruža podršku i kod romskih medijatora, od kojih je, kako je navela, pet u Podgorici, jedan u Nikšiću, i dva u Beranama.

„Takođe, do kraja oktobra Ministarstvo prosvjete bi trebalo da preuzme tri kombija koja će se koristiti u ove tri opštine za prevoz djece. U fazi su preuzimanja dvije vaspitne grupe. Posebno mi je drago da imamo i tri biblioteke igračaka“, navela je Blečić.

Espertkinja za politike u Regionalnom savjetu za saradnju (RCC), Aleksandra Bojadjieva, kazala je da je u Strategiji o inkluziji RE djece u obrazovanje navedeno da je u predškolskom obrazovanju samo 21,5 odsto romske djece bilo uključeno u predškolsko obrazovanje.

„Do 2020. cilj postavljen u Strategiji je 40 odsto.To znači od onog što smo imali 2016. do ove godine treba da imamo duplo romske djece. Cilj predviđen u Strategiji da se 100 odsto romske djece u Crnoj Gori upiše i 100 odsto romske djece završi. Samo je 76 odsto romske djece upisivano, a 68 odsto je završavalo. Prilično smo daleko od cilja“, ukazala je Bojadjieva.

U Strategiji se za srednje obrazovanje, kako je dodala, navodi da je 49 odsto RE djece bilo upisiva, o a da je sedam odsto završavalo.

Predstavnik Građanske alijanse, Milan Radović, ukazao je da po popisu iz 2012. godine polovina romske djece nije išla u školu, i manje od jedne trećine je završavalo osnovnu školu.

„Svega sedam odsto djece je bilo u srednjem obrazovanju“, naveo je Radović.

Konferencija je okupila predstavnike obrazovnih institucija koje pohađaju romska djeca, međunarodne organizacije i ostale relevantne institucije koje se bave pitanjima obrazovanja i položaja Roma.

Izvor: PR Centar