Ministarstvo kulture najavilo je prije par dana podnošenje prijave protiv organizatora javnog skupa u Tragaji na obali Cijevne na kojem je bila istaknuta samo albanska zastava, ali i protiv organizatora koncerta Vlada Georgieva na kojem se u Herceg Novom orila srpska patriotska pjesma “Tamo daleko”. Sa druge strane čuđenje – niko ni sa srpske ni albanske strane ne vidi da je zakon prekršen, uključujući ni najviše državne zvaničnike – ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenku i potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua. Pravni stručnjaci koje je Standard kontaktirao su saglasni – pravna konfuzija daje za pravo i Albancima i Srbima, a i ostalima da ističu svoja nacionalna obilježja.

Ministarstvo kulture, kako nam je rečeno od više pravnih stručnjaka i advokata, najvjerovatnije se u svojim prijavama poziva na Zakona o javnom redu i miru kojim je propisano da će se kazniti fizičko lice koje bez odobrenja ili javnog poziva istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili drugi simbol druge države novčanom kaznom od 100 do 500 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

Međutim, u “Zakonu o izboru, upotrebi i isticanju nacionalnih simbola” koji se odnosi na nacionlane manjine jasno se ističe u kojim slučajevima zastave stranih država mogu da se zaviore u javnosti. Ovaj Zakon je ušao u skupštinsku proceduru još 2017. godine.

Prema članu 6 ovog Zakona “pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori imaju pravo na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola, na zgradama i u prostorijama u kojima su smješteni savjeti i prosvjetna, kulturna i vjerska udruženja koja osnivaju pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice”.

Možda i najvažniji dio ovog zakona je stav 3 kojim je propisano da manjinski narodi mogu da ističu svoja nacionalna obilježja “prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u privatnoj ili organizaciji savjeta, političkih partija, nevladinih organizacija, udruženja ili pojedinaca”.

Zakonom je takođe propisano da se simboli nacionalnih manjina ne mogu upotrebljavati “ispred i u objektima Skupštine Crne Gore, Predsjednika Crne Gore, Vlade, Ustavnog suda, sudova, Državnog tužilaštva, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Vojske Crne Gore, Uprave policije, Centralne banke Crne Gore i Državne revizorske institucije”, kao i “prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji gore navedenih državnih organa”.

Nacionalne manjine imaju pravo da ističu svoja obilježja u jedinicama lokalne samouprave u kojima čine većinsko stanovništvo “u danima državnih praznika i nacionalnog praznika manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, ispred objekata organa lokalne samouprave i uprave, pored državnih simbola”.

Manjine u pravu?

Portal Standard kontaktirao je više pravnih stručnjaka i advokata od kojih smo tražili objašnjenje za ovu komplikovanu pravnu situaciju, jer jedan zakon propisuje kazne za nešto što drugi zakon dozvoljava.

Svi pravni eksperti koje smo kontaktirali saglasni su u ocjeni da se pripadnici nacionalnih manjina pozivaju na “Zakon o izboru, upotrebi i isticanju nacionalnih simbola” i da su sa tog aspekta potpuno u pravu.

“U Zakonu o izboru, upotrebi i isticanju nacionalnih simbola jasno stoji da nacionalne manjine mogu da ističu svoja nacionalna obilježja na javnim okupljanjima koliko žele, pod uslovom da je to okupljanje u privatnoj organizaiji i da nema veze sa državnim institucijama. Zastava druge države kojoj određena nacionalna manjina pripada može da bude istaknuta i na opštiniskim, odnosno državnim organima gdje ta nacionalna manjina predstavlja većinsko stanovništvo, a tada pored nje treba da stoji i zastava Crne Gore. To je više nego jasno”, rečano nam je.

Pravni eksperti su takođe sagalsni da se ovdje radio o “pravnoj koliziji” i veom delikatnoj situaciji gdje zakonim mogu da budu tumačeni na razne načine”.

“Ministarstvo culture je najavilo prijavu vjerovatno po Zakonu o javnim okupljanjima, a predstavnici nacioalnih manjina uključujući i ministra Zenku i potrpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua se pozivaju na sasvim drugi zakon. U ovom slučaju mislim da su nacionalne manjine u pravu”, potvrdilo nam je više pravnih eksperata.

Standard je kontaktirao i Ministarstvo kulture koje smo pitali “zbog kršenja koje zakonske odredbe je najavljeno podnošenje prijave”. Iz Ministarstva još uvijek nijesmo dobili odgovor, a s obzirom da su, kako nam je rečeno, na kolektivnom godišnjem odmoru, na komentar iz tog resora ćemo pričekati još neko vrijeme.

Zakon štiti nacionalističke ispade

Očigledno je da je sa pravne tačke gledišta ova oblast toliko kofuzno definisana da svako, izgleda, može da je tumači po sopstvenom nahođenju i da bude u pravu. Srpske zastave i “Tamo daleko” u Herceg Novom i albanske zastave na Trgaji su samo najsokriji nacionalistički izgredi u našoj državi.

Sjetimo se Berana i proslava izbornih pobjeda uz četničke zastave i glorifikovanje Draže Mihailovića, proslave Podgoričke skupštine u Budvi i bilborda u tom gradu koji slave ulazak srpske vojske u Crnu Goru 1918. godine. Nije tako davno bilo kada se izborna pobjeda albanskih stranaka u Tuzima slavila uz skandiranje Oslobodilačkoj vojsci Kosova uz albanske zastave i zastave te paravojne organizacije.

Sve su to izgredi koji su prošli nekažnjeno, i bez obzira da li Ministarstvo kulture ima pravnog osnova da pokrene prekršajnu prijavu u dva najskorija incidenta sa nacionalnim obilježjima, jasno je da nacionalistički ispadi imaju zakonsku osnovu i da pod plaštom zaštite interesa nacionalnih manjina, po Crnoj Gori može da se širi velikosrpski ili velikoalbanski ili bilo koji drugi nacionalizam. Kako sada stvari stoje, još ćemo se nagledati scena kakve su zabilježene u Herceg Novom i na Cijevni, a najžalosnija stvar je što labavim zakonima moramo da branimo državu koju, po svemu sudeći, samo mali broj ljudi doživljava kao svoju domovinu.

B. Knežević